Sankcije jedini lijek

Šugavi”, “glibavi” i “bahati smećari” samo su neki od komentara kojima su crnogorski studenti, ali i pojedini političari opisivali pripadnike romske i egipćanske (RE) nacionalnosti. Poseban problem predstaljaju komentari na društvenim mrežama, a prijavljeni slučajevi nadležnim uglavnom ostaju neriješeni. Sagovornici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) saglasni su da se ovaj problem može smanjiti kada oni koji raspiruju mržnju prema romskoj zajednici budu budu snosili odgovornost.

I u posljednjem izvještaju Evropske komisije (EK) ističe se da su ranjive grupe, među kojima i RE populacija, bile više nego ranije podložne diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

”Romi i Egipćani su najranjivije i najdiskirminisanije osobe koje pripadaju manjinama”, navodi se u izvještaju EK.

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda ove godine imala je pune ruke posla.

Zaštitnik je postupao po pritužbi Romskog savjeta, povodom Viber komunikacije studenata Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, sa prigovorom da sadrži elemente diskriminacije i govora mržnje prema Romima. Komunikacija studenata je učinjena javnom dijeljenjem fotografija prepiske na društvenoj mreži Instagramu.

Iz ove institucije su utvrdili da je sporna komunikacija obojena uvredljivim i ponižavajućim komentarima kojima se ismijavaju i etiketiraju Romi iz podgoričkog naselja Konik kao “šugavi” i “glibavi”, čime je, ističe se u mišljenju zamjenice zaštitnika Nerme Dobardžić, produbljena i etnička distanca prema ovoj zajednici. Zamjenica zaštitnika je ocijenila da je sporna komunikacija nespojiva sa vrijednostima demokratije i ljudskih prava i da, shodno Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ne može uživati zaštitu prava na slobodu izražavanja. Na kraju je institucija Zaštitnika uputila preporuke Univerzitetu Crne Gore da ovim studentima organizuje obuku o prevenciji govora mržnje.

Takođe, zaštitnik je u ovoj godini pokrenuo postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda po sopstvenoj inicijativi, a povodom projekta “Crna Gora bez podjela”, koji je realizovala nevladina organizacija Crnogorska kulturna mreža (CKM). Povod za pokretanje postupka je predstavljanje Roma kao radnika komunalnog preduzeća, dok su ostali prikazani u narodnim nošnjama koje su zastupljene u Crnoj Gori. Ovaj postupak je u toku.

Iz CKM-a su kritikovali one koji su uočili propust, pokušajući da se pravdaju time što navodno nijesu uspjeli da nađu odgovarajuće nošnje za predstavnike romske zajednice.

”Generalno posmatrano, u javnom prostoru Crne Gore uvredljiv, diskriminatoran i stigmatizujući govor prema pripadnicima RE populacije izraženiji je onlajn - kroz komentare i druge vrste objava na portalima i društvenim mrežama. Nerijetko se dijele sadržaji i ‘šale’ koji i dalje stereotipno prikazuju Rome, odnosno njihov način života”, pojasnili su iz institucije Zaštitnika, navodeći da u ranijim slučajevima nijesu uspjeli da utvrde počionice i ukažu na nedopustiv odnos prema ovoj zajendici.

O odgovornosti nema govora

Slučaj koji je pokrenut pred ombudsmanom je i prijavljeni istup odbrnika Demokrata u Skupštini opštine Herceg Novi Sava Nikovića, koji je na jednom nedavnom zasjedanju kazao da “vrlo bahati smećari romske nacionalnosti” ne rade dobro svoj posao. On se potom izvinio za svoje komentare, navodeći da nije targetirao pripadnike RE populacije nego komunalne radnike.

”Što se tiče javnih funkcionera, očekivano je da oni budu promoteri demokratskih principa jednakosti i inkluzije, a ne da na bilo koji način vrijeđaju dostojanstvo pripadnika manjinskih naroda. Insistiranje na utvrđivanju pojedinačne odgovornosti takođe je jedan od načina kako se na konkretan način boriti protiv svih anomalija i nezakonitosti u sistemu javne uprave. Uz to je potrebno i jačanje etičke discipline, a u slučajevima kada za to postoje osnov i uslovi, podsticati prekršajnu i krivičnu odgovornost”, poručili su iz institucije Zaštitnika za CIN-CG.

Pravna savjetnica u NVO Akcija za ljudska prava (HRA) Bojana Malović kazala je da političari moraju biti svjesni da je njihov uticaj na građane najveći, pa samim tim i njihov stepen odgovornosti za sve izrečeno u javnom diskursu.

”Izjave poput ove odbornika Nikovića bi u principu trebalo sankcionisati, da bi se pokazalo da su takvi stavovi suprotni vrijednostima Crne Gore koje štiti njen pravni poredak. U konkretnom slučaju je dobro i važno to što je odmah uputio izvinjenje”, kazala je ona za CIN-CG.

Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović nije odgovorio na pitanja CIN-CG da li namjerava da pokrene pitanje odgovornosti za komentare odbonika Nikovića.

Stautut Opštine Herceg Novi propisuje da su lokalni funkcioneri obavezni da se pridržavaju etičkog kodeksa.

Iz partije Alekse Bečića nisu odgovorili da li će se slučaje Nikovića baviti Etički odbor Demokrata.

Predsjednik Opštine Stevan Katić kazao je za CIN-CG da naglašavanje nacionalnosti radnika komunalnog preduzeća u izlaganju odbornika “ne odražava odnos Demokratske Crne Gore prema pripadnicima romske nacionalnosti i radnicima komunalnog preduzeća”.

”Njegova izjava bila je nesmotrena, što je sam Niković priznao i uputio izvinjenje pripadnicima romske nacionalnosti, ističući da mu nije bila namjera da nekoga povrijedi i omalovaži”, kazao je Katić.

Čelnica Centra za romske inicijative (CRI) Fana Delija kazala je da to nije izlovani slučaj, već da o govoru ne brinu ni pojedini poslanici u Skupštini Crne Gore.

“Poslanici koji pozivaju u javnom diskursu ‘na gatanje Ciganku’. Što je učinio i poslanik Milan Knežević kada je napisao na društvenoj mreži Tviter: ‘Pošalji broj one ciganke što gata, možda ona zna nešto više’. U našem društvu mogli bi navoditi veliki broj primjera ali zabrinjavaju izjave vjerskih lidera kao, na primjer, mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihaila koji predstavlja potpisivanje Temeljnog ugovora metaforom: ‘Ciganska posla,” navela je ona.

Koordinator projekata romske organizacije mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” Andrija Đukanović kazao je da sve učestaliji govor mržnje prema Romima koji dolazi od javnih funkcionera, vjerskih poglavara i predstavnika civilnog društva svakako zabrinjava i pokazuje da je problem diskriminacije prema toj zajednici veoma rasprostranjem i tamo gdje ne bi trebalo da ga bude.

”Ako smo grubo govoreći ‘navikli’ na diskriminaciju i govor mržnje među običnim građanima, što ne znači da je to manje opasno, iznenađuje nas da je govor mržnje prisutan kod onih koji bi trebali biti osviješćeni o štetnosti ove pojave. Zbog toga smatramo da je odgovornost Nikovića mnogo veća i da govor mržnje u njegovom slučaju može da proizvede veće posljedice”, kazao je Đukanović za CIN-CG.

Zabraniti javno djelovanje kao u Belgiji

Govor mržnje se može procesuirati krivično i prekršajno. U Crnoj Gori se primjenjuju dva krivična djela na osnovu kojih se može goniti za govor mržnje - Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana i Rasna i druga diskriminacija

Granica između krivičnih djela i prekršaja u ovoj oblasti nije zakonom precizno definisana, ističe predstavnica HRA, što u praksi stvara probleme i dovodi do različite kvalifikacije istih ili sličnih izraza.

”Zato, uvijek kad govor mržnje ima veći domašaj, odnosno, kad može dovesti do težih posljedica, treba ga kvalifikovati kao krivično djelo. Tako se npr. za krivično djelo Rasna i druga diskriminacija treba kazniti onaj ko ‘propagira mržnju ili netrpeljivost’, a prekršajem onaj ko ‘vrijeđa drugog’, po bilo kom osnovu koji je zasnovan na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina”, smatra Malović.

Malović ističe da dosadašnji rezultati u borbi protiv govora mržnje u Crnoj Gori nijesu na zavidnom nivou i da još nije pronađen način za efikasnu borbu protiv ovog fenomena, pa je on u posljednje vrijeme sve učestaliji.

”Mnogo toga ostaje neprocesuirano, posebno kada govor mržnje dolazi iz političkog vrha, i to treba mijenjati. Institucije se moraju odlučnije i oštrije postaviti prema govoru mržnje, i svaki ovakav slučaj adekvatno procesuirati. Ovdje ne govorimo o izricanju zatvorskih kazni pod svaku cijenu. Problem se može riješiti i novčanim kaznama, kaznama rada u javnom interesu koje se do sada neopravdano nijesu izricale ili na primjer, izvinjenjenjem”, navodi ona.

Izmjenama Zakona o javnom redu i miru i Zakona o prekršajima, sudijama bi trebalo omogućiti i izricanje zaštitne mjere zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti u trajanju i dužem od šest mjeseci za djela govora mržnje. Malović kao primjer navodi da je u Belgiji jedan političar kažnjen i sa 10 godina zabrane kandidovanja na javnu funkciju zbog govora mržnje prema imigrantima, uz 250 sati rada u javnom interesu.

Delija ističe da je jedan od načina na koji se pojava može suzbiti jeste i aktivno učestvovanje pojedinca ili grupe prema kojoj je govor mržnje upućen u rješavanju pitanja koja proizlaze iz teme govora. Na taj način će se, ističe ona, osnažiti grupa koja je u “nepovoljnijem položaju”, a ujedno će se smanjiti vjerovatnoća ponovljene viktimizacije.

Andrija Đukanović navodi da se govor mržnje može suzbiti kroz kombinaciju sankcija i edukacije. On smatra da je edukacija najbolji put da građani izgrade vrijednosti razumijevanja i tolerancije.

”Naročito je važno da se kroz obrazovni sistem djeca i mladi edukuju o romskoj kulturi i tradiciji i na taj način prevaziđu predrasude. Odgovornost za suzbijanje govora mržnje je i na medijima i nosiocima javnih funkcija koji moraju voditi računa o načinu komunikacije”, kazao je on, dodajući da je potreban efikasan odgovor institucija, prvenstveno pravosudnih, koje moraju sankcionisati slučajeve govora mržnje kada se dogode. Oštrije sankcije, prema njegovim riječima, djelovale bi prventivno na suzbijanje budućih slučajeva govora mržnje jer bi to bila jasna poruka da takav način komunikacije nije prihvatljiv.

Ovaj prolem prisutan je i u cijelom regionu. Londonska organizacija Reporting diversity network (RDN) kroz jedan regionalni projekat uočava da je govor mržnje u porastu na Zapadnom Balkanu. Navodi i konkretne primjere. Tako je nastavnica u jednoj srednjoj školi u Tetovu, na Međunarodni dan Roma, napisala na društvenoj mreži Fejsbuk uvredljiv komentar da ne razumije zašto se slave Romi.

”Ne razumijem zašto sažaljevate Rome. Neki žive u mom kraju i znam ih veoma dobro. Da imaju malo više moći, učinili bi da mi – Albanci – nestanemo... Niko im ne brani da se obrazuju, ali ne žele da rade i žele da im se sve donese na tanjir”, kazala je ona.

Iz RDN navode da je činjenica da jedna srednjoškolska nastavnica iz Sjeverne Makedonije ima takve komentare škodi javnom diskursu u zemlji i ohrabruje govor mržnje prema romskoj zajednici. Štaviše, kao figura koja bi trebalo da predstavlja autoritet učenicima, nastavnica je mogla podstaći dodatnu mržnju među mlađim generacijama neromskih učenike, ali i doprinijet tome da se romski učenici osjećaju još marginalizovanije nego što se sada osjećaju.

Suzbijanje diskriminatornog i govora mržnje prema RE populaciji nemoguće je bez adekvatnog odgovora institucija i sankcionisanja odgovornih, a tolerisanje takvih komentara dovelo je samo do porasta problema, što su notirali i evropski zvaničnici.

( Miloš Rudović )