Abazović pita je li nezakonito prisluškivan
Abazović sumnja da su ga pojedinci unutar tajne službe prisluškivali uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, saznaju “Vijesti”. Potvrdio da je zatražio da se slučaj ispita, ali nije želio da komentariše dok ne dobije odgovor od ANB
Premijer Dritan Abazović tražio je od novog menadžmenta Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) da provjere da li su ga agenti tajne službe prisluškivali u julu, uoči potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), saznaju “Vijesti”.
“Vijesti” iz izvora bliskih sektoru bezbjednosti saznaju da Abazović sumnja da su ga pojedinci unutar ANB nezakonito prisluškivali u julu, u periodu kada je trebalo da bude potpisan Temeljni ugovor.
Prema istim informacijama, Abazović je tražio od novog menadžmenta ANB da provjere istinitost tih infomacija i sada se radi na tome.
Abazović je za “Vijesti” potvrdio da je tražio provjeru, ali je istakao da neće ništa komentarisati dok od Agencije ne dobije precizan odgovor.
Doskorašnji šef ANB Savo Kentera sinoć nije odgovarao na telefonske pozive i poruku “Vijesti”.
Na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, u srijedu, poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Bošković je tokom polemike pominjao audio-snimke Abazovića, ali nije precizirao na šta aludira.
Abazović i patrijarh SPC Porfirije potpisali su Temeljni ugovor (TU) 3. avgusta u Vili Gorica, bez prethodne najave. Potpisivanje TU izazvalo je burnu reakciju dijela javnosti i političkih struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista (DPS) i Socijaldemokratskoj partiji (SDP), a nerijetko se u tom periodu moglo čuti da se radi o pitanju od značaja za nacionalnu bezbjednost.
Nakon potpisivanja TU, DPS, SDP, Socijaldemokrate (SD), Liberalna partija (LP) i Demokratska unija Albanaca (DUA) podnijele su parlamentu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi. To je i urađeno 15 dana kasnije.
ANB je u ranijem periodu, kada je njome upravljao Dejan Peruničić, bila potresena aferom nezakonitog praćenja i prisluškivanja političkih oponenata tadašnje vlasti.
Govoreći o zahtjevu premijera da se utvrdi da li je prisluškivan, sagovornik iz bezbjednosnog sektora kazao je da će to biti urađeno.
“S tim u vezi biće sprovedene aktivnosti koje se odnose i na ovaj slučaj”, rekao je isti izvor
On objašnjava da, ako su postojale takve aktivnosti, one nijesu mogle biti zakonite, i da, ako ih je bilo, rađene su suprotno pravilima službe.
Za prisluškivanje je nužna dozvola Vrhovnog suda.
Vlada je nedavno, na predlog Abazovića, smijenila direktora ANB-a Sava Kenteru, uz obrazloženje da nije postupao po članu 6 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Tim članom se definišu nadležnosti ANB-a, a, između ostalog, predviđeno je da “Agencija vrši kontraobavještajnu zaštitu Skupštine Crne Gore, Vlade Crne Gore, predsjednika Crne Gore, drugih državnih organa, ministarstava i organa uprave, koja obuhvata aktivnosti od značaja za bezbjednost određenih lica i radnih mjesta u ovim organima, kao i objekata, opreme i prostora koje oni koriste”.
Za v.d. direktora ANB-a Vlada je prošle sedmice imenovala Borisa Milića.
Polemika nakon potpisivanja TU
Na sjednici Vlade, nakon potpisivanja TU, došlo je do polemike između Abazovića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića (SDP).
Abazović je tada kazao da “treba da požure oni koji hoće da ga skrate za glavu, jer će u suprotnom ubrzo završiti u zatvoru”.
On tokom polemike nije precizirao ko prijeti da će “pasti glave”.
“Recite kolegi (ministru odbrane Rašku Konjeviću) koji je danas odsutan - onome što je rekao da će prije no što uradi nešto što je već uradio jedan službenik visokopozicioniran u sektoru bezbjednosti, da će pasti mnoge glave, da požuri. Jer ako ne padne glava, oni će odgovarati pred zakonom. Poručite mu. On nek nastavi da finansira vašu propagandu, nikakav problem. Ali pošto je tu poruku poslao da će prije toga da padnu glave, što se mene tiče, s obzirom da sam prvotargetovani, nek požuri. Ako se to ne desi, onda će se desiti suprotno i završiće tamo gdje mu je mjesto. To je to”, rekao je Abazović.
Krivokapić je odbacio premijerove tvrdnje, nazvavši ih podmetanjem.
Konjević je kazao je da je čuo Abazovićevu poruku, rekavši da se radi o uznemirujućim optužbama. Pozvao je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) da reaguje.
“Pozivam SDT da pozove premijera da objasni ovu izjavu i kontekst mog pominjanja. Iznio je uznemirujuće optužbe. Koliko govori istinu, najbolje opisuje njegova izjava od prije koji dan da je ‘dezinformacija’ da će Ugovor sa SPC biti potpisan danas”, napisao je Konjević na Tviteru 4. avgusta, kada je potpisan TU.
Vlada nije zvanično najavila dolazak Porfirija, niti se prije potpisivanja oglašavala po ovom pitanju, kao ni SPC.
Abazović je više puta rekao da na temu Temeljnog ugovora sa SPC treba staviti tačku, kako bi se država okrenula budućnosti.
Aktuelna Vlada formirana je 28. aprila, i osim GP URA, čine je SDP, Socijalistička narodna partija (SNP), CIVIS i stranke manjinskih naroda. Parlamentarnu podršku, bez učešća u njoj, davao joj je DPS.
Vlada je, nakon izglasavanja nepovjerenja 19. avgusta, u tehničkom mandatu, a predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je da mandat za sastav nove vlade da lideru Demosa Miodragu Lekiću, kojeg su podržale partije “stare većine”, odnosno pobjednice parlamentarnih izbora u avgustu 2020.
( Jelena Jovanović, Biljana Matijašević )