U službama za zaštitu i spašavanje sve manje ruku, sve više posla
Kolašinska Služba pokriva teritoriju od skoro 900 kvadratnih kilometara, a mogla bi spasti na pet vatrogasaca. Dva vatrogasca pokrivaju smjenu u gusinjskoj Službi, iako su zaduženi i za veći dio Nacionalnog parka Prokletije. Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, zaposleni imaju pravo na prestanak radnog odnosa na lični zahtjev, ako navrše najmanje 53 godine života i 30 staža
Kolašinska Služba zaštite i spašavanja mogla bi spasti na pet vatrogasaca, što je za teritoriju od skoro 900 kvadratnih kilometara, koliko pokrivaju, nedovoljno. Nisu optimisti kad je u pitanju prijem novih zaposlenih, jer za to moraju dobiti saglasnost Ministarstva finansija. Tvrde i da većina službi nema uslove za obuku novih kolega, pa je upitno kako će ispuniti uslove koje propisuje Zakon o zaštiti i spašavanju.
To je, pored ostalog, “Vijestima” rekao Željko Darmanović, komandir Službe zaštite i spašavanja Kolašin, u odgovoru na upit o kadrovskim kapacitetima nakon što su početkom godine na snagu stupile izmjene i dopune Zakona, prema kojima, članom 46f, zaposleni osim na osnovu zakona kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, imaju pravo na prestanak radnog odnosa na lični zahtjev, ako navrše najmanje 53 godine života i 30 godina staža osiguranja. Uslov je i da su od tih godina, najmanje 15 efektivno proveli na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem (beneficije).
To pravo pripadnici službi zaštite i spašavanja mogli su da iskoriste od prvog januara do kraja godine.
”Služba zaštite i spašavanja Kolašin, koja pokriva teritoriju od 897 kilomatara kvadratnih (šesta opština po površini u Crnoj Gori), ima ukupno zaposlenih 11 vatrogasaca, komandir i jedan administrativno operativni izvršilac, koji zbog nedostataka vatrogasaca, radi praktično kao vatrogasac. Od ovog broja zaposlenih, jedan je skoro neprekidno odsutan (bolovanje), četiri vatrogasca i komandir ispunjavaju uslove po članu 46f za penzionisanje”, rekao je Darmanović “Vijestima”.
Prema njegovim riječima, zahtjev za penziju podnio je zasad samo komandir. Uslove ispunjava i pripadnik Službe koji je na bolovanju, ali još se nije zvanično obratio poslodavcu po tom pitanju.
”Ako se penzioniše pet vatrogasaca i primijeni član 46e (dva vatrogasca imaju preko 55 godina života), služba će ostati sa pet vatrogasaca, a pošto je u toku oglas za prijem dva vatrogasca, pošto smo mi opština sa reprogramom duga, ne možemo da primimo nijednog vatrogasca bez saglasnosti Ministarstva finansija. Prema važećoj sistematizaciji, predviđeno je 16 vatrogasaca-spasilaca, ali bez prethodno pribavljene saglasnosti, ne možemo primiti nikoga”, rekao je Darmanović “Vijestima”.
Kaže i da službe zaštite “pripadaju lokalnim samoupravama, a država nije donijela zakon kojim se definiše minimum vatrogasaca-spasilaca da pokrije jednu smjenu”.
”I koji je minimum lične zaštitne i ostale opreme koja mora da se posjeduje za uspješnost intervencija, pa to zavisi od mogućnosti lokalnih uprava koliki broj vatrogasaca može da plati, a ne kolike su stvarne potrebe. Siromašne opštine poput Kolašina i drugih opština sa sjevera, nemaju novčanih sredstava, ili to što imaju radije upotrebljavaju u druge svrhe, kada ih zakon ne obavezuje”, kaže on.
Nakon penzionisanja dijela zaposlenih, u službama zaštite slijedi popunjavanje radnih mjesta. Konkurs, međutim, ne može biti raspisan do formalnog odlaska u penziju onih koji su podnijeli zahtjev za prestanak radnog odnosa.
Darmanović iz kolašinske Službe zaštite kaže da u Crnoj Gori ne postoji sistem ni obrazovne ustanove za edukaciju vatrogasaca.
”Već se vatrogasci-spasioci mogu primiti i obučavati u službama, što je dugotrajan proces, pogotovo otežan za većinu službi koje ne mogu obučavati novoprimljene zbog nedostatka ‘uslova za obuku’”, rekao je on.
Prema Zakonu, za vatrogasca spasioca može da se primi lice koje, pored opštih, ispunjava i posebne uslove: da ima položen stručni ispit za obavljanje poslova iz oblasti zaštite i spašavanja, da lice nije starije od 25 godina prilikom prvog zasnivanja radnog odnosa u službi na poslovima vatrogasac-spasilac, te da ima položen vozački ispit “C” kategorije.
Normalno funkcionisanje, kako su rekli redakciji, upitno je i u Službi u Gusinju, koja nema ni komandira, i gdje dva vatrogasca pokrivaju smjenu, a posla je na teritoriji Nacionalnog parka Prokletije kažu - dosta.
”Služba zaštite i spašavanja Opštine Gusinje, ima samo jedno specijalno vozilo od četiri tone vode. Opština pokriva 60 odsto teritorije Prokletija, često imamo intervencije spašavanja turista, intervencije koje koštaju, i koje se uglavnom izvršavaju neadekvatnim opremom, odnosno privatnim, jer nemamo terensko vozilo... Dva vatrogasca spasioca ne mogu izvršiti sve radnje, od toga da treba nadzor nad vozilom i opremom, a samo jedan vatrogasac-spasilac ne može intervenisat sam...”, rekao je “Vijestima” Edon Balidemaj, potpredsjednik Opštine.
Služba zaštite i spašavanja Gusinje formirana je u septembru 2020, kada su, rekao je on, dobili i objekat. Normalno funkcionisanje, kaže Balidemaj, poremetile su različite kontrole.
”Do današnjeg dana imali smo preko deset različitih ‘kontrola’, od Tužilaštva, Upravne inspekcije, Državne revizorske institucije (DRI)...”, rekao je Balidemaj, dodajući da je ta služba “zadužena za sve, a zakonski limitirana, te bez podrške Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), odnosno Direktorata za zaštitu i spašavanje.
”Koji su tu samo da ‘daju naloge’... Predsjednica Opštine je imenovala vršioca dužnosti komandira, ali po nalogu Upravne inspekcije isti je razriješen. Ja, kao potpredsjednik Opštine, dobio sam Odluku o povjeravanju poslova iz djelokruga predsjednice Opštine... Tri puta je raspisan javni konkurs za prijem komandira i nijedan ne ispunjava uslove...”, rekao je Balidemaj.
U gusinjskoj Službi devet je vatrogasaca-spasilaca, od kojih jedan ispunjava uslove za penziju.
”Imamo ukupno devet vatrogasaca-spasilaca, tri od njih su preuzeti od Opštine Plav, što znači da šest su novozaposlenih. Prema našim procjenama, jedna smjena treba imati tri ili više vatrogasca-spasilaca. U slučaju kada se desi neka nezgoda, dva vatrogasca-spasioca ne mogu izvršiti sve radnje, treba nadzor nad vozilom i opremom, a samo jedan vatrogasac-spasilac ne može intervenisat sam...”, rekao je Balidemaj.
U podgoričkoj, te službama u Pljevljima, Danilovgradu, Bijelom Polju, Kotoru i Baru, kako su rekli redakciji, rad značajno ne remeti to što je novi Zakon o zaštiti i spašavanju omogućio zaposlenima da, uz ispunjene uslove, podnesu zahtjev za prestanak radnog odnosa.
U podgoričkoj Službi zaštite i spašavanja trenutno su na neodređeno vrijeme angažovana 93 vatrogasca-spasioca, uključujući vođe grupa i šefove odsjeka za operativno djelovanje. Prema izmjenama Zakona, odnosno na osnovu člana 46f, kako su rekli “Vijestima”, 26 vatrogasaca-spasilaca steklo je pravo na odlazak u penziju.
”Do 31. 12. 2022. godine 26 vatrogasaca-spasilaca će iskoristiti pravo na odlazak u penziju pod povoljnim uslovima... U Službi u narednom periodu slijedi popunjavanje radnih mjesta na poziciji vatrogasac-spasilac, kako bi se omogućilo nesmetano funkcionisanje Službe”, rekli su “Vijestima”.
U barskoj Službe zaštite i spašavanja, pravo iz člana 46f Zakona o zaštiti i spašavanju, kako su kazali, ostvarilo je osam zaposlenih, a njihov radni odnos prestao je zaključno sa oktobrom.
”Trenutno imamo angažovano 10 izvršilaca, vatrogasca-spasilaca, na određeno vrijeme, i raspisan je javni oglas za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme osam izvršilaca, vatrogasaca-spasilaca. Služba funkcioniše nesmetano, organizovana u skladu sa Pravilnikom”, rekli su “Vijestima” iz barske Službe.
U bjelopoljskoj Službi zaštite uslov za odlazak u penziju stekla su četiri zaposlena, ali do prije nekoliko dana, kada su “Vijestima” i dostavili odgovor, niko od njih nije podnio zahtjev za prestanak radnog odnosa. U toj službi, kako je kazao komandir Milonja Rakonjac, 24 su zaposlena, a ove godine pet je zaposleno na neodređeno vrijeme.
Iz pljevaljske Službe zaštite i spašavanja kazali su da su dva zaposlena iskoristila pravo na odlazak u penziju.
”Odlazak dvojice zaposlenih nije značajno uticao na rad službe, jer smo u međuvremenu primili tri nova radnika”, rekli su “Vijestima”.
Na osnovu člana 46f Zakona o zaštiti i spašavanju, dvoje zaposlenih ispunilo je uslov za odlazak u penziju i u Službi zaštite Danilovgrad. Zahtjev je, međutim, podnijelo samo jedno lice. Drugi zaposleni, kako su rekli “Vijestima”, zasad je raspoređen na drugim poslovima i radnim zadacima u sklopu Službe.
”Kako je po sili zakona prestalo njihovo angažovanje na operativnim poslovima vatrogasca spasilaca došlo bi do nemogućnosti funkcionisanja i organizovanja rada u neprekidnom trajanju od 24 časa. Radi rješavanja ovog problema na vrijeme smo isto predvidjeli Kadrovskim planom, zatražili i dobili saglasnost od Ministarstva finansija za prijem dva vatrogasca spasioca, raspisali javni oglas i po okončanom postupku zaposlili dvojicu mladih ljudi. Trenutno na operativnim poslovima u Službi zaštite i spašavanja Danilovgrad imamo 15 zaposlenih lica (četiri smjene), što je neki minimum za funkcionisanje i organizaciju rada od 24 časa”, rekli su iz danilovgradske Službe.
Dodali su i da u toku ljeta, kad je to neophodno, na određeno vrijeme zaposle i određeni broj vatrogasaca spasilaca.
Kotorska Služba zaštite je, kako su rekli “Vijestima”, bez problema prebrodila odlazak pet kolega u penziju.
”Zahvaljujući tome što je prostor Boke Kotorske od skora bogatiji za jedan veći broj dobrovoljnih vatrogasnih društava, odakle se može crpiti kadar za upražnjena radna mjesta u sve tri bokeljske službe zaštite i spašavanja”, rekli su redakciji.
U toj Službi, inače, zaposlena su 24, a u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Perastu, koji je dio Opštinskog sistema zaštite i spašavanja, 12 profesionalnih vatrogasaca. Ukupno - 36. Početkom ljeta, penzionisano je pet lica, a iz Službe zaštite Kotor tvrde da njihov odlazak nije u većoj mjeri uticao na njeno funkcionisanje.
Od obećane nagrade još ništa
”Svi koji učestvuju u gašenju požara biće nagrađeni od države”, obećao je tokom ljeta tada aktuelni, sada premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović.
On je nakon velikog požara koji je ugrožavao obližnje kuće, sredinom avgusta sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem i direktorom Direktorata za vanredne situacije Miodragom Bešovićem posjetio je kotorske vatrogasce na lokalitetu Dražin vrt.
U telegramu je čestitao lokalnim službama zaštite i spašavanja i obećao i nagrade. Krajem avgusta, dijelu medija Abazović je rekao da će o nagradi za vatrogasce riječi biti na sjednici u septembru.
Do danas, obećanje vatrogascima nije ispunjeno.
( Damira Kalač )