Predlog rebalansa ima prolaz u parlamentu
Zbog svih vanrednih izdataka deficit budžeta je uvećan za 180 miliona eura, pa će po projekciji do kraja godine biti 438,24 miliona ili osam odsto bruto-domaćeg proizvoda
Poslanici su kasno sinoć završili raspravu o predlozima odluke o zaduživanju i rebalansa ovogodišnjeg budžeta kojima se stvara osnov za isplatu vanrednog povećanja minimalne penzije, plaćanje dugova Fonda zdravstva da bi se normalizovalo snabdijevanje ljekovima, isplatu dijela uvećanih socijalnih davanja, vanredno uvećanih zarada u zdravstvu i prosvjeti...
Najavljeno je da će se naknadno o ovim aktima izjasniti.
Zbog svih vanrednih izdataka deficit budžeta je uvećan za 180 miliona eura, pa će po projekciji do kraja godine biti 438,24 miliona ili osam odsto bruto-domaćeg proizvoda.
U plenumu je sinoć završena rasprava, a prema diskusijama poslanika predlog rebalansa ima prolaz u parlamentu. Podršku su najavili predstavnici parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. godine (DF, URA i Demokrate), kao i predstavnici bošnjačke i albanske manjine. Ostaje nejasno kako će se izjasniti poslanici DPS-a i SDP-a, dok je SD najavio tokom rasprave na odboru za ekonomju u ponedjeljak da neće podržati ove akte.
Loša situacija sa finansijama uslovila je potrebu za novim zaduženjem do 350 miliona eura za koje se, po riječima ministra finansija Aleksandra Damjanovića, pregovara sa komercijalnim bankama, a sprema se u saradnji sa Centralnom bankom (CBCG) emisija državnih zapisa.
Damjanović je kazao da će emitovati državni zapisi u iznosu do 80 miliona eura, dok se pregovara sa komercijalnim bankama o novim pozajmicama. Na interesovanje poslanika dokle se stiglo u tim pregovorima i po kojoj cijeni će se država zadužiti, ministar je kazao da su obavljeni preliminarni razgovori, a po usvajanju rebalansa krenuće u pojedinačne razgovore sa bankama.
”Kamate nijesu dramatične, ali sada o njima ne bih govorio da ne bih ugrozio pregovore sa bankama”, objasnio je Damjanović.
Višesatnu raspravu obilježile su kritike na račun bivše Vlade koja nije po tvrdnjama poslanika dobro planirala budžet za ovu godinu, pa je zbog toga bio potreban rebalans. Te kritike su stigle iz poslaničkih klupa DPS-a i SD-a, ali i od DF i SNP-a i Demokrata čiji su predstavnici prošle godine glasali za plan bivše Vlade.
”Jednako snosimo svi odgovornost”, poručila je Zdenka Popović iz Demokrata.
Iz DPS- a i SD-a su se čule i kritike da novo zaduženje idu u tekuću potrošnju što je po njihovoj ocjeni nedopustivo, dok su zanemarili činjenice da se u vladama gdje su oni učestvovali u prethodnom periodu zaduženja bila dominantno za tekuću potrošnju.
Potrebe za finansiranjem rebalansom su povećane sa 560 miliona (gdje se 252 miliona odnosilo na vraćanje starih dugova i 93 miliona za kamate) na 756 miliona eura.
Najznačajnija odstupanja, u odnosu na prvobitni plan, bilježe se kod PDV-a koji je veći za 81 odsto zbog efekata uvećane potrošnje i cijena, kao i uspješne primjene elektronske fiskalizacije. Kod poreza i doprinosa na zarade prihodi su niži za 52 miliona, zbog izmjena zakona, i za 10 miliona zbog umanjenja akciza na goriva.
Damjanović je kazao da će se razmotriti mogućnost dodatnog uvećanja penzija za januar naredne godine, kako bi minimalna penzija bila na 60 odsto minimalne zarade, što će biti oko 270 eura. Precizirao je da se novac predviđen za uvećanje državnog kapitala odnosi na rješavanja problema u bolnici Meljine, Institutu “Simo Milošević”, u Plantažama, kao i objedinjavanja državnog vlasništva u Luci Bar.
U ime DF-a Dejan Đurović je poručio da je u ovogodišnjem budžetu planirano 54 miliona eura na prihodnoj strani na osnovu zakona koji nisu ni doneseni.
”Kada na ovo dodamo 52 miliona manje od poreza i doprinosa na zarade, dolazimo do cifre od preko 100 miliona eura koje nema u kasi”, rekao je Đurović i dodao je zbog ovoga neophodan rebalans budžeta.
On je poručio da se isplata plata, penzija i socijalnih davanja ne smije dovoditi u pitanje.
Dragica Sekulić (DPS) je ocijenila da je realnost da je bilo fingirano planiranje ovogodišnjeg budžeta, da je neko namjerno sakrio troškove Fonda zdravstva i namjerno uvećavao prihoda po osnovu zakona koji nijesu usvojeni.
”Za to neko treba da odgovara, ne samo politički, već i za ono čime je obmanuo građane”, rekla je Sekulić.
Poslanik SD Damir Šehović naveo da je za samo 10 mjeseci od usvajanja budžeta u državi nastala budžetska rupa od 170 miliona eura, koja će se rebalansom popuniti zaduženjem od 350 miliona a ne reformama i uštedama. Damjanović je odgovorio da u tome ima udjela i njegova partija koja je predložila smanjenja akciza na gorivo i uvećanje naknada za pripravničke plate, a glasali su i za vraćanje dijela doprinosa opštinama.
U kapitalnom budžetu 250 projekata bez dokumentacije
Damjanović je kazao da su svi projekti predviđeni prvobitnim kapitalnim budžetom ostali u okviru rebalansa, te da je “notorna laž” da neće biti realizovani.
Prethodno je NVO MANS saopštila da se rebalansom budžeta brišu ulaganja u bolnice i škole, odnosno da se odustaje od izgradnje i rekonstrukcije 14 objekata u oblasti zdravstva, 11 škola i dva vrtića, kao i brojnih saobraćajnica, posebno na sjeveru Crne Gore.
Nerealno planiranje kapitalnog budžeta je višegodišnji problem na kome su poslanici i Državna revizorska institucija (DRI) ukazivali prethodnih godina.
Neposredno prije početka jučerašnje sjednice Skupštine, ispred te institucije se na protestu okupio dio prosvjetnih i zdravstvenih radnika, smatrajući da poslanici rebalansom budžeta traže da se od škola i bolnica uzme i “sitni novac koji imaju”.
Damjanović je u Skupštini objasnio da je dinamika projekata vezana za tendersku dokumentaciju, te da su izdvajanja rebalansom prilagođena onome što se realno može završiti. Kazao je da se od 350 projekata u kapitalnom budžetu nalazi 250 “mrtvih”, dok je Boris Mugoša (SD) naveo da se trenutno realizuje 85 projekata.
”Neko se poziva na neku NVO koja je pokušala neuko, pa je tu i gdje je, da ovu priču ponovo obesmisli i politizuje”, rekao je Damjanović.
Koprivici budžet predizborni, Nimanbegu ne bi “u kožu ministra”
Momo Koprivica (Demokrate) naveo je da rebalans budžeta predlaže Vlada koja je izgubila povjerenje parlamenta i koja je “nepodložna kontroli”.
”Nama nije cilj da se blokira finansiranje javnih potreba niti ćemo jednim svojim potezom dovesti to u pitanje”, rekao je Koprivica.
Osnovna karakteristika rebalansa je, prema njegovim riječima, da se koncipira predizborni budžet za dvije najzastupljenije partije u Vladi (SNP i URA).
Poslanik Force Genci Nimanbegu kazao je Damjanoviću “ne našao se u vašoj koži”, ali je u raspravi najavio glasanje za rebalans. Nimanbegu je naveo da su ovogodišnjem budžetom predviđene pojedine investicije, a koje su ovim predloženim rebalansom nestale.
( Marija Mirjačić, Ivan Ivanović )