Demonstranti proleterske madone

Velika izložba o potresima kroz koji je Rusija prošla za vrijeme revolucije 1917. prije sto godina otvorena je u četvrtak u Moskvi.

Izložba "Neko. 1917" otvorena u Tretjakovskoj galeriji u Moskvi okuplja oko 150 slika, postera i fotografija prikupljenih za ovu priliku iz tridesetak muzeja među kojima i Centar Pompidu u Parizu, Tejt modern u Londonu, Muzej Ludvig u Kelnu i Muzej lijepih umjetnosti u Tel Avivu.

Izložba će biti otvorena do 14. januara.

Djela okupljena oko teme "umjetnost naspram jedne nepoznate stvarnosti" ruše stereotipe o tom vremenu.

"Kao svjedoci događaja neki slikari su pokušali da ih razumiju dok su drugi nastojali da ih zaborave, to je bila vrsta umjetničkog bjekstva", rekla je za Frans pres Irina Voronovič, jedan od organizatora izložbe.

Brojne slike predstavljaju ključne događaje kojima su slikari bili svjedoci. Uzbuđeni demonstranti na februarskom snijegu su tako naslikani s prozora Borisa Kustodijeva. Proleterske madone Kuzme Petrov-Votkina lebde nad masama radnika.

Mogu se vidjeti i brojni portreti bogatih i elegantnih dama Isaka Brodskog, mrtve prirode s cvijećem u jarkim bojama Konstantina Korovina ili osvijetljeni enterijeri i još netaknute bogato obojene aristokratski hoteli Stanislava Jukovskog.

U jednoj sali djela istražuju "misteriju duha naroda" tema koja je intrigirala ruske umjetnike koji tada nisu znali da će njihova zemlja uskoro biti proglašena "diktaturom proletarijata".

Seljanke Zinaide Serbrjakove (Bijeljenje platna) izgledaju gotovo kao likovi iz italijanske renesanse.

Vladimir Kuznjecov svojim platnom "Crne vrane" pokazuje kolektivnu molitvu u jednoj seoskoj crkvi i uvodi posmatrača u zatvoreni svijet vjerskih fanatika.

Realnost 1917. takođe izgleda mračna i potresna u djelu "Moskva. Crveni trg" Vasilija Kandinskog.

Kazimir Maljevič nudi idealnu metaforu revolucionarne stvarnosti u kojoj tradicionalne ideje i predmeti više nemaju vrijednost. Maljevičeva djela Supremus broj 57 i 38 pozajmljena iz muzeja u Londonu i Kelnu prvi put se izlažu u Rusiji. Isto važi i za "Vrata jevrejskog groblja" Marka Šagala, koje je došlo iz Centra Pompidu u Parzu, i prikazuje elan jevrejske kulture za vrijeme ruske revolucije.

Galerija

( Vijesti online )