Za žene nema mjesta u vrhu vlasti
Maova rečenica da "žene drže pola neba" zvuči prazno dok se najmoćnija kineska političarka sprema za penziju, a malo je onih koje bi mogle zauzeti visoke pozicije
Kongres Komunističke partije Kine ove nedjelje, na kojem će predsjednik Si Đinping učvrstiti vlast, još jednom je tipičan prizor odijela i kravata - manje od trećine delegata čine žene.
Tokom Sijeve decenije na funkciji generalnog sekretara partije, broj žena u politici i na elitnim funkcijama u vladi je opao, a rodni jaz u radnoj snazi se proširio, kažu akademici i aktivisti.
Feministički glasovi su takođe ugušeni, a vlada posljednjih godina sve više naglašava vrijednost tradicionalne uloge žene kao majke i njegovateljice, dodaju oni.
Osnivač Narodne Republike Kine, Mao Cedung, govorio je da "žene drže pola neba" i rodna ravnopravnost je uvrštena u ustav zemlje. Međutim, tokom Sijevog mandata, vlast je postala daleko koncentrisanija u poređenju sa prije 10-15 godina kada su rivalske koalicije u kineskoj politici nastojale da pridobiju žene, što je rezultovalo većom zastupljenošću ljepšeg pola, kaže Čen Li, ekspert za kinesku politiku na Brukings institutu.
"Sada je trend da su žene obično na funkciji zamjenika ili na još više simboličnoj poziciji," rekao je za Rojters.
Od 1949, samo je osam žena uspjelo da stigne do moćnog Politbiroa Komunističke partije Kine. A nijedna nikad nije primljena u sedmočlani Stalni komitet politbiroa, najviše kinesko rukovodeće tijelo. Očekuje se da nakon kongresa u njemu i dalje budu samo muškarci.
Jedina žena koja bi mogla ući u 25-člani Politbiro je Šen Jićin, pokrajinska šefica partije. Jedina trenutna članica Sun Čunlan, koja je predvodila kinesku politku nultog kovida, ima 72 godine i očekuje se da se penzioniše.
Sljedeći u partijskoj hijerarhiji je centralni komitet, gdje žene trenutno imaju osam odsto, ili 30 od 371 pozicije. To je pad u odnosu na 10 odsto 2007. A od 31 upravitelja provincija, samo su dvije žene.
Ju Hongćiu je jedina žena među osam predstavnika u tijelu Komunističke partije za borbu protiv korupcije. Šen Jueju je predsjednica Svekineskog udruženja žena.
Rodna neravnoteža je pojačana na najvišim nivoima političkom agendom koja sve više promoviše konzervativne ideje o porodičnim strukturama i ulozi žena u društvu, piše "Njujork tajms".
Zvaničnici tipično napreduju u redovima partije pokazujući da mogu unaprijediti ekonomiju u gradovima i pokrajinama koje nadziru. Ženama se rijetko daju takve uloge, kaže profesorica Minglu Čen sa Univerziteta u Sidneju.
Ženama u stranci se često dodjeljuju uloge nadgledanja zdravstvene zaštite, obrazovanja i kulture, oblasti koje se smatraju lakšim. "To takođe ograničava njihove mogućnosti da budu unaprijeđene", rekla je Čen.
Rojters navodi da mali broj žena na visokim političkim pozicijama nije u skladu sa širokom inicijativom Komunističke partije da poveća zastupljenost žena, zbog koje se njihov udio u partiji popeo na 29 odsto u 2021. godini, sa 24 odsto 2012.
Ima oblasti u kojima su žene postigle značajan napredak u Kini, prije svega u biznisu. Žene su činile 13,8 odsto direktora u odborima kineskih firmi prošle godine, u odnosu na 8,5 odsto 2016. Vlada je takođe saopštila da su žene osnovale oko 55 odsto kineskih tehnoloških startapa.
Nedostatak žena na liderskim pozicijama u vladi, međutim, znači pravi neuspjeh za žene, kažu eksperti.
"To se ogleda u stvarima koje vidimo u društvu.. prava žena, natalitet, rodni jaz u platama, nasilje u porodici", rekla je Valari Tan, analitičarka Merkator instituta za kineske studije.
U vrijeme kada su mnoge zemlje postigle napredak u smanjenju rodnih razlika u radnoj snazi, obrazovanju, zdravstvu i politici, Kina sada zauzima 102. mjesto na listi rodnih razlika Svjetskog ekonomskog foruma od 146 zemalja, i pala je sa 69. pozicije 2012. godine, kada je Si došao na vlast.
"Ambijent se sigurno pogoršao ... to ne znači da je prije bio dobar, uvijek je bio loš, samo što je eksploatacija sada postala podesnija," kazala je Grejs Vang (28).
Ona je rekla da je osjetila da je zbog pola zaobiđena za unapređenje na prethodnom poslu i da je suočena sa sličnim problemima na trenutnom radnom mjestu.
"Moj trenutni stav prema karijeri je samo da zaradim dovoljno novca da preživim."
Ženama u stranci se često dodjeljuju uloge nadgledanja zdravstvene zaštite, obrazovanja i kulture, oblasti koje se smatraju lakšim
Kina je prošlog decembra nagovijestila planove za reviziju zakona kako bi ženama pružila veću zaštitu od diskriminacije i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, za koji su desetine hiljada ljudi predložile izmjene i dopune.
Uprkos tome, eksperti i aktivisti su zabrinuti zbog pojačavanja retorike vlade o vrijednosti tradicionalnih uloga žena dok nastoji da riješi demografsku krizu Kine - jednu od najnižih stopa nataliteta u zemlji, sve veće oklijevanje za rađanje djece i ubrzano starenje stanovništa.
Dobre supruge i majke
U govoru u julu 2021. Si je pričao o značaju ravnopravnosti polova ali je takođe rekao da bi Kineskinje trebalo da budu "dobre supruge, dobre majke" i da bi trebalo da preuzmu "misiju svog vremena, da tijesno povežu svoju budućnost i sudbinu sa budućnošću i sudbinom domovine."
Eksperti ukazuju i na konkretnije nazadovanje kada su u pitanju prava žena.
Nacionalna zdravstvena uprava je u avgustu saopštila da će Kina obeshrabriti abortuse koji nisu medicinski neophodni, što je izazvalo burne reakcije na društvenim mrežama. Zakon koji nameće 30-dnevni period "smirivanja strasti" nakon podnošenja zahtjeva za razvod, izazvao je bijes javnosti, uključujući grupe zabrinute za žrtve porodičnog nasilja.
Feministički aktivizam, koji je dobio zamah u Kini 2018. sa pokretom #MeToo u povoju, vlada je brzo suzbila prisilnim otkazivanjem događaja, cenzuriranjem onlajn rasprava i hapšenjem aktivista.
"Feministički pokret je trenutno veoma slab i nedostaje mu slobode da se razvija. Mnogi društveni pokreti su ućutkani i žene nemaju slobodnu volju," rekla je Lu Pin, aktivistkinja i osnivačica ugašenog onlajn kineskog medijskog kanala Feministički glasovi koji je sada baziran u Njujorku.
Javnost nije naklonjena liderkama
Sun Čunlan je postala izvršiteljka strogih ograničenja tokom pandemije u Kini. Pozivajući na apsolutnu lojalnost u ratu protiv virusa, ona je upozoravala da će prekršioci biti "zauvijek zakucani za stub istorijskog srama" a njen dolazak u grad usred epidemije tumačio se kao loš znak. Na internetu su je ismijavali kao "lokdaun tetku" ili "vješticu Sun".
Skoro dvije decenije ranije, 2003, jedna od prethodnica Sunove u Politbirou, Vu Ji, takođe je naslijedila krizu nakon što je tadašnji ministar zdravlja podnio ostavku zbog optužbi da je prikrivao razmjere epidemije SARS-a.
Državni mediji su forsirali njenu reputaciju "gvozdene lejdi" jer je bila težak pregovarač tokom trgovinskih rasprava sa SAD tokom 1990-ih i 2000-ih o pravima intelektualne svojine i prijemu Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Novinari su je opisivali kao "muškaraču" zbog kratke kose i ponašanja koje su smatrali nametljivim.
"Šira javnost žene lidere gleda kroz negativnu prizmu", rekao je Fubing Su, politikolog sa Vasar koledža.
"Mlade žene koji bi željele karijeru u politici, prosto nemaju na koga da se ugledaju, kazala je Čen sa Univerziteta u Sidneju.
( Angelina Šofranac )