Šta predviđaju izmjene Zakona o predsjedniku koje je DF predao Skupštini

Izmjenama Zakona o predsjedniku, koje je danas u skupštinsku proceduru predao Demokratski front, predviđeno je razrješenje presjednika ako on ne ispuni dužnost u postupku utvrđivanja mandatara za sastav vlade.

Iz DF-a pojašnjavaju su izmjene Zakona predložili jer predsjednik države Milo Đukanović nije predložio za mandatara za sastav Vlade kandidata koji ima nesumnjivu podršku većine poslanika u parlamentu.

"Predsjednik nije ispoštovao striktnu obavezu da predlozi mandatara, nije pozvao sve predstavnike političkih partija zastupljenih u Skupštini Crne Gore i nije uvažio činjenicu da postoji kandidat za mandatara koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini. Umjesto toga, on je predložio Skupštini skraćenje mandata, a što Skupština nije prihvatila na razmatranje, odbacujuci 'skraćenje mandata' kao tačku dnevnog reda", piše u obrazloženju Predloga koji je objavljen na sajtu Skupštine.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što nije dao mandat za sastav vlade Miodragu Lekiću (Demos) koga je predložila stara parlamentarna većina, nakon pada manjinske Vlade Dritana Abazovića. U obrazloženju je naveo da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise podrške.

Poslanici na sjednici 30. septembra nijesu raspravljali o skraćenju mandata Skupštini, jer dnevni red vanredne sjednice nije usvojen. Poslanici stare parlamentarne većine pokrenuli su proceduru za razrješenje predsjednika države u Skupštini, uz obrazloženje da je prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike parlamentarnih partija na konsultacije.

Poslanici DF-a tražiće da se o Predlogu izmjena Zakona o predsjedniku, raspravlja na prvoj sjednici nakon one zakazane za 21. oktobar, na čijem je dnevnom redu izbor sudija Ustavnog suda. Ističu da očekuju podršku i ostalih partija pobjednica izbora u avgustu 2020.

"Osnovni razlog za donošenje ovog zakona jeste zaštita javnog interesa i ustavnog poretka i otklanjanje već evidentnih štetnih posljedica za državu Crnu Goru zbog činjenice da nije predložen mandatar za sastav Vlade koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika Skupštine, čime se vjestački izaziva institucionalna blokada. Iz tog razloga je predložen hitan postupak za donošenje ovog Zakona i primjena povratnog dejstva za odredene članove koje treba inkorporirati u Zakon o predsjedniku Crne Gore", piše u obrazloženju Predloga.

Predlog su uradili poslanici DF-a Predrag Bulatović (DNP) i Branka Bošnjak (PzP), sa timom relevantnih pravnika.

U obrazloženju Predloga se navodi da Vlada koja je izgubila povjerenje nastavija i dalje da obavlja dužnost, a predsjednik ignoriše zahtjev za novim konsultacijama, zloupotrebljavajući nedostatke postojećeg pravnog okvira koji reguliše predmetnu materiju, odnosno koji je propustio da reguliše slićne situacije, pa su se stekli uslovi da se u skladu sa Ustavom, upravo ovim Zakonom definišu sve dužnosti predsjednika vezane za predlaganje mandatara za sastav vlade.

Prema izmjenama, predsjednik je dužan da predloži mandatara u roku od 30 dana od izgiasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini, ili kada Vlada ne dobije povjerenje u Skupštini, ili ako predsjednik vlade podnese ostavku ili mu prestane mandat iz bilo kog razloga u skladu sa zakonom koji je nastao u toku trajanja mandata Skupštine.

Predsjednik je, kako se dodaje, dužan da predloži novog mandatara u roku od sedam dana u okviru roka od 90 dana od imenovanja prvog mandatara, za slučaj da je mandat vraćen jednom ili više puta.

"Predsjednik predlaže mandatara nakon obavijenih konsultacija, u formi razgovora sa predstavnicima svih političkih partija, grupa građana i nezavisnim poslanicima zastupljenih u Skupštini. Predsjednik se kroz razgovor, ili dostavijanjem pisanog obavještenja od predstavnika političkih partija zastupljenih u Skupštini, ili dostavijanjem potpisa podrške poslanika u formi peticije, informiše o postojanju podrške kandidatu za mandatara. Poziv za konsultacije upućuje se u pisanoj formi, a o ishodu razgovora sačinjava se službena zabilješka. Konsultacije koje se obavijaju u skladu sa ovim članom moraju biti završene najkasnije tri dana prije isteka roka za predlaganje mandatara Skupštini", predviđeno je izmjenama Zakona.

Dodaje se da je predsjednik "dužan" predložiti za mandatara kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika Skupštine, nakon što je predloženi kandidat prihvatio kandidaturu. Izuzetno od prethodnog stava, ako skupštinska većina nije postignuta u korist jednog kandidata, predsjednik može predložiti kandidata sa dominantnom skupštinskom podrškom nakon obavljenih ponovnih konsultacija.

"Predsjednik je dužan da dan nakon isteka rokova za utvrđivanje mandatara predloži Skupštini donošenje oduke o skraćenju mandata, ako predlog mandatara kroz postupak konsultacija nije mogao biti utvrđen ili utvrđeni kandidat nije prihvatio kandidaturu", navodi se u izmjenama.

Predviđeno je da se sjednica Skupštine sa predlogom odluke predsjednika zakaže po hitnom postupku i održi u roku od pet dana od dana dostavljanja predloga Skupštini.

Ako Skupština ne usvoji predlog odluke predsjednika da sebi skrati mandat, postupak predlaganja mandatara se ponavlja.

"Rokovi za novi krug konsultacija računaju se od dana kada Skupština nije usvojila predlog odluke o skraćenju mandata. Konsultacije se obavljaju u roku od 15 dana. Predsjednik je dužan da predloži mandatara u roku od tri dana od završetka konsultacija u skladu sa ovim članom", piše u Predlogu.

"Predsjednik je dužan da donese ukaz o raspuštanju Skupštine, ako Skupština ne izabere mandatara u roku od 90 dana od kada ga je predsjednik prvi put predložio.

"Ako predsjednik ne izvrši dužnosti povodom postupka utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom, radi zastite javnog interesa mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini koja se utvrđuje potpisima u formi peticije sa svim pravima i obavezama mandatara imenovanog na predlog predsjednika. Peticija mora biti dostavijena službi predsjednika najkasnije u roku od sedam dana od dana propuštanja dužnosti predsjednika. Rokovi za sastav vlade računaju se od dana dostavljanja peticije. Propuštanje vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom smatra se razlogom za njegovo razrješenje", piše u Predlogu.

Izmjenama su precizirane dužnosti predsjednika u dijelu imonovanja i opoziva ambasadora.

"U cilju vraćanja ugleda Crne Gora u inostranstvu mora se odblokirati proces postavljanja ambasadora i šefova drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu", piše u Predlogu.

"Predsjednik postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose. Predsjednik je dužan da postavi kandidata za ambasadora kog je predložila Vlada, ako je Odbor mišljenjem podržao postavljenje tog kandidata", piše u Predlogu.

Predsjednik je, kako se dodaje, dužan da traži ponovno izjašnjavanje Vlade o predloženom kandidatu, ako je Odbor mišljenjem odbio da podrži njegovo postavljenje.

"Predsjednik je dužan da postavi kandidata predloženog za ambasadora, ako Vlada ostane pri istom predlogu nakon ponovnog odlučivanja u skladu sa prethodnim stavom ovog člana. Odredbe ovog člana koje uređuju postupak postavljenja ambasadora jednako se primjenjuju u postupku opoziva ambasadora", navodi se.

( Biljana Matijašević )