Liješević za "Vijesti": Strategija razvoja Budve dovela do toga da grad nema nikakve veze sa Mediteranom

Nosilac liste Prave Crne Gore u Budvi i odbornik u lokalnom parlamentu Luka Liješević kazao je da poslednje tri decenije strategija razvoja Budve je dovela do toga da grad nema nikakve veze sa Mediteranom.

"Budva je grad koji je pretrpio svakojake vojske i zastave, u kome se miješala kultura raznih naroda i osvajača. Koji je odolio i vremenu, raznim nevoljama pa i katastrofama. Gdje je većina ljudi bila više gladna nego sita, kad je po okolnim plemenima bila uobičajena kletva: da Bog da se stanio u stari grad (misleći pri tom da je u podne na trpezi samo par srdela ulovljenih toga jutra). Onaj ko nema u sebi bar malo osjećaja ovakve Budve, ne može ni kvalitetno odrediti prioritetne ciljeve kao grdonačelnik", kazao je u intervjuu Vijestima Liješević.

Kada je rekao da grad nema nikakve veze sa Mediteranom objasnio je da je to i po pitanju arhitekture, ali i po pitanju odnosa prema obali (jer ovaj grad više ne živi sa morem), po pitanju čerupanja svakog i najmanjeg dijela površine radi neke lične koristi i braniti je kao da je generacijama "časno sticano" uprkos tome što narušava izgled grada, a za samu reputaciju istoga i da ne pominjemo.

"Sve ono što osvajači nijesu uspjeli napraviti za 2.500 godina u Budvi napravili su naši sugrađani svojom pohlepom I brojnim nepočinstvima", istakao je Liješević.

Prema njegovim riječima prioritet u Budvi je što bolja valorizacija naše ponude.

"Dok se ponudom smatra kupanje i noćni život što je i najlakše ponuditi gostu kakvog smo sami projektovali, u Budvi je izostavljena puno kvalitetnija ponuda.To je usko povezano sa turističkim kadrom u Budvi, gdje je malo onih koji zadovoljavaju standard jedne ozbiljne destinacije ili su te kadrove prepoznali vlasnici privatnih hotela i agencija i vrlo vode računa o njima", kaže on.

Navodi da čelnici budvanskog turizma moraju iz godine u godinu imati ideje o tome šta to trba ponuditi gostu.

"Budva je i antički grad bez ijednog obilježja o tome. Na tome treba insistirati jer ova Budva leži na ko zna koliko Budvi ili Butua o kojima se ne priča i što je potpuno u zapećku i ono što turisti u Budvi niko ne umije nametnuti", rekao je Liješević.

Osim toga, kaže on, u Budvi treba značajno odvojiti mjesta za odmor.

"Što je po mom mišljenju dio oko starog grada koji je još koliko toliko odolio najezdi građevinske mafije. Stari grad, hotel Mogren, porat, odnosno sve ono što se nekad zvalo 'mjesna zajednica 1' taj dio Budve sačuvati od buke I agresivnih sadržaja kao što su velike bine i megaprojekti. U centru ispred starog grada treba dozvoliti maksimalno i to ne stalno više malih stejdževa na kojima bi nastupala gradska muzika i manji bendovi koji bi se uklopili u ambijent, a velike programe i projekte treba izmjestiti na potpuno drugi kraj (oko stadiona, na jazu itd) i jedino na taj način gostu možete garantovati odmor barem u tom dijelu grada", istakao je.

Starom gradu treba prisajediniti stari porat, smatra on.

"To mi je u jednom od brojnih razgovora predložio izvesni Jovica Maraš koji je vlasnik preduzeća Mar Montis iz Splita, a koji je učestvovao u gradnji porta u Porto Montenegru, na Luštici I u svim pristaništima u Hrvatskoj. Koliko vam god ovo sad djelovalo nevažno moram reći da je otprilike stari porat zaslužio da se sklone jahte sa dijela ispred starog grada i za njih se napravi poseban dio prema Slovenskoj plaži (naravno da se produži lukobran), a u starom dijelu da ostanu male pasare i brod lijepog starinskog izgleda koji bi vozio goste da obiđu crnogorsku obalu, pa čak i da se napravi linija od Budve do Dubrovnika i Splita kako je i nekad bilo i tako dijelom rastereti drumski saobraćaj", naglasio je Liješević.

Sada je, kako navodi, u pristaništu zabranjeno da ribar ostavi mrežu a kamoli da je očisti kao nekad, zabranjeno je da čovjek ostavi konop u porat, zabranjeno je djeci da ribaju na bokve još nijesam siguran da li su mačke koje čekaju da im se iz barke nešto baci obuhvaćene ovom zabranom.

"Porat ne miriše na more. Svakako, kapitalni projekti za Budvu su bolnica i kulturni centar u kome bi se nalazila veilka i mala scena za pozorište. To je ujedno i dio odgovora na pitanje koje često postavljaju gostima iz političkih partija 'šta ponuditi mladim ljudima'. Svi znamo da je ovo neko novo vrijeme kad je i mladim ljudima, pa čak i njihovim roditeljima teško istrgnuti iz ruku mobilni telefon koji je na žalost objedinio i kulturu, sport i razonodu kod stanovništva. Sagradivši pozorište ili kulturni centar u kome će biti smješteno pozorište, treba kontinuirano provocirati svijest i ideju mladih ljudi o tome da im grad nudi još nešto u čemu mogu aktivno ili pasivno učestvovati", smatra Liješević.

Dodaje da ovo nije nikakvo izmišljanje tople vode.

"Sve smo ovo mi već imali. Imali smo kulturni centar u kome je bila smještena biblioteka (koja je sad u potpuno drugom dijelu grada, a kad je prodat kulturni centar kao veliki poduhvat prethodne vlasti, knjige su više od deceniju čekale u podrumima da se napravi biblioteka), takođe je bila multifunkcionalna sala u kojoj je bio bioskop, u kojoj se igrao 'Molijer' u kojoj su bili skupovi, dodjele nagrada, bilo je takmičenje za prvi glas Budve kad se omladina takmičila u muzici, bio je i koncert Azre mislim 83. godine. Takođe smo imali i prostorije starog zabavišta u kojima je bio folklorni ansambl 'Kanjoš' takođe bilo je i brojnih instrumenata gdje je omladina učila da svira, a prvenstveno da se druži. U šta smo se ovo pretvorili?", naglasio je on.

Dodao je...

"Turizam je nešto od čega svi živimo. Vidimo da je novo vrijeme donijelo novi vid turizma i tome se treba prilagoditi. Nekada su se potpisivali ugovori o fiksnom zakupu sa najozbiljnijim turoperatorima (TUI, Neckerman, Yugotours Paris, London, Cosmos, Saga, Star Tour Fritidsresor itd) i smjene gostiju su bile po hotelima po sedam ili 10 dana. Danas je to sasvim drugačije i domaći, a i gosti iz inostranstva dolaze kolima i zadržavaju se u destinaciji najviše 3-5 dana i insistiraju na aktivnom turizmu i zato se treba prilagoditi takvom jednom gostu obezbijedivši mu parking i ponudivši mu što je više moguće domaćih proizvoda (gastronomskih, kulturnih,istorijskih) što će ga asocirati na Budvu”, zaključio je Liješević.

( Vuk Lajović )