NVO (ni)su samo ukras u Savjetu RTCG
Direktor Media centra Goran Đurović kaže da NVO i njihovi predstavnici treba dobro da razmisle da li ima smisla učestvovati “u već unaprijed namještenom procesu imenovanja članova Savjeta RTCG, sa poznatim ishodom”
Administrativni odbor Skupštine pokrenuo je proceduru izbora novog Savjeta državne Radio-televizije Crne Gore (RTCG), ali u civilnom sektoru, čiji predstavnici imaju mjesto u tom tijelu, imaju oprečne stavove da li treba da učestvuju u njegovom radu.
Mandat sadašnjim članovima ističe u junu, a koordinator programa za ljudska prava u NVO „Građanska alijansa“ i član aktuelnog saziva Milan Radović smatra da je jako bitno da predstavnici civilnog društva budu članovi Savjeta i da budu dio procesa, pa i u situaciji kada oni koji žele demokratski napredak nemaju većinu za odlučivanje.
“Mnoge stvari se mogu ukazati i imati pod kontrolom, uostalom kao i u medijskom sektoru, ako smo dio procesa jer na taj način mnoge stvari ne mogu ostati sakrivene”, tvrdi Radović.
Međutim, direktor Media centra Goran Đurović kaže da NVO i njihovi predstavnici treba dobro da razmisle da li ima smisla učestvovati “u već unaprijed namještenom procesu imenovanja članova Savjeta RTCG, sa poznatim ishodom”.
“Skupština i Administrativni odbor izgubili su odavno kredibilitet za sprovođenje postupka imenovanja članova Savjeta RTCG. Administrativni odbor je još 2014. godine, zahvaljujući pogrešnom tumačenju zakona od strane poslanica Azre Jasavić i Marte Šćepanović, preinačio volju nevladinih organizacija i omogućio kandidatu sa manjom podrškom kvalifikovanih NVO, da zauzme mjesto u Savjetu RTCG. Poslanice Jasavić i Šćepanović su se umjesto zakonom vodile političkim razlozima u sprovođenju postupka ocjene ispunjenosti kriterijuma od strane kandidata, što je za posljedicu imalo nezakonit izbor jednog člana Savjeta. Taj, nezakonito izabrani član Savjeta, nije se javno oglasio ni kad su razriješeni prethodni članovi ovog tijela, a ćuti i o brutalnom kršenju svih profesionalnih principa i standarda koje danas, bez imalo stida, manifestuje TVCG u Dnevniku2”, smatra Đurović.
Administrativni odbor krajem 2017. godine razriješio je Đurovića i reditelja Nikolu Vukčevića mjesta u Savjetu, zbog navodnog konflikta interesa, što je prema ocjeni dijela javnosti urađeno kako bi vladajuća DPS preko skupštinskog odbora povratila kontrolu nad Javnim servisom.
Do promjena u TVCG dolazi nakon što su pojedini članovi Savjeta prilikom izbora generalnog direktora podržali Andrijanu Kadiju, koja je prema ocjenama struke Javni servis otvorila za sve strane, i izazvala revolt Vlade i DPS-a.
Kadiju i direktora TVCG Vladana Mićunovića sredinom prošle godine Savjet je smijenio sa funkcija, zbog čega su podnijeli tužbu, smatrajući da je to urađeno nezakonito. Za vršioca dužnosti direktora RTCG nakon toga izabran je Božidar Šundić, kojem je posle toga krajem prošle godine Savjet povjerio četvorogodišnji mandat da vodi Javni servis.
Đurović je podsjetio da su Administrativni odbor i Skupština donijeli krajem 2017. godine, uz kršenje Zakona o RTCG odluke o razrješenju dva člana Savjeta RTCG.
“Jedan član ovog tijela razriješen je zbog 'mogućeg konflikta interesa' a drugi, jer je u kraćem periodu bio na čelu sopstvenog preduzeća koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Administrativni odbor i Skupština su nakon toga, protivno zakonu, imenovali doskorašnjeg odbornika DPS-a, Sloba Pajovića za člana Savjeta RTCG. Takođe, za člana Savjeta je, kao predstavnik NVO iz oblasti ljudskih prava, imenovan i Goran Sekulović, javnosti poznat kao biograf predsjednika DPS-a i korisnik socijalne pomoći odobrene za štampanje jedne od njegovih knjiga”, kazao je on.
Navodi i da će posljednji postupak imenovanja člana Savjeta iz reda NVO ostaće zapamćen “po nevjerovatnim pritiscima i direktnom učešću poslanika DPS-a, koji su se aktivno uključili u prikupljanje podrške NVO za njihovog kandidata Sekulovića”. “Administrativni odbor je tada desetine kulturno-umjetničkih društava, pčelarskih udruženja i sličnih NVO, tretirao kao organizacije iz oblasti ljudskih prava samo zato jer su dale podršku njihovom kandidatu, koji se lažno predstavlja kao kandidat NVO”.
Đurović je istakao da vjeruje da će DPS isti pristup imati i u nedavno započetom postupku imenovanja novog Savjeta RTCG.
”Rezultat ovih nezakonitih akcija u Skupštini građani sada mogu da vide sveke večeri u Dnevniku 2. RTCG je ponovo postala propagandna mašina vladajuće partije. Oni koje žele da učestvuju u procesu imenovanja predstavnika NVO u Savjet RTCG, treba da znaju da Škrelja, Šćepanović, Vuletić i ostali poslanici DPS-a neće nikad više dozvoliti samostalnom i kredibilnom predstvniku NVO da bude član ovog tijela. U Savjet RTCG moći će da uđe samo onaj takozvani predstavnik NVO koji je spreman da sluša naredbe vlasti a zauzvrat dobije neke sitne privilegije za sebe i svoju svoju NVO”, navodi Đurović.
S druge strane, Radović navodi da se u Savjetu zalagao za izbalansirano i objektivno informisanje, za unapređenje programa za manjine i osobe sa invaliditetom, o pitanjima ljudskih prava, unapređenju programsko produkcionih planova, otvorenom radu i ukazivao na netransparentna zapošljavanja i brojne druge stvari.
“Za neke sam uspio, dok za druge makar je ostao trag da je neko iznutra jasno ukazao na neregularnosti”, smatra Radović.
Treba mijenjati proceduru izbora
Zbog nemogućnosti Skupštine da sprovode zakonit postupak imenovanja članova Savjeta RTCG, Media centar je predložio da se procedura promijeni u zakonu i imenovanje Savjeta povjeri Agenciji za elektronske medije.
“Učešće predstavnika NVO u raznim regulatornim tijelima, savjetima, radnim grupama, poželjno je ukoliko se njihovo imenovanje sprovodi na zakonit način pa čak i ako su ubjedljiva manjina, koja ne može napraviiti veliku uticaj. Sa druge strane, nema nikakovog značaja učešće NVO u procesu koji se ne sprovodi u skladu sa zakonom već predstavlja simulaciju poštovanja propisa kojom se daje legitimitet uništavanju institucija”, navodi Đurović.
Savjet RTCG ima devet članova, a po jedno mjesto pripada predstavnicima univerziteta, Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i Matici crnogorskoj.
Svoga predstavnika imaju i nacionalne ustanove kulture i NVO iz te oblasti, Privredna komora Crne Gore i udruženje poslodavaca, kao i NVO iz oblasti medija.
Dva predstavnika imaju i NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, koje se bave ostvarivanjem i zaštitom: nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti; prava na zdravu životnu sredinu; prava potrošača; prava lica sa invaliditetom ili prava na obrazovanje i socijalnu zaštitu, a po jednog Sindikat zastupljen u Socijalnom savjetu i Crnogorski olimpijski komitet i Crnogorski paraolimpijski komitet.
( Borko Ždero )