Rano da se kaže koji su potezi Radulovića
Iz Privrednog suda “Vijestima” rečeno da je stečajni sudija “Montenegro Airlinesa” na dužnost došao 19. septembra i da u tom kratkom roku nije mogao da sačini izvještaj o radnjama koje je preduzeo
Privredni sud zasada ne raspolaže podacima o tome koje je mjere novi stečajni upravnik nekadašnje nacionalne avio-kompanije “Montenegro Airlines” (MA) Milan Radulović do danas preduzeo u ovom slučaju.
Vršiteljka dužnosti predsjednice Dijana Raičković “Vijestima” je objasnila da je Radulović na poziciju stečajnog upravnika imenovan 19. septembra i da u tom kratkom roku nije mogao da sačini izvještaj koji je u obavezi da podnosi.
Stečaj u bivšem nacionalnom avio-prevozniku uveden je krajem aprila 2021. godine na zahtjev Uprave prihoda i carina zbog poreskog duga od 11,9 miliona eura.
Za stečajnog sudiju u ovom predmetu nedavno je imenovan sudija Ivan Kovačević. Stečajni sudija u ovom predmetu bio je doskorašnji predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić koji se nalazi u pritvoru od 9. maja, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i da je vođa organizovane kriminalne grupe koja je postupala u 10 stečajnih predmeta nezakonito. Među uhapšenima je i bivši stečajni upravnik MA Saša Zejak.
”Od strane postupajućeg sudije smo obaviješteni da je u predmetnom postupku imenovan stečajni upravnik Milan Radulović u skladu sa zakonskim odredbama koje uređuju status i imenovanje, odnosno, razrješenje stečajnog upravnika. On je nezavisni organ stečajnog postupka koji preduzima radnje iz svoje zakonske nadležnosti. Stečajni upravnik radi obavještenja suda i stranaka podnosi odgovarajuće izvještaje u postupku o preduzetim radnjama iz svoje zakonske nadležnosti. Imajući u vidu dan imenovanja 19. septembar jasno je da novi stečajni upravnik nije mogao u kratkom vremenu da isti sačini budući da je nedavno preuzeo dužnost. Kod navedenog sud do sada ne raspolažu podacima iz kojih bi se mogli dati bliži podaci o do sada preduzetim radnjama”, kazala je Raičkovićeva.
”Vijesti” su pitale da li će slučaj MA biti vraćen na početak, da li će se opet razmatrati prijavljena potraživanja države i Uprave prihoda i carina, kao i da li će biti formiran odbor povjerilaca, što je bivši stečajni upravnik odbio da uradi.
Raičkovićeva je pojasnila da se u stečajnom postupku neke odluke ne mogu mijenjati, a neke mogu.
”U stečajnom postupku, kao i drugim postupcima donose se određene odluke odnosno preduzimaju radnje koje stvaraju pravne posledice, od kojih se neke naknadno ne mogu mijenjati, dok se druge mogu mijenjati odnosno preduzimati nove radnje kojima se raspravlja određeni pravni odnos ili posljedice određene radnje u postupku, a sve shodno pojedinim zakonskim odredbama. Pitanje namirenja, odnosno, statusa povjerilaca se rješava u postupku tako da sud ne može pretpostavljati kakve će radnje preduzeti stečajni upravnik, odnosno, povjerioci i kakav će biti ishod u postupku u odnosu na potraživanja pojedinih povjerilaca budući da se o njima ne raspravlja u postupku koji je u toku”, objasnila je Raičkovićeva.
Zejak u izjavi za “Vijesti” u aprilu ove godine (prije hapšenja) nije precizirao šta je do sada od MA prodato i u kojoj vrijednosti, kazavši da je sav novac od unovčene imovine rezervisan na posebnom računu, dok je neusvajanje Plana reorganizacije “omela prijava Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države koji potražuje 104 miliona eura po osnovu državne pomoći”. Zejak je smatrao da je ta prijava neosnovana.
On je kazao i da mu rad otežavaju i drugi državni organi, među kojima su ministarstva odbrane i ekonomskog razvoja, a najavljuje pokretanje tužbi protiv svih državnih institucija koje “prave opstrukcije i ometaju stečaj”.
Do sada niko od povjerilaca kojima MA duguje desetine miliona eura nije uspio da naplati ništa od svog novca, a najgore u svemu je zasada prošla država kojoj Zejak nije priznao oko 100 miliona koje je ona proteklih godina na razne načine dala kompaniji.
Zejak je od prijavljenih 169,7 miliona potraživanja priznao 33,87 miliona, od čega je bivšim zaposlenima priznato 17,3 miliona, Kontroli letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) 6,3 miliona, Aerodromima Crne Gore 7,1 milion...
( Marija Mirjačić )