Prenos sjednica Vlade - platforma za politički marketing: Parada samopromocije i partijskih ratova

Otvaranje sjednica Vlade za javnost nije rezultiralo povećanjem transparentnosti rada izvršne vlasti, već verbalnim ratovima njenih članova, koji zasjedanja uglavnom koriste za političke promocije i kampanje.

To je mišljenje sagovornika “Vijesti” o direktnom prenošenju sjednica Vlade, koje, pogotovo nakon njenog nedavnog rušenja u parlamentu, najčešće protiču u oštrim polemikama o dnevnopolitičkim pitanjima, dok su teme s dnevnog reda u drugom planu.

Odluku da se sjednice emituju uživo donijela je aktuelna Vlada odmah po izboru, na predlog premijera Dritana Abazovića, s ciljem “jačanja povjerenja u institucije sistema”.

S ocjenom da odluka Abazovićevog kabineta nije ispunila svrhu zbog koje je uvedena, saglasne su i neke partije odlazeće vlasti.

S druge strane, iz Vlade za “Vijesti” poručuju da postoji značajno interesovanje građana za praćenje prenosa, što, kako ističu, govori u prilog tome da je otvaranje sjednica bilo opravdano.

Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović, kaže da potezom Vlade nije postignuta veća transparentnost, jer se ona, kako naglašava, ostvaruje tako što se sve donijete odluke, osim u rijektim slučajevima, učine javinim tako što nemaju oznake tajnosti, ili tako što se s kontroverznih odluka iz prethodnih godina skinu te oznake.

Odluka i dalje “ispod stola”

Ona navodi da građane ne bi trebalo da zanima šta članovi Vlade govore na sjednicama i naročito ne kako se međusobno svađaju, već šta vlast odlučuje i da to ne krije od njih.

”Podaci iz vremena Vlade Duška Markovića pokazali su da je oko 20 odsto odluka na sjednicama imalo neku oznaku tajnosti. Dakle, petina odlučivanja bila je u potpunosti skrivena od javnosti. Ni kasnija Vlada Zdravka Krivokapića, ali ni ova manjinska Abazovića nijesu u potpunosti raskrstile s praksom da se odlučuje u tajnosti. Javnosti nije poznato koliko je u protekle dvije godine donijeto tajnih odluka, ali je i dalje mnogo toga ‘ispod radara’”, rekla je Mrdović “Vijestima”.

Ona kaže da bi aktuelna Vlada, da joj je transparentnost bila prioritet, usvojila izmijenjeni Zakon o slobodnom pristupu informacijama, a ne zadržala postojeći, koji je, prema njenim riječima, iz ere Demokratske partije socijalista (DPS) i koji je ozbiljna kočnica pravu javnosti da zna šta sve odlučuje izvršna vlast i kako se upravlja državom.

Urednik u TV Vijesti Radomir Kračković ocjenjuje da otvaranje sjednica vidi kao dobru namjeru, ali da je umjesto povećanja transparentnosti i odgovornosti vlasti, došlo do političkog prepucavanja.

Navodi da dobar dio Vlade, počev od premijera ali i ministara iz Socijaldemokratske partije (SDP), koristi sjednice za političku kampanju i promociju svojih stavova.

”Što je legitimno, ali mislim da sjednice ne bi trebalo da služe za to. Sjednice treba da donesu konstruktivnu raspravu koja će donijeti bolja rješenja za određene probleme. To smo rijetko imali prilike da vidimo za ovih pet mjeseci”, kazao je Kračković “Vijestima”.

On kaže da vjeruje da bi Vlada, pošto po prirodi stvari često odlučuje o otvorenim i osjetljivim pitanjima, bila efikasnija da su sjednice zatvorene. Tvrdi da bi se na taj način, iako šarolika, bolje dogovarala o tim pitanjima.

”Ovako, mnogi članovi Vlade koriste prenos uživo da ponavljaju svoje političke stavove o nekim temama za koje već znamo kakvi su. Tu se gube vrijeme i energija, onda dođe i do svađa, a u krajnjem nemamo ništa novo jer su se oko toga već mnogo puta svađali i ostali na istim pozicijama”, podvlači Kračković.

Da je direktno prenošenje izgubilo smisao, smatra i potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka - BS), koji je, nakon što je i sjednicu održanu u četvrtak obilježila žustra politička polemika između premijera Abazovića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića (SDP), izjavio da to potvrđuje njegov stav da nije trebalo uvoditi tu praksu.

Do njenog donošenja, sjednice Vlada otvarane su u rijetkim prilikama, i to najčešće na kraju godine, kad su se sumirali rezultati vlasti.

Mrdović kaže da se sjednice koriste za političke promocije naročito sada, uoči lokalnih izbora zakazanih za 23. oktobar, koji su, kako navodi, praktično uvertira za predsjedničke i vrlo moguće vanredne parlamentarne izbore.

Prema njenim riječima, pokazuje se da su se zasjedanja pretvorila maltene u “političke ratove u malom”, i da taj otvoreni poligon ka javnosti članovi Vlade vrlo svjesno koriste za političke potrebe i slanje poruka pristalicama.

”Prosto je utisak kao da se unaprijed pripremaju na šta će se fokusirati na sjednicama, znajući da ih prenose svi uticajni mediji i da će njihova poruka na taj način prije stići do javnosti, nego preko redovnih partijskih kanala. Pri tome, prisustvujemo i vrhunskom cinizmu gdje su neki ministri, čije su partije glasale za nepovjerenje manjinskoj Vladi, i dalje na svim sjednicama i vrlo su bučni u ispoljavanju političkih stavova i u svađalačkim tonovima su uglavnom s manjinskim premijerom, koji im je ranije dao povjerenje, a sad je bukvalno primoran da trpi političke udarce...”, ističe sagovornica.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić (SNP) rekao je u četvrtak, aludirajući na ministre iz SDP-a, da ne bi, da je učestvovao u rušenju Vlade, dolazio na sjednice, a kamoli proizvodio tenzije na njima. Slično je poručio i premijer Abazović, kazavši da on, nakon što je njegova partija uskratila podršku prethodnoj Vladi, nije učestvovao na sjednicama.

Više od 300.000 pregleda

Na pitanje smatraju li da je direktnim emitovanjem ostvarena svrha donošenja te odluke, iz Vlade odgovaraju da podatak da su za pet mjeseci sjednice pregledane više od 300.000 puta na Jutjubu (YouTube), kao i činjenica da ih posredstvom linka prenose Javni servis i drugi elektronski mediji, “jasno govori da postoji kritična masa”.

”Odnosno posebno interesovanje javnosti za navedene teme, što govori u prilog opravdanosti predmetne odluke”, saopštili su “Vijestima”.

Sagovornici lista različito gledaju na pitanje da li bi s ovom praksom trebalo da nastave i buduće vlade.

Kračković kaže da bi neka nova vlast trebalo to pažljivo da razmotri, imajući za sobom iskustvo ove Vlade. Ako toj vlasti cilj bude efikasnost i želja da se stvari rješavaju brže i bolje po građane, korisnije bi, ocjenjuje on, bilo za početak zatvoriti zasjedanja.

”Vremenom, naravno, kad se Vlada uhoda, mogu se ponovo otvoriti, ali treba bolje definisati način održavanja sjednica i ne dozvoliti praznu političku priču. Da li za to ima volje - veliko je pitanje, ali i ovaj slučaj pokazuje da prenos uživo ne znači nužno i povećanje transparentnosti rada Vlade, jer se nije raspravljalo puno ili uopšte nije o nekim odlukama za koje se zna da su nepopularne - a to je npr. povećanje budžetske rezerve rebalansom budžeta, ili se više ne spominju neke obećane obaveze poput isplata naknada za novorođenčad. Dakle, transparentno je uglavnom ono što nam politički odgovara, a ono što je nepopularno ne mora ni da se spominje”, naglašava Kračković.

Mrdović, s druge strane, kaže da preksu treba nastaviti, iako, kako navodi, ne predstavlja neki poseban napredak. Dodaje da se treba nadati da će jednom doći vrijeme kad članovi Vlade neće razmišljati samo u kontekstu dobijanja političkih poena, već će se truditi da javnosti predoče informacije koje su od koristi za njih.

”Međutim, sjednice Vlade ne treba jedine da budu otvorene, postoji još dosta Vladinih tijela ili komisija za koje bi javnost imala specifičan interes da budu otvorene i da se zna šta se na njima odlučuje”, konstatuje ona.

DF i BS vide marketing, SNP interes javnosti

Poslanik opozicionog Demokratskog fronta (DF) Dragan Bojović, kazao je “Vijestima” da se otvaranjem sjednica ne postiže transparentnost. Navodi da Vlada mora da bude efikasna i učinkovita u radu, i da na zasjedanjima mora da rješava brojne svakodnevne probleme, koji ne trpe improvizacije, afektiranja i politički i partijski marketing, već zahtijevaju brzo iznalaženje najboljeg rješenja i postizanje konsenzusa.

”Ne vidim nikakvu korist za javnost i građane. Vlada nije parlament, niti je sjednica Vlade skupštinsko zasjedanje, na kome, po pravilu, učestvuju i vlast i opozicija, i gdje su očekivane polemike, oštro suprotstavljeni stavovi, pa ako hoćete i politički marketing... Ne želim da kažem da na sjednicama Vlade ne smije biti polemike i različitih mišljenja, ali se od toga ne smije praviti politički cirkus”, istakao je Bojović, dodajući da smatra da ne treba nastaviti sa praksom otvorenih sjednica, osim u, kako je naveo, izuzetnim slučajevima, kad je to poseban interes javnosti.

Portparol BS-a Adel Omeragić, rekao je listu da je odluka o otvaranju sjednica potpuno legitimna, ali da nije siguran da je postignut pravi efekat.

”Nažalost, sjednice više služe za politički marketing, nego li za povećanje transparentnosti rada Vlade. Zato i traju po više sati. Svjedoci smo da se često puta skrene pažnja s dnevnog reda, kako bi se poslala određena politička poruka... U praksi drugih država, kako regiona, tako i šire, nije mi poznato da se sjednice vlade prenose uživo”.

Poslanik SNP-a Bogdan Božović, ocijenio je da je otvaranje korisno za javnost, i da se postiže veća trasnparetnost u radu.

”Bez obzira na razlike između političkih subjekata, vjerujem da je većini građanin na prvom mjestu. Prenošenje sjednica Vlade uživo upravo je u interesu građana. Korak unazad bio bi potez neke buduće Vlade da zatvori svoje sjednice za javnost. Uvijek će postojati politički subjekti koji će koristiti sjednice za uske partijske interese, ali to ne smije ugroziti opšti interes, a to je da narod može vidjeti direktno kako se donose važne odluke koje utiču na sve nas”.

Mrdović: Korak naprijed, ali najšira javnost nema korist

Mrdović kaže da je otvaranje svakako korak naprijed za dio javnosti (medije, civilni sektor, zainteresovanu javnost), da mogu da prate raspravu jer se katkada iz nje mogu saznati neke informacije za koje bi možda trebalo vremena da doznaju na drugi način.

”Takođe, članovi Vlade u raspravama često mogu ‘skinuti rukavice’ i pokazati sva politička lica i naličja, što ih razobrličava prema građanima. Jako je loše što izostaje taj neki osjećaj pristojne odgovornosti prema građanima, da na sjednicama treba prevashodno targetirati pitanja koja se tiču građana, jer postoji dovoljno prostora za političku utakmicu i mimo sjednica. Generalno posmatrano, najšira javnost nema nikakvu posebnu korist od otvorenih sjednica”.

Vlada: Na portalu i materijali sa telefonskih sjednica

Iz Vlade navode da su promijenili i praksu u pogledu objavljivanja materijala, pa se tako, ističu, od ovog saziva na portalu Vlade (gov.me) objavljuju i materijali sa telefonskih sjednica, dok se kadrovska pitanja objavljuju odvojeno, “kako bi zainteresovana javnost stekla bolji uvid u ono što su odluke Vlade”.

( Nikola Dragaš )