Slika Marka Šagala koju su ukrali nacisti uskoro na aukciji u Njujorku

Njegova najpoznatija djela su "Nevjesta" (1950), "Bastilja" (1953), "Kralj David" (1961), "Prorok Jeremija" (1968) i "Devet prozora bliblijske tematike" (1978-1985)

2743 pregleda0 komentar(a)
Šagal, Foto: Printscreen YouTube

Slika Marka Šagala, jedno od 15 umjetničkih djela koje su nacisti ukrali, a Francuska vratila nasljednicima, biće na aukcijskoj prodaji 15. novembra u Njujorku, saopštila je aukcijska kuća Filips.

Šagalovo ulje na platnu "Otac" iz 1911. godine, djelo čija je vrijednost procijenjena između šest i osam miliona dolara, kupio je 1928. Jevrejin David Sender, koji je izgubio imovinu kada je bio primoran da se nastani u getu u Lodju u Poljskoj.

Sender, deportovan u nacistički koncentracioni logor Aušvic, gdje su mu ubijene supruga i ćerka, preživio je rat i nastanio se u Francuskoj 1958. godine, gdje je umro 1966, ali mu slika nije vraćena.

U međuvremenu, djelo se ponovo pojavilo na izložbama i ispostavilo se da ga je kupio sam Šagal, vjerovatno između 1947. i 1953. godine, ne znajući kome je ranije pripadala, navela je aukcijska kuća.

Poslije smrti Šagala u Francuskoj 1985. godine, njegovo djelo "Otac" je 1988. godine ušlo u nacionalne kolekcije, zatim je dodijeljeno centru Pompidu i deponovano u Muzej umjetnosti i istorije judaizma u Parizu.

Francuska je početkom godine jednoglasno u parlamentu usvojila zakon o vraćanju 15 djela jevrejskim porodicama koje su opljačkali nacisti.

Nasljednici Davida Sendera odlučili su da prodaju sliku, što je uobičajen scenario "kada se djelo vrati poslije dugog vremena", jer "postoji više nasljednika i djelo se ne može podijeliti", navela je aukcijska kuća.

Slika predstavlja portret Šagalovog oca, a naslikana je 1911. godine kada je umjetnik stigao u Pariz.

Mark Šagal (1887-1985) rođen je u Bjelorusiji, tada dijelu Rusije i potom Sovjetskog Saveza, a kasnije je najveći dio života proveo u Francuskoj.

Njegova najpoznatija djela su "Nevjesta" (1950), "Bastilja" (1953), "Kralj David" (1961), "Prorok Jeremija" (1968) i "Devet prozora bliblijske tematike" (1978-1985).