Gvozdenović: Neke institucije ne bi odgovorile ni na "dobar dan", a za to ne snose nikakve posljedice
Zamjenica programskog direktora CDT Milena Gvozdenović pojašanjava da u Crnoj Gori ne postoji dobro osmišljena i organizovana politika otvorenosti i transparentnosti
Još jedan Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama Crna Gora je dočekala je bez bitnijih promjena na ovom polju, odnosno, u poziciji da dijelnje informacija na koje su institucije zakonski obavezne zavisi od dobre volje pojedinaca, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT)
"Novinari i civilni sektor, čiji je posao kontrola vlasti i obznanjivanja onoga što se od javnosti pokušava sakriti poručuju da u Crnoj Gori, ali i regionu, ne postoji politika otvorenosti već upravo suprotno, politika skrivanja informacija", ističe se u saopštenju CDT.
Novinarka "Vijesti", Ana Komatina, kaže da je često svjedočila netransparentnosti ministarstava, ukazuje da se na zvaničnom sajtu Vlade često ne mogu pronaći dokumenti poput nacrta zakona, javnih poziva za učešće u javnoj raspravi o nacrtima zakona, izvještaji o radu, strateška dokumenta...
"Ilustrativan je primjer od prije nekoliko godina, kada sam od jednog ministarstva tražila informacije za koje je javnost obaviještena da su u njihovom posjedu. Nakon 15 dana od slanja zahtjeva, dobila sam obavještenje od tog Vladinog resora da otklonim nedostatke iz zahtjeva i dostavim punomoćje poslodavca da mogu u njegovo ime da šaljem zahtjeve za SPI, što sam i učinila. Nakon toga, u zakonskom roku, obavijestili su me da nijesu u posjedu traženih informacija i da se obratim drugoj instituciji. Ta druga institucija odbila je moj zahtjev, uz obrazloženje da su izvršili test štetnosti i da bi davanje tih informacija izazvalo štetne posljedice. Čekajući pozitivno rješenje izgubili smo dva mjeseca, a da nismo ni dobili informaciju koja nam je bila neophodna", kazala je Komatina.
Iz CDT su dodali da situacija nije ništa bolja ni u susjedstvu.
Kristina Kalajdžić iz organizacije Partneri za demokratske promjene Srbija rekla je da su problemi sa slobodnim pristupom informacijama na sve strane – od sudstva, do budžetskih pitanja.
Još je gore, kako kaže, to što se određena dokumenta proglašavaju određenim stepenom tajnosti.
"Kod nas su problem informacije o radu javnih preduzeća poput Telekoma. Postoji institucija "Metro" koja ne radi praktično ništa, a imamo informacije da su prosječne plate iznad 1.000 eura. Nemamo uvid u međunarodne sporazume, ne znamo na šta nas obavezuju, vrlo često se radi o kreditima, a mi nemamo informacije. Nemamo dovoljno informacija o javnim nabavkama", ističe Kalajdžić.
Iz CDT su kazali da podaci Regionalnog indeksa otvorenosti, koji sprovodi CDT na godišnjem nivou, pokazuju da pitanje otvorenosti u izvršnoj vlasti zavisi od pojedinaca koji se u okviru institucije bave ovim pitanjima.
Zamjenica programskog direktora CDT Milena Gvozdenović pojašanjava da u Crnoj Gori ne postoji dobro osmišljena i organizovana politika otvorenosti i transparentnosti.
"Pitanja otvorenosti i transparentnosti do sada nijesu imala adekvatnu političku podršku. Umjesto obećanog unaprijeđenja transparentnosti i boljih zakonskih rješenja, mi i dalje svjedočimo samovolji institucija", poručila je Gvozdenović.
Ona ističe da je posebno teško doći do informacija o raspolaganju budžetskim sredstvima, primanjima javnih funkcionera.
"Međutim, imamo primjere i da nije samo važno koje informacije tražite, već u posjedu koje institucije se nalaze. Tako vam neke institucije ne bi odgovorile ni na "dobar dan", a za to ne snose nikakve posljedice", kazala je ona.
Iz CDT napominju da je ovo treća Vlada koja najavljuje izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), ali on nikako da bude usvojen.
"U praksi, opada stepen poštovanja i važećeg zakona, a podsjećam da je pravo na slobodan pristup informacijama degradirano izmjenama iz 2017. godine", dodala je Gvozdenović i pojasnila da su svi dosadašnji pokušaji da se sistemski urede pitanja otvorenosti vlasti uz učešće i podršku civilnog sektora – propali.
Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, poručuje da, ako ne bude unaprjeđenja, Zakon o slobodnom pristupu informacijama ne treba da se usvoji, ali i da je on neophodan i predlaže za zajednički pristup.
"Javna uprava mora da bude otvorena, prisutna i po mjeri građana. Daću maksimalan doprinos da se zakon o SPI usvoji. Međutim, ministarstvo ne može samo, svi moraju dati doprinos. Pozivam cjelokupnu javnost da se uključi, jer su nam potrebni konkretni prijedlozi", poručio je ministar.
( Ne.V. )