Od obećanja stabilnosti do nuklearnih prijetnji

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je juče proslavio 70. rođendan, suočen je sa najtežom krizom svoje 23-godišnje vladavine. Njegova vojska trpi poraze u Ukrajini, stotine hiljada ruskih vojnika bježi od naredbe o mobilizaciji, a nesloga unutar ruske elite oko toga ko je kriv za poraze na bojnom polju postala je javna.

Otkad mu je Boris Jeljcin predao upravljanje državom 1999. godine, Putin se okružio lojalnom novom elitom sastavljenom od bivših špijuna, biznismena i tehnokrata koji su pristali da sve sporove rješavaju privatno.

Agencija Rojters navodi da su poražavajući porazi jedne bivše supersile od puno manje Ukrajine oslabili Putinov autoritet i podstakli osjećaj krize koju Moskva nije osjetila od haosa 1990-ih koji je obećao da će suzbiti.

“Vojni neuspjesi u Ukrajini podrivaju Putinov autoritet i postoji vrlo stvaran osjećaj da bi gubitak u Ukrajini fatalno potkopao njegovu vlast”, kaže Sergej Radčenko, istoričar Hladnog rata u Školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Džons Hopkins.

“Rusija pod Putinom nikada ranije nije bila u stanju akutne krize, ali sada postoji osjećaj akutne krize jer svakim danom, kako se pogoršava pozicija Rusije na bojnom polju, pogoršava se i Putinova pozicija.”

Rat je primorao Putina da potroši ogromne količine političkog, ekonomskog, diplomatskog i vojnog kapitala, piše Rojters.

Dok se njegov manevarski prostor sužava, Putin je više puta poslao signal da bi mogao pribjeći upotrebi nuklearnog oružja da zaštiti ruske dobitke u Ukrajini. Agencija Asošiejtid pres ocjenjuje da ta prijetnja razbija tvrdnje o stabilnosti koje je ponavljao tokom svoje 22-godišnje vladavine.

“Ovo je zaista težak trenutak za njega, ali ne može nikoga drugog da optuži. On je to sam uradio”, kaže Andrej Kolesnikov, analitičar Karnegi centra. “I on srlja u velike probleme.”

Američki predsjednik Džo Bajden rekao je u četvrtak da su Putinova nuklearna upozorenja dovela svijet bliže “Armagedonu” nego u bilo kom trenutku od hladnoratovske kubanske raketne krize, kada su SSSR i SAD bili najbliži nuklearnom ratu.

Bijela kuća je juče, povodom Bajdenovih komentara, saopštila da SAD ne vide razlog da promijene svoj nuklearni stav i nema indicija da se Rusija sprema da odmah upotrijebi nuklearno oružje.

Putin je od 1999. prebrodio niz kriza, od potapanja nuklearne podmornice Kursk 2000. i talačke krize 2002. u jednom moskovskom pozorištu do antivladinih protesta 2011-12, ali kako ocjenjuje Rojters, nijedna druga situacija nije bila tako prijeteća kao potencijalni poraz u Ukrajini.

Analitičari ocjenjuju da puno zavisi od toga kako će Rusija proći ove zime.

“Putin je talac vojne situacije,” rekla je Tatjana Stanovaja, šefica firme za političku analizu, R.Politik. “On je postao mnogo slabiji nakon 24. februara.”

Rusku elitu su šokirali i invazija na Ukrajinu i naredba o mobilizaciji 21. septembra, manje od godinu i po prije predsjedničkih izbora 2024.

“Niko od njih nije želio da se događaji odvijaju na ovaj način jer će sve da izgube. Sada su umrljani krvlju i svi shvataju da nemaju gdje da pobjegnu,” izjavio je za AP Mihail Zigar, koji je objavio bestseler o Putinu i njegovom okruženju.

AP ističe da je pokretanjem katastrofalnog rata u Ukrajini, Putin prekršio nepisani društveni ugovor u kojem su Rusi prećutno pristali da se odreknu postsovjetskih političkih sloboda u zamjenu za relativni prosperitet i unutrašnju stabilnost.

Stanislav Belkovski, dugogodišnji politički konsultant sa brojnim kontaktima među vladajućom klasom, opisao je invaziju kao mehanizam “samouništenja Putina, njegovog režima i Ruske Federacije”.

Djelimična mobilizacija se odvija tako hatoično da je sam Putin primoran da prizna greške i naredi izmjene.

Kolesnikov smatra da je taj potez potkopao Putinovu osnovnu bazu podrške i pripremio teren za potencijalne političke prevrate. “Nakon djelimične mobilizacije, nemoguće je bilo kome objasniti da je stabilizovao sistem. On je narušio temelje stabilnosti”, rekao je Kolesnikov.

Čak i lojalni saveznici Kremlja su osudili neuspjehe vojske, mada još nisu kritikovali samog predsjednika, primjećuje Rojters.

Ako vojska uspije da stabilizuje situaciju na frontu, onda bi to moglo potrajati duže, ali doći će do tačke u kojoj Putin neće moći ni da okonča rat, niti da ga nastavi

To što Kremlj nije učinio ništa da zaustavi javne kritike i uvrede na račun vojnih lidera, AP tumači kao signal da bi ih Putin mogao iskoristiti da pripremi teren za veliku rekonstrukciju vojnog vrha i da njih okrivi za poraze.

“Pukotine unutar elite su sve veće,” kazao je Abas Galjamov, bivši pisac govora za Kremlj.

“Ako vojska uspije da stabilizuje situaciju na frontu, onda bi to moglo potrajati duže, ali doći će do tačke u kojoj Putin neće moći ni da okonča rat, niti da ga nastavi.”

Ruski gubitak bastiona Liman, zbog kojeg su pod prijetnjom našli zapadni djelovi Luganske oblasti koju je Rusija pripojila, naljutio je dva Putinova bliska tvrdolinijaška saradnika, čečenskog lidera Ramzana Kadirova i osnivača plaćeničke Vagner grupe, Jevgenija Prigožina.

Kadirov i Prigožin su ismijali generale, kazali da je vojska prožeta nepotizmom i da višim oficirima treba oduzeti činove i poslati ih na front bose da se iskupe za svoje grijehe.

“Kritike Kadirova vjerovatno odražavaju skrivenu borbu za vlast u samoj Moskvi - nije samo on taj koji iznosi te stavove”, rekao je Radčenko.

Rojters ocjenjuje da takav javni gnjev protiv visokih generala i, implicitno, ministra odbrane Sergeja Šojgua, stavlja Putina pred dilemu da li da smijeni vojni vrh usred rata i rizikuje bijes vojske ili da rizikuje i da preuzme krivicu na sebe.

Meta Kadirovljevih kritika je i Valerij Gerasimov, načelnik ruskog generalštaba. Rojters ističe da bi i Šojgu i Gerasimov morali da odobre bilo kakav ruski nuklearni napad, kao i svaku potencijalnu zamjenu.

I dalje vjeruje da može izaći kao pobjednik

Stanislav Belkovski smatra da bi unutrašnji sukobi između moćnih klanova u Putinovom okruženju mogli destabilizovati sistem i značajno oslabiti Putinovu kontrolu nad situacijom u zemlji.

Insajderi koji pažljivo proučavaju Putinovo razmišljanje kažu da on i dalje vjeruje da može izaći kao pobjednik.

Belkovski kaže da se Putin nada da će pobijediti koristeći energiju kao instrument pritiska. Smanjivanjem dotoka gasa u Evropu i sklapanjem sporazuma sa OPEK-om o smanjenju proizvodnje nafte, on bi mogao da podigne cijene i poveća pritisak na SAD i njihove saveznike.

Putin želi da Zapad prećutno prihvati trenutni status kvo u Ukrajini, nastavi energetsku saradnju sa Rusijom, ukine najteže sankcije i odmrzne rusku imovinu, rekao je Belkovski.

On i dalje vjeruje da će postići ono što želi u dugom obračunu sa Zapadom, gdje je situacija na ukrajinskom frontu samo jedan važan, ali ne i odlučujući element”, smatra Belkovski.

Molitva za predsjednika

Putin je proslavio rođendan uz laskave čestitike podređenih, ali bez puno javne buke, što je, kako je prenio Rojters, bilu u suprotnosti sa atmosferom od prije samo nedjelju dana, kada je priredio veliki koncert na Crvenom trgu da bi proglasio pripajanje skoro petine ukrajinske teritorije.

Patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, pozvao je sve Ruse da se dva dana mole kako bi Bog podario predsjedniku “zdravlje i dugovječnost”.

Pristalice su kazale da je Putin spasio Rusiju uništenja od arogantnog i agresivnog Zapada.

“Danas naš nacionalni lider, jedna od najuticajnijih i najistaknutijih ličnosti našeg vremena, patriota broj jedan u svijetu, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Vladimirovič Putin, puni 70 godina!” rekao je Ramzan Kadirov.

( Angelina Šofranac )