Bastijančić: Rok za raspisivanje predsjedničkih izbora počinje da teče od 20. januara 2023.

Rok u kojem predsjednik Skupštine može da raspiše izbore za Predsjednika Crne Gore, počinje da teče od 20. januara 2023. godine, saopštio je savjetnik Predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić povodom pitanja o raspisivanju prijevremenih predsjedničkih izbora.

"Crnogorski ustavotvorac precizno i nedvosmisleno utvrđuje vrijeme trajanja mandata Predsjednika Crne Gore, zatim momenat od kojeg on počinje da teče, kad se produžava, kao i razloge usled kojih Predsjedniku Crne Gore i prije isteka vremena, na koje je biran, prestaje mandat. U tom smislu, član 96 stav 1 našeg Ustava kazuje da se Predsjednik Crne Gore bira na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem, a član 97 eksplicitno određuje da se šef Države bira na pet godina, te da stupa na dužnost danom polaganja zakletve pred poslanicima u Skupštini, a ako njegov mandat ističe za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, isti se produžava najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su to stanje izazvale", naveo je Bastijančić.

Dodaje da imajući u vidu smisao člana 98 Ustava CG, (puni) mandat Predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, dok se to ranije može desiti samo u jasno i taksativno pobrojanim slučajevima.

"I to ako Predsjednik Crne Gore podnese ostavku, ako je trajno spriječen da vrši svoju dužnost i razrješenjem. Da bi se u takvim slučajevima izbjegao ustavnopravni vakum, najvišim pravnim aktom propisano je da do izbora novog Predsjednika Crne Gore, kao i u slučaju njegove privremene spriječenosti da obavlja funkciju, istu obnaša predsjednik Skupštine (član 99). Takođe, i propisom neposredno niže pravne snage - Zakonom o izboru Predsjednika Crne Gore, ova tematika je 'pravno zakovana i zaokružena', pa je tako i zakonsko sistematski naslonjeno na pominjano ustavno rješenje, i to u samom članu 1 stav 1, koje glasi: 'Predsjednik Crne Gore bira se na opštim izborima, neposredno i tajnim glasanjem, na vrijeme od pet godina'".

Bastijančić navodi da je u ovom segmentu sve "formalno pravno čisto i suštinski razumljivo, bez pogodnog prostora za dalju nesmetanu i doslednu primjenu odnosnih pozitivnih propisa, lišenu bilo kakvog osnova za pogrešna, tendenciozna iil politikantska tumačenja njihovih normi".

"Ukoliko bi se uopšte, od strane određenih političkih elita, otvorila konkretna rasprava o jednoj ustavnopravno neodrživoj ideji, kakva je nesumnjivo raspisivanje prijevremenih predsjedničkih izbora, zarad izglednog pristupanja njenoj realizaciji, to bi bio put, bez povratka, u 'ustavnu anarhiju', i u konačnom - faktički slom i onako ozbiljno uzdrmanog pravnog potretka Države Crne Gore i njenog političkog sistema, uz flagrantno obesmišljavanje daljeg postojanja i funkcionisanja naših najznačajnijih institucija demokratskog parlamentarnog sistema vlasti".

Bastijančić navodi i da ne vjeruje "da bi se u ovakvom društvenopolitičkom ambijentu u takav pravni egzibicionizam i opasnu institucionalnu avanturu upustio iko od odgovornih nosilaca najviših javnih funkcija, te da je takav scenarij ikako moguć". Uostalom, dodaje, nije samo Ustavom uokvirena neupitna odgovrnost, za protivpravno ali i društveno opasno postupanje ove vrste, nego i Krivičnim zakonikom Crne Gore.

"Svakako, nadležnost raspisivanja predsjedničkih izbora u rukama je predsjednika/ce Skupštine Crne Gore, što propisuje najviši pravni akt (član 96 stav 3), a bliže reguliše Zakon o izboru Predsjednika, naročito kada je riječ o rokovima za relevantno postupanje u ovoj ravni. U tom smislu, član 2 Zakona određuje da izbore za Predsjednika raspisuje predsjednik Skupštine Crne Gore, najkasnije 120 dana prije isteka mandata Predsjednika, te da se Odlukom o raspisivanju izbora određuje dan njihovog održavanja, dodatno precizirajući da od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 60 ni više od 90 dana. Na kraju, da zaključim, imajući u vidu notornu činjenicu da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović inaugurisan na Cetinju, 20. maja 2018. godine i cijeneći prethodno navedene norme, rok u kojem predsjednik/ca Skupštine može raspisati izbore za Predsjednika CG, počinje da teče od 20. januara naredne godine, odnosno donijeti Odluku o raspisivanju izbora i odrediti datum njihovog održavanja, pretpostavlja se, uz pravovremeno obavljene konsultacije sa predstavnicima političkih partija, odnosno koalicija, zastupljenih u najvišem zakonodavnom domu", zaključio je Bastijančić.

( D.C. )