INTERVJU Hadžić: Mlade zadržava nada u bolje sjutra, a ne plata od 450 eura
"Životni standard i kupovna moć građana jako slabi, dok siromaštvo, beznadežnost, korupcija i socijalno raslojavanje rastu. Ljudi nalaze posao - ali u Njemačkoj, Austriji, Luksemburgu, a ne u Rožajama. Crvena lampica je upaljena, i ovaj grad se bori za opstanak", kaže Hadžić
Predsjednik Stranke pravde i pomirenja (SPP) u Crnoj Gori i nosilac liste te partije na izborima u Rožajama, Seid Hadžić, poručio je da će, ako dođe na vlast u tom gradu, uvesti moratorijum na zapošljavanje u javnoj administraciji.
On je u intervjuu “Vijestima” kazao, između ostalog, da najveći broj zaposlenih u Rožajama radi u opštinskim institucijama, javnim preduzećima i sektorima koji zavise od budžeta, da ih je preko 700, i da je, kako tvrdi, mahom riječ o partijskom kadru.
“Naravno da je stručni kadar, a njega je malo, prijeko potreban, dok će stranački jastrebovi morati potražiti platu na nekom drugom mjestu, jer je ta bolest i dovela državu do ovakvog stanja. Konkursi će biti javni, strogi i u v. d. stanju. Ako kadar pokaže sposobnosti u roku od godinu dana, treba mu pružiti šansu. U suprotnom, treba imenovati nove ljude sve dok se ne pronađu najbolji, koji će blagostanje donijeti svojim radom, u svojoj branši”, istakao je Hadžić.
Izbori u 14 gradova zakazani su za 23. oktobar.
Koji problemi u vašem gradu traže najurgentnije rješavanje, i kako, ako budete vršili vlast ili učestvovali u njoj, smatrate da se oni mogu prevazići?
Teško je više i reći šta je potrebno najprije rješavati, ali pored plejade problema (ekonomske slabosti, ekoloških problema, problema sa zdravstvom, nezaposlenošću, korupcijom), nekoliko njih želim da tretiram ovom prilikom. Prezaduženost građana, s obzirom da ih je lokalna uprava zadužila s preko 20 miliona eura, a istovremeno je minimalno uradila za grad; ogromna stopa nezaposlenosti koja uzrokuje neminovno iseljavanje, prvenstveno omladine; budžet koji je 93 odsto potrošački, a svega sedam odsto investicioni (primjera radi, Opštini Tuzi, koja ima isti budžet kao naša, investicioni budžet je 50 odsto). Crvena lampica je upaljena, i ovaj grad se bori za opstanak.
U svakom slučaju, daćemo sve od sebe da nagomilane probleme počnemo što prije rješavati s najkvalitetnijim mogućim kadrom, bez obzira na političku prošlost. Dakle, delegiranje i postavljanje kvalitetnog i stručnog kadra na odgovornim funkcijama preduslov je rješenja svakog problema. Nekvalitetan kadar na rukovodećim mjestima, koji je tu došao po partijskom ključu, bez znanja i vizije, ne može isporučiti građanima bolji kvalitet života, i on predstavlja najveći problem svakog sistema.
Kako mislite da možete riješiti problem nezaposlenosti, s kojim se suočavaju brojne opštine u Crnoj Gori, i kako ćete, ako budete u vlasti, povećati životni standard građana?
Broj zaposlenih u Rožajama je poražavajućih 10 odsto! Svaki član porodice u Rožajama je zadužen u prosjeku najmanje 1.000 eura. Građani Rožaja treba da znaju podatak da je dosadašnja vlast zadužila njihove porodice nekoliko hiljada eura, i da će to njihova djeca morati da vrate. Životni standard i kupovna moć građana su jako slabi, dok siromaštvo, beznadežnost, korupcija i socijalno raslojavanje rastu.
Činjenica je da dosadašnjim djelovanjem ove vlasti imamo smanjen broj zaposlenih na nekim evidencijama za statistiku, što pokazuje da su ljudi zaista našli posao - ali u Njemačkoj, Austriji, Luksemburgu, a ne u Rožajama.
Problem nezaposlenosti riješile su mnoge afričke zemlje - znate da je Ruanda lansirala satelit u zemljinu orbitu, a prije svega dvadesetak godina umirali su od gladi. Problem Rožaja i drugih crnogorskih gradova nije nedostatak resursa, već nestručni kadar koji vodi gradove. Rožaje ima prvoklasne šume, a s minimalnim aktiviranjem proizvodnje finalnih proizvoda - bili bismo milioneri.
Pored svega rečenog, naša primarna strategija svakako bi bila uvezivanje Rožaja s dijasporom, koja bi po prvi put osjetila da bi mogla da pomogne zavičaju i svom narodu koji živi u Rožajama, a ne lokalnim moćnicima koji su ta partnerstva iskorištavali za lično bogaćenje.
Dakle, moramo biti spremni da damo najpovoljnije uslove za investitore, kojima bismo pomogli da razviju svoje biznise u našoj opštini, kako bi to za posljedicu imalo rast broja zaposlenih u realnom sektoru, i, na kraju, bolju ekonomsku situaciju za cijelu opštinu.
Imate li plan kako konkretno pomoći građanima u susret dodatnom pogoršanju ekonomskih prilika u državi?
Pravilno donijet budžet može građanima olakšati umnogome. Svjedoci smo ovih dana da će Njemačka iz budžeta plaćati svim građanima račune za mjesec decembar. Ako imamo u našim gradovima određeni broj domaćinastava kojima treba pomoći, nemoguće je da poštena vlast nema prostora u budžetu da interveniše.
Dakle, pokušali bismo da evidentiramo najugroženije kategorije društva kojima bi, smanjenjem nepotrebnih troškova iz lokalne uprave, opredijelili dio budžeta u vidu pomoći, kako bi što lakse prebrodili period koji slijedi.
Kako namjeravate da zadržite mlade u gradu i spriječite njihovo odseljavanje?
Po trenutnim pokazateljima, u prosjeku svaka druga mlada osoba iz Rožaja, uzrasta od 18 do 24 godine, razmišlja o odlasku iz ovog grada. Mladi napuštaju grad zbog lošeg životnog standarda i nemogućnosti da pronađu adekvatno zaposlenje. Ne postoje ni radna mjesta, ni fakulteti, niti bilo koji vid kvalitetnog i produktivnog provođenja vremena. U trenutnom ambijentu ove političke letargije kod nas, mladi ljudi imaju potrebu za tabletama za smirenje.
Kad omladina bude sigurna da sebi može priuštiti sve ono što imaju njihovi vršnjaci na Zapadu, neće ni pomišljati da napusti svoje ognjište. Mi želimo izaći iz beznađa u kom se nalazi naš narod, a kod mladih ljudi treba sačuvati nadu da ponovo može ovdje bogato da se živi i uspije. Jedno od rješenja bilo bi da se privlačenjem direktnih stranih investicija, jedne za drugom, razvijanjem novih projekata i ideja vrati i nada u bolje sujtra.
Mlada ekipa SPP-a osmislila je preko stotinu projekata na kojim bi postepeno radili i koji bi za cilj imali bolji i razvijeniji grad iz kojeg, nadamo se, omladina ne bi željela da odlazi. Ti projekti se, osim infrastrukture, odnose na obrazovanje, s posebnim naglaskom na IT industriju, privredu, zdravstvo, sport, turizam, ekologiju, kulturu, socijalne probleme i dr.
Mlade zadržava nada u bolje sjutra, a ne plata od 450 eura.
Hoćete li se, ako budete u vlasti, obračunati s praksom stranačkog uhljebljavanja u lokalnim službama ili ćete je nastaviti?
Najveći broj zaposlenih na teritoriji našeg grada je u opštinskim institucijama, javnim preduzećima i ostalim sektorima koji zavise od budžeta Rožaja. Takvih je preko 700 uposlenika, mahom stranačkih. Kakva smo mi to opština kojoj trebaju toliki uposlenici?
Mnogi gradovi i s većim brojem stanovnika imaju tri puta manji broj uposlenih u javnoj administraciji...
U Rožajama ne postoji generacija ljudi koji se sjećaju da je došao nekad neki veliki investitor. Svaki treći zaposleni i dalje radi u javnoj upravi ili javnim uslugama, odnosno direktno ili indirektno je budžetski potrošač. Ako pomnožimo ovaj broj s prosječnom platom, onda ćemo doći do podatka da se više od pola budžeta troši na plate stranačkih uhljeba.
Nasušna je potreba i definitivno ćemo kad dođemo na vlast uvesti moratorijum na zapošljavanje u javnoj administraciji. Naravno da je stručni kadar, a njega je malo, prijeko potreban, dok će stranački jastrebovi morati potražiti platu na nekom drugom mjestu, jer je ta bolest i dovela državu do ovakvog stanja. Konkursi će biti javni, strogi i u v. d. stanju. Ako kadar pokaže sposobnosti u roku od godinu dana, treba mu pružiti šansu. U suprotnom, treba imenovati nove ljude sve dok se ne pronađu najbolji, koji će blagostanje donijeti svojim radom, u svojoj branši.
Kakav rezultat očekujete na izborima? S kojim subjektima ste potencijalno spremni da sarađujete nakon izbora? Šta je vaš uslov za saradnju s bilo kim?
Očekujemo zasigurno mnogo bolji rezultat u svim opština u kojima izlazimo. Cilj nam je parlamentarni status na lokalu, eventualna smjena vlasti i uvertira za parlamentarne izbore.
Naš uslov da sarađujemo s bilo kim, i na lokalnom i na državnom nivou, je prosperitet našeg naroda i prihvatanje nas u rangu jednakih, što, nažalost, i dan danas nije slučaj. Svjedoci smo da niti jedan Bošnjak nije izabran za kandidate za članove Ustavnog suda, a imamo toliko vrhunskih sudija. Želimo građansku državu u kojoj smo svi jednaki - i na riječima, i na djelu.
( Nikola Dragaš )