Ukrajina dobija nove protivraketne sisteme

Saveznici Ukrajine najavili su isporuku novih sistema vazdušne odbrane i ponovili posvećenost snažnoj i trajnoj vojnoj pomoći na današnjem sastanku u NATO sjedištu u Briselu, ističući da su ruski raketni napadi od prije dva dana samo produbili njihovo jedinstvo.

Američki sekretar odbrane Lilojd Ostin otvorio je skup govorom u kojem je osudio raketne napade ruskog predsjednika Vladimira Putina na „mete širom Ukrajine koje nemaju vojnu svrhu“.

„Cijeli svijet je ponovo vidio okrutnost i zlo Putinovog rata... međutim posljedni ruski napadi samo su produbili odlučnost ukrajinskog naroda i dodatno ujedinili zemlje dobre volje iz svih regiona na planeti“, kazao je Ostin.

U ruskim raketnim napadima stradalo je 19 osoba u Ukrajini, ranjeno je preko 100, a oboreni su dalekovodi širom zemlje, nakon čega je Kijev ponovio pozive saveznicima da im dostave sisteme vazdušne odbrane kako bi zaštitili gradove.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kazao je da su ruski napadi pokazatelj slabosti, nakon nedjelja ukrajinskih pobjeda koje su podstakle kritike unutar same Rusije zbog načina na koji se vodi rat. „Istina je da nijesu u stanju da ostvare napredak na frontu. Rusija zapravo gubi na bojnom polju“, kazao je Stoltenberg.

Njemačka je najavila da je prvi od četiri protivraketna sistema IRIS-T stigao u Ukrajinu. Njemačka ministarka Kristin Lambreht nazvala je to „veoma važnom podrškom za Ukrajinu u borbi protiv raketnih napada“.

Jedan visoki američki zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, kazao je da je njemački IRIS-T sistem još jedan pokazatelj posvećenosti da se Ukrajini obezbijedi vazdušna odbrana, naročito u svjetlu posljednjih napada.

„Ponavljam da su ovo užasne okolnosti“, kazao je on. „Međutim, činjenica da Rusija ima te kapacitete i da je spremna da ih upotrijebi, uključujući i protiv civilnih meta i infrastrukture, nije iznenađujuća“.

Skup u Briselu je prvo veliko okupljanje predstavnika NATO-a otkad je Moskva proglasila aneksiju nekoliko ukrajinskih teritorija, objavila mobilizaciju i uputila nuklearne prijetnje u potezima koje Alijansa smatra nedvosmislenom eskalacijom rata.

Napadi na gasovod Sjeverni tok ispod Baltičkog mora doprinijeli su pooštravaju tenzija, mada ostaje nejasno ko stoji iza eksplozija.

NATO je u utorak upozorio Moskvu da će napadi na ključnu savezničku infrastrukturu naići na „jedinstven i odlučan odgovor“.

Stoltenebrg je obećao da će pojačati zaštitu infrastrukture, rekavši da je NATO već udvostručio svoje prisustvo u Baltičkom i Sjevernom moru na preko 30 brodova uz podršku vazdušnih i podmorskih aktivnosti.

Govoreći uoči dvodnevnog sastanka NATO ministara odbrane, Stoltenberg je kazao da mada Alijansa nije zabilježila promjene u nuklearnom pozicioniranju Rusije, ona je na oprezu i sljedeće nedjelje će održati svoju godišnju vježbu nuklearne pripravnosti.

„To je vježba kako bi se pobrinuli da su naši kapaciteti za nuklearno odvraćanje bezbjedni, sigurni i efikasni“, kazao je on dodajući da je NATO vojna snaga najbolji način za sprečavanje eskalacija tenzija.

( N.B. )