Džon Krejg za "Vijesti": Svako se na svoj način nosi sa negativnim međunarodnim silama

Svaka nezavisna država mora se nositi sa negativnim međunarodnim silama na način koji je najbolji za tu državu, a Rusija se pokazala agresivnom u pokušaju da proširi kontrolu nad balkanskim državama, poručio je dugogodišnji američki diplomata Džon Krejg.

Krejg je bio jedan od učesnika konferencije Transatlantske liderske mreže u Vašingtonu, a u intervjuu za “Vijesti” je govorio o stanju medija na Bliskom istoku, o energetskoj krizi, klimatskim promjenama...

Na nedavnoj konferenciji Transatlantske liderske mreže (TLN) moderirali ste važan panel o stanju medija na Bliskom istoku i Zalivu. Šta je Vaš zaključak nakon panela?

Medijska situacija na Bliskom istoku je veoma komplikovana. Postoji snažno nasljeđe državne kontrole nad medijima iz kolonijalnog perioda i godina poslije Drugog svjetskog rata. U prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata, vlade su bile jedini subjekti koji su imali resurse za osnivanje i održavanje medija. Novine, radio i televizija su osnovani kao državni subjekti. Novinari koji su radili u medijima bili su državni službenici. Države su, dakle, imale punu kontrolu nad svim informacijama koje su stizale do građana i, kroz cenzuru, kontrolu nad svim informacijama o dešavanjima u državama.

Međunarodno radio emitovanje je prekinulo dio ove kontrole, ali, tek sa pojavom interneta države su počele da gube kontrolu nad medijima. Osnivanje međunarodnog televizijskog kanala Al-Jazeera 1997. godine donijelo je prve vijesti uživo populaciji koja govori arapski jezik. Uprkos ovom tehnološkom napretku, vlade Bliskog istoka i dalje održavaju veliki stepen kontrole nad lokalnim medijima putem samocenzure, gdje kritika režima nije dozvoljena.

Naši panelisti su opisali kako rade u ovom okruženju kroz fiksere i prevodioce i producente/snimateljske ekipe. Morate biti impresionirani požrtvovanošću ovih mladih novinara da ulaze u teške situacije i izvještavaju o tome ka svijetu. Novinari su napravili razliku, za koju vjerujem da je važna, između izvještavanja i propagiranja. Mnogi lokalni novinari se zalažu za promjene i postaju mete korumpiranog režima. Strani novinari bi trebalo da paze da ne prelaze granicu između izvještavanja i zagovaranja ako žele slobodu da izvještavaju o teškim situacijama.

Na dodjeli nagrada u Nacionalnom pres klubu dobili ste zadatak da uručite nagradu jednom od osnivača “Vijesti” Željku Ivanoviću. Kakvi su bili vaši utisci sa samog događaja?

Ceremonija dodjele nagrada bila je duboko dirljiv događaj. Svaka od istaknutih medijskih ličnosti radila je u veoma izazovnim okolnostima, bilo kao međunarodni ili lokalni novinari. U većini slučajeva lokalni novinari, poput Željka Ivanovića, radili su na promjeni ili razotkrivanju korumpiranih političkih ili ekonomskih okolnosti. Njihova hrabrost je bila tako inspirativna. Vjerujem da TLN treba pohvaliti što je iznijela na vidjelo ove primjere medijske hrabrosti. Ovo je bila druga godišnja dodjela nagrada i nadam se da će i dalje pružati međunarodnoj javnosti priliku da cijeni rad međunarodnih medijskih ličnosti.

U Vašingtonu se mnogo pričalo o suprotstavljanju korupciji u Crnoj Gori i borbi protiv rastućeg ruskog uticaja u regionu. Da li je sada jasnije kako razlikovati one koji istinski stoje na ovim linijama fronta od onih koji deklarativno govore “prave riječi”, a zapravo rade suprotno u stvarnosti?

Situacija na Balkanu je posebno teška sa stanovišta međunarodnog uticaja. Države u regionu su mlade i suočavaju se sa sve većim mukama uspostavljanja efikasne vlasti, dok se istovremeno suočavaju sa uticajem izvan zemlje koji nastoji da kontroliše i politički i ekonomski sektor zemlje.

Svaka nezavisna država mora se nositi sa ovim negativnim međunarodnim silama na način koji je najbolji za tu državu. Rusija se pokazala agresivnom u pokušaju da proširi kontrolu nad ovim balkanskim državama. Konferencija je, vjerujem, učinila dobar posao jer je jasno stavila do znanja koliko je teško izgraditi nove i efikasne institucije dok se bore protiv nastojanja izvan zemlje da se izvrši kontrola nad domaćim političkim i ekonomskim razvojem.

Kao član grupe Scotia, bili ste dio definisanja platforme za veliki klimatski samit u Glazgovu. Iz današnje perspektive, koliko smo blizu ili daleko postizanju dogovorenih ciljeva?

Alarm u vezi sa posljedicama povećanja emisije ugljenika upaljen je 1996. godine. Od tada je međunarodna zajednica postavila ciljeve da spriječi ozbiljne posljedice emisije ugljenika na svijet u cjelini. Znamo posljedice, možemo vidjeti u realnom vremenu opasne efekte povećane emisije na klimatske promjene.

Nažalost, međunarodna politička zajednica, koja je bila odgovorna za ograničavanje emisija, nije uspjela uvjeriti nacionalne države da rade zajedno kako bi “spasile planetu” od globalnog zagrijavanja uzrokovanog povećanjem emisija ugljenika. U stvari, od 1996. godine nivo emisija ugljenika se povećao. Zbog toga je grupa Scotia formirana početkom 2021. kako bi se pripremila za samit Konferencije strana (COP26) u Glazgovu.

Grupa Scotia je pružila jedinstvenu međunarodnu ekspertizu koja pokazuje da bez smanjenja emisija ugljenika, uglavnom kroz eliminaciju uglja kao izvora proizvodnje električne energije u svijetu, ne može se postići napredak u zaustavljanju štete po našu okolinu globalnim zagrijavanjem.

Grupa Scotia shvata da uloga vlada i posvećenosti vlade politički ispravnim ciljevima kontrole emisija ugljenika neće biti efikasne u spašavanju naše planete. Grupa Scotia radi sa domaćinima COP 27 i COP 28 kako bi predvodila put za učešće međunarodnog privatnog sektora u vitalnom radu na smanjenju emisija ugljenika. Hvala vam puno što ste uključili ovo nevjerovatno važno pitanje u ovaj intervju.

Kako će na te ciljeve uticati nova energetska kriza koja se nazire u Evropi? Nakon ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija koje su uslijedile, mnoge zemlje se vraćaju nuklearnim i termoelektranama.

Ruska invazija na Ukrajinu stvorila je “krizu unutar krize” u pogledu emisije ugljenika. Zbog Putinovih akcija, nacionalne države u Evropi su prisiljene da se povuku iz planova i politike smanjenja emisije kako bi osigurale osnovnu energetsku sigurnost za svoje građane. Ovo je posebno tačno s obzirom da se region suočava sa početkom zime. Ako se objektivno posmatra energetski sektor, nuklearna energija bi se činila najboljom, stvarnom nadom za budućnost da se smanji i eliminiše zavisnost o ugljovodoničnom gorivu za proizvodnju električne energije napajanjem termoelektrana.

Bili ste specijalni savjetnik predsjednika Buša nakon događaja od 11. septembra. Više od dvije decenije kasnije, kako vidite današnju situaciju u vezi sa događajima od 11. septembra i onim što je uslijedilo?

Napad nedržavnog aktera (Al kaide predvođene Osamom bin Ladenom) na Sjedinjene Američke Države 2001. godine podstakao je međunarodnu saradnju u kontroli i porazu izvora međunarodnog terorizma. Uspon ISIS-a 2013/2014. i prijetnja koju je ova organizacija predstavljala međunarodnoj sigurnosti suočila se s odlučnošću široke međunarodne ratne koalicije. ISIS je poražen.

Nažalost, ISIS se nedavno ponovo pojavio u sjevernoj Siriji i ponovo predstavlja prijetnju regiji. Izvori terorizma su nedostatak osnovnog obrazovanja uključujući nepismenost, nedostatak ekonomskih mogućnosti i manjak dostojanstva, što je visoko cijenjeno od strane ljudskih bića svih porijekla. Nikada neće biti dovoljno “vojno se suprotstaviti i poraziti” terorističke organizatore. Moramo uspostaviti standarde za zaštitu ljudskih prava, ekonomskih mogućnosti i dostojanstva kako bismo zaustavili terorističke aktivnosti.

( Srdan Kosović )