Putin u petak potpisuje pristupanje četiri ukrajinske teritorije Rusiji

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je "sabotaža bez presedana" gasovoda Sjeverni tok "čin međunarodnog terorizma", saopštio je Kremlj.

Putin je to rekao u telefonskom razgovoru sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom, javlja Rojters.

Ruski predsjednik je kazao da je neophodno ispuniti sporazum o ukrajinskom izvozu žitarica uz međunarodno posredovanje, uključujući uklanjanje barijera za isporuku ruske hrane i đubriva na svjetska tržišta, prenosi Kremlj.

Ruski predsjednik Vladimir Putin tražio je da se isprave greške u tekućoj moblizaciji u Rusiji za ofanzivu u Ukrajini, u vrijeme kada raste nezadovoljstvo zbog često haotičnog postupka.

Ukoliko Rusija nastavi sa svojim planovima za aneksiju četiri ukrajinska regiona, to bi predstavljalo opasnu eskalaciju koja bi ugrozila izglede za mir u regionu, upozorio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, prenosi Rojters.

"Svaka odluka da se nastavi sa aneksijom ukrajinskih oblasti Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje ne bi imala nikakvu pravnu vrijednost i zaslužuje da bude osuđena", rekao je Gutereš novinarima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je danas da su sukobi na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza, konkretno aktuelni sukob između Rusije i Ukrajine, "svakako" "rezultat raspada Sovjetskog Saveza" i optužio Zapad da sije razdor.

Odlazeći italijanski premijer Mario Dragi će dobiti od predsjednika Volodimira Zelenskog jedno od najprestižnijih ukrajinskih odlikovanja, objavila je danas njegova služba.

U telefonskom razgovoru danas predsjednik Zelenski prenio je premijeru Dragiju da želi da mu uruči orden kneza Jaroslava mudrog prve klase, navodi se u saopštenju.

"Biću srećan da ga dobijem iz tvojih ruku u Kijevu kada budem oslobođen svojih institucionalnih obaveza", odgovorio je Dragi, dodajući da je "počastvovan i dirnut", navodi se u saopštenju.

Ukrajinsko predsjedništvo je u saopštenju navelo riječi Zelenskog koji je pozdravio Dragija kao "jedog od političkih vođa koji je podržao Ukrajinu od početka ruske invazije".

Dragi treba da napusti svoju funkciju poslije stupanja na dužnost vlade izabrane na nedjeljnim izborima na kojima je pobijedila koalicija predvođena ekstremno desničarskom strankom Đorđe Meloni.

Orden koji mu se dodjeljuje daje se za usluge pružene ukrajinskoj državi i narodu.

(BETA)

Stotine djece iz okupirane istočne Ukrajine koja su bila u tamošnjim ruskim ljetnjim kampovima za rekreaciju, ne mogu da se vrate kući jer su premještena duboko na teritoriju Rusije pošto je ukrajinskom kontraofanzivom pomjeren front.

Kako piše AP, njihovi roditelji su mislili da djeca idu na odmor, a sada očajnički pokušavaju da ih vrate, jer su djeca gotovo 1.000 kilometara od kuće.

U kampovima su 52 djeteta iz Izjuma i još 250 iz drugih gradova u regionu Harkova, svi od devet do 16 godina, rekla je jedna od majki koja je uspjela da uđe u Rusiju da bi preuzela kćerku, ali ruske vlasti odbijaju da je puste, kao i drugu djecu iz letnjih kampova.

Roditelji te djece strahuju i od druge strane, ukrajinske koja je djelimično potisnula ruske trupe, jer bi mogla da ih proglasi za saradnike okupatora pošto su djecu poslali u ruske kampove.

U rješavanje tog problema će se, po svemu sudeći, uključiti Međunarodna organizacija Crvenog krsta, koja čeka pojedinačne prijave stotina roditelja.

(BETA)

Operator gasovoda Sjeverni tok 1 "Nord strim AG" izjavio je da Rojters da će u ponedjeljak, 3. oktobra gas "vjerovatno" prestati da curi iz oštećenog gasovoda.

Portparol kompanije "Nord strim AG" naveo je da nije moguće dati bilo kakve prognoze u vezi daljeg rada gasovoda dok se ne procijeni šteta.

"Dok ne bude rezultata procjene štete, ne mogu se praviti nikakve prognoze. Procjena štete može biti izvršena na licu mjesta, čim uspijemo da se približimo tom području. Trenutno je pristup tamo ograničen", naveo je portparol kompanije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Zapad spreman da isprovocira "obojene revolucije" i krvoprorliće" u bilo kojoj zemlji, ne imenujući nijednu državu konkretno, prenosi Rojters.

Putin, koji nije pružio nikakve dokaze za te tvrdnje, razgovarao je putem video veze sa šefovima tajnih službi bivše sovjetske Zajednice nezavisnih država.

Evropska komisija predložila je osmi paket sankcija Rusiji, koji sadrži dodatnu zabranu uvoza određenih proizvoda iz Rusije, proširenje spiska fizičkih i pravnih lica pod sankcijama i kao najkontroverzniju mjeru utvđivanje gornje granice cijene za uvoznu nafte iz Rusije.

Sjevernoatlantski savez (NATO) izrazio je danas "duboku zabrinutost" zbog oštećenja gasovoda Sjeverni tok 1 i 2 iz kojih curi gas u Baltičkom moru i upozorio da će svaki namjerni napad na infrastrukturu saveznika naići na "ujedinjen i odlučan odgovor".

"Sve trenutno dostupne informacije ukazuju da je to rezultat namjerne, nepromišljene i neodgovorne sabotaže. Ova curenja izazivaju rizike po transport i životnu sredinu", navodi se u saopštenju NATO.

NATO, kako se navodi, podržava istrage kako bi se utvrdio uzrok oštećenja.

"Svaki namjerni napad na infrastrukturu saveznika naići će na ujedinjen i odlučan odgovor", stoji u saopštenju.

(BETA)

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski sazvao je za petak, 30. septembar hitnu sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu te zemlje, objavio je na Fejsbuku njegov portparol Sergej Nikiforov, prenosi Rojters.

Prema njegovim riječima, dnevni red i ostale informacije biće naknadno objavljeni.

Ukrajinski mediji podsjećaju da se sjutra očekuje i da Vladimir Putin prizna rezultate referenduma.

Finska od ponoći zatvara granicu za ruske turiste, saopštila je vlada te zemlje.

Finski ministar spoljnih poslova Peka Havisto je na konferenciji za novinare rekao da će granica biti zatvorena za sve ruske turiste, ali ne i za sve ruske državljane, prenosi Rojters.

Havisto je rekao da će iza ove zabrane biti izuzeti ruski državljani koji posjećuju porodicu, kao i oni koji rade ili studiraju u Finskoj.

Naredba o djelimičnoj mobilaziciji u Rusiji izazvala je proteste širom Rusije, hapšenje demonstranata, kao i odlazak ruskih državljana iz te zemlje.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin održaće u petak u Kremlju ceremoniju potpisivanja pridruživanja četiri teritorije Ukrajine Rusiji, rekao je njegov portparol, prenosi Rojters.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će se u petak u 15.00 po moskovskom vremenu (14.00 po srednjeevropskom vremenu) održati ceremonija potpisivanja "sporazuma o pristupanju novih teritorija Ruskoj Federaciji".

Sporazumi će biti potpisani "sa sve četiri teritorije koje su održale referendume i uputile odgovarajuće zahtjeve ruskoj strani", rekao je Peskov.

Referendumi su na Zapadu okarakterisani kao nezakoniti i nelegitimni.

Putinova odluka da uključi te regione u sastav Rusije znači da će Moskva pripojiti ogromna područja širom istočne i južne Ukrajine, koja predstavljaju oko 15% ukupne teritorije Ukrajine.

Zvaničnici koje podržava Rusija u četiri regiona Ukrajine pod kontrolom ruskih snaga rekli su da su referendumi pokazali da je ogromna većina njihovog stanovništva glasala za pridruživanje Rusiji u glasovima koje su Ukrajina i Zapad proglasili "lažnim".

Poslije ceremonije potpisivanja u Kremlju, Putin će održati veliki govor i sastaće se sa administratorima ukrajinskih regiona koje je imenovala Moskva, saopštio je Kremlj.

Guverner Dnjepropetrovske oblasti Valentin Rezničenko saopštio je je da su ruske snage napale grad Dnjepar tokom noći 29. septembra, ubivši tri osobe, uključujući jedno dijete, i ranivši petoro, uključujući 12-godišnju djevojčicu, prenosi Kijev indipendent.Spasioci nastavljaju da traže tijela ispod ruševina, rekao je Rezničenko.

Guverner Donjecke oblasti Pavlo Kirilenko izvijestio je da su ruske snage ubile dva civila u Torecku, jednog u Bahmutu, jednog u Pivničnom, jednog u Blahodatnu i jednog u Nikolajevki, prenosi Kijev indipendent.

Prema Kirilenku, Rusija je od početka rata punih razmjera ubila 901 civila u Donjeckoj oblasti, ne uključujući Mariupolj i Volnovahu.

Izraelska tehnologija će izgleda imati ulogu u borbi Ukrajine protiv invazije Rusije kada stignu tenkovi 28 M-55S iz Slovenije, unaprijeđeni u kompaniji "Elbit sistemi" sa sjedištem u Izraelu.

Slovenija je najavila da će isporučiti tenkove Ukrajini u okviru razmjene naoružanja sa Njemačkom, navodi nezavisna američka novinska agencija Media lajn (The Media Line).

Tenkovi su proizvedeni u Sovjetskom Savezu šezdesetih godina prošlog vijeka,a u devedesetim godinama ih je unaprijedio Elbit, kako navode izraelski mediji.

Njemačka je pod pritiskom da snabdije Ukrajinu tenkovima i ona je to ranije učinila preko trećih zemalja, Češke, Grčke i Slovačke, javlja Media lajn.

Ministarka odbrane Njemačke Kristina Lambreht je nedavno rekla da će Slovenija poslati tenkove u Ukrajinu, a da će zauzvrat dobiti 40 njemačkih vojnih kamiona.

I prije invazije na Ukrajinu u februaru Ministarstvo odbrane Izraela je sprečavalo da vojna industrija prodaje teško naoružanje Ukrajini kako ne bi izazvala gnijev Rusije koja je važan faktor izraelske bezbjednosti na Bliskom istoku.

Bivši direktor u Ministrstvu odbrane Izraela Uzi Rubin izjavio je da se od stranih zemalja koje kupuju izraelske odbrambene sisteme i naoružanje zahtijeva da dobiju odobrenje tog ministarstva prije prodaje ili isporuke opreme kupljene u jevrejskoj državi.

Nejasno je da li je Slovenija dobila odobrenje Vlade Izraela prije zaključenja transakcije s Ukrajinom.

Poznavaoci prilika u Izraelu su ocijenili da mnogo toga zavisi od ugovora koji su potpisali Izrael i Slovenija o unapređenju tenkova.

Ako se ispostavi da Slovenija krši taj ugovor Izrael bi mogao da se žali međunarodnom sudu, ali Ejal Pinko, penzionisani pomorski komandant i ekspert za obavještajni rad, sajber i nacionalnu bezbjednost, smatra da će se to neće desiti čak i ako je ugovor prekršen.

Uzi Rubin međutim misli da bi Slovenija u slučaju kršenja ugovora ubuduće teško nabavljala izraelsku opremu.

Pinko vjeruje da neće biti reakcije Rusije , čak i ako se Ukrajina prvi put snabdije izraelskom vojnom tehnologojom i da će Moskva možda kriviti Sloveniju i Njemačku, a ne Izrael.

Uprkos tome Ukrajina teži većoj izraelskoj vojnoj podršci,a sagovornici američke agencije su rekli da nisu sigurni da će se to desiti u skoroj budućnosti.