EPCG i CGES očekuju profit, CEDIS se žali na regulatora
EPCG zbog remonta TE i suše za osam mjeseci imala gubitak od 61 miliona, ali na kraju godine očekuje profit od 51 miliona CGES očekuje profit od 22 miliona, CEDIS kaže da će biti u profitu za šest miliona ako se izmijeni odluka regulatora. Montenegro bonus traži rješenje sporova koji se vuku od 2013.
Državne elektroenergetske kompanije Elektroprivreda (EPCG) i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), kao i naftna kompanija Montenegro bonus posluju sa gubicima zbog visokih cijena električne energije i goriva. EPCG ipak očekuje da će zbog povoljne jeseni na kraju godine biti značajnom profitu, CEDIS je uputio žalbu na visoku kupovnu cijenu koju im je odredio regulator, a Montenegro bonus traži da se riješe sporovi između njih, EPCG i KAP-a u stečaju koji traju još od 2013. godine zbog krađe struje iz evropske interkonecije za fabriku aluminijuma.
Preostale dvije državne kompanije Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE), ostvarili su profite.
To je navedeno u izvještajima energetskih kompanija o kojima je juče raspravljala Vlada, a donošenje zaključaka su odložili za narednu sjednicu kako bi se do tada bolje upoznali sa dostavljenim materijalima.
Nedostatak kiše koštao 61 milion
EPCG očekuje da će do kraja godine ostvariti neto profit od 51 milion eura, iako je zaključno sa avgustom zbog uvoza ogromnih količina struja po visokim cijena zbog remonta termoelektrane i nedostatka kiše ostvarila gubitak od 61 milion eura.
Za šest mjeseci (januar-jun) EPCG je ostvarila neto profit od 6,4 miliona eura, međutim zbog, kako je navedeno, izrazito nepovoljne hidrologije i uvoza električne energije po visokim cijenama tokom ljeta, za period od osam mjeseci (januar-avgust) ostvaren je gubitak od 60,9 miliona eura.
U aprilu i maju trajao je redovan remont Termoelektrane Pljevlja, koja je u najvećem dijelu tog perioda bila van pogona, a tokom maja, juna, jula i avgusta proizvodnja iz hidroelektrana je bila minimalna, zbog čega je EPCG bila visoko uvozno zavisna.
U prvom dijelu godine, kako je navedeno u izvještaju, EPCG je imala viškove struje od 907 hiljada MWh koje je prodala po tadašnjim cijenama za ukupno 164 miliona eura, da bi zatim u periodu remonta TE i ljetnje suše morala da uveze 991 hiljadu MWh za ukupno 222 miliona eura po tadašnjim cijenama na međunarodnim berzama.
Iz EPCG su naveli da rezultati za osam mjeseci nerealno prikazuju trenutno stanje, kao i da bi u naredna tri mjeseca (oktobar, novembar i decembar) mogli ostvariti suficit u trgovini od 84,5 miliona eura, ukoliko bi ostvarili isti količinski izvoz viškova struje kao prosječne za prethodne tri godine u ova tri mjeseca, po sadašnjim cijenama na berzi. Na osnovu toga ispeglali bi dosadašnji gubitak i ostvarili neto profit na godišnjem nivou od 51,5 miliona eura.
CEDIS između profita od 6 i gubitka od 15 miliona
CEDIS nema procjene svog poslovnog rezultata zbog toga što je uložio žalbe na cijene struje koje im je odredila Regulatorna agencija za energetiku i kumunalne djelatnosti (REGAGEN). Kako navode, njima je nametnuto da struju za pokrivanje tehničkih gubitaka na mreži kupuju od EPCG po cijenama od 116,22 eura po megavat satu (MWh), dok im je regulator odobrio da je kupcima mogu prodavati po cijeni od 52,9 eura po MWh. Oni traže da im se omogući da struju za ovu namjenu kupuju po istoj cijeni za koju im je REGAGEN odredio prodajnu, tada bi kako navode bili u profitu od šest miliona eura.
”Na dostavljene fakture za nabavku električne energije su uloženi prigovori od CEDIS-a i nisu plaćene EPCG. Koristimo ovu priliku, a u skladu sa dogovorom između EPCG, stopostotnog vlasnika CEDIS-a, i Ministarstva kapitalnih investicija iz januara ove godine, da apelujemo u cilju rješavanja navedenog problema, odnosno da se cijena nabavke električne energije koriguje na nivo odobren od REGAGEN-a”, naveli su iz CEDIS-a.
Ukoliko bi se izjednačile ove cijene, CEDIS bi rashod za ovu namjenu smanjio sa 28,2 na 12,8 miliona eura, odnosno troškovi i mogući gubitak bi se smanji za 15,4 miliona eura.
Iz ove kompanije navode da su od početka godine u rekonstrukciju i revitalizaciju distributivne mreže uložili 8,9 miliona eura, kao i da su gubitke na mreži smanjili sa 12,28 na 11,81 odsto čime su napravili uštedu u kupovini struje od pola miliona eura.
CGES za pola godine 10,7 miliona profita
CGES očekuje da će na kraju godine imati neto profit od 22,4 miliona eura, dok je za šest mjeseci on iznosio 10,7 miliona eura. Za šest mjeseci prošle godine kompanija je imala profit od dva miliona eura, a ovaj rast prihoda, kako je navedeno, ostvaren je zahvaljujući rastu prihoda od pomoćnih usluga i usluga balansiranja sistema, angažovanja sekundarne rezerve i prihoda od neplaniranih prekograničnih odstupanja električne energije.
Na osnovu ugovorenih i očekivanih poslova iz biznis plana, u drugom dijelu godine očekuju rast prihoda na osnovu kojih konačni godišnji profit procjenjuju na 22,4 miliona eura.
Najmanja državna energetska kompanija Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) je za osam mjeseci ostvarila profit od 6.811 eura.
Dugovi zbog krađe struje za KAP iz EU mreže još nisu riješeni
Državna naftna kompanija “Montenegro bonus” je za osam mjeseci imala gubitak od 378 hiljada eura zbog rasta nabavnih cijena goriva.
Iz ove firme ističu da im neriješeni problemi, koji traju već devet godina o međusobnim dugovanjima između EPCG, KAP-a u stečaju i Vlade, stvaraju velike probleme zbog čega apeluju da se hitno napravi poravnanje ovih obaveza i rješenje problema.
Problemi počinju 2013. godine kada se za potrebe Kombinata aluminijuma u stečaju, kojim je tada upravljao Montenegro bonus, u periodu od 53 dana krala struja iz evropske interkonekcije u vrijednost od oko devet miliona eura po tadašnjim cijenama. Ovaj slučaj je tada izazvao međunarodnu štetu po Crnu Goru, a ukradenu struju platila je državna kompanija CGES. Nakon toga uslijedilo je više pokušaja poravnanja dugova između CGES-a, EPCG, Montenegro bonusa, KAP-a i Vlada, ali ništa konačno nije riješeno.
Dug za koji se sada tereti Montenegro bonus je narastao na 11,3 miliona eura. Ovo utiče i na nemogućnost usaglašavanja novčanog i nenovčanog kapitala u knjigama kompanije.
( Goran Kapor )