Obnova Ukrajine, buduće članice EU

Ostati u Ukrajini i nastaviti sa radom ili se povući? Uprkos ratu, to pitanje se za njemačkog proizvođača građevinskog materijala „Fiksit“ uopšte ne postavlja. „I dalje imamo uzbune zbog vazdušnih napada i zamračivanje, nestaje energenata i struje. Ipak, nastavljamo da funkcionišemo“, prenio je situaciju menadžer Mihael Kraus na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je održan u Berlinu.

„Fiksit“ ima fabriku 100 kilometara južno od Kijeva, a druga lokacija je u izgradnji u blizini Lavova. Prodaja je i dalje 75 do 80 odsto u odnosu na prethodnu godinu – iako je veliki dio prodajnog tržišta nestao i, prema izvještaju kompaniji, transport je moguć samo u ograničenoj mjeri, jer je vojsci potreban teretni prostor.

Uništene kuće, fabrike i škole

Najnoviji ruski napadi na infrastrukturu „natjerali su menadžment da ponovo razmisli“, priznaje Kraus. „Situacije je dramatična, jer dronovi i granate gađaju ciljeve u neposrednoj blizini postrojenja.“ Ipak, oni žele da nastave proizvodnju u Ukrajini.

Građevinski materijal će u Ukrajini i sada, a i u budućnosti, biti potreban u ogromnim količinama. Prema posljednjim podacima, uništeno je oko 130.000 kuća, djelimično ili potpuno je uništeno 2.400 škola i 400 preduzeća. A tu su i uništeni putevi, pruge, mostovi i još mnogo toga. Ukrajinski premijer Denis Šmihal ocjenjuje da bi iznos koji bi trenutno bio potreban za rekonstrukciju, bio oko 750 milijardi američkih dolara.

Pesimistične prognoze za ukrajinsku privredu

Da li će ta suma biti dovoljna, isto je tako neizvjesno, kao i izgledi za okončanje rata. Uništavanje se nastavlja svakog dana, a to podstiče vrtlog recesije i inflacije koji zahvata zemlju. Ukrajinska ministarka privrede Julija Sviridenko, koja je učestvovala na njemačko-ukrajinskom ekonomskom forumu putem video-snimka iz Kijeva, izvijestila je da je privreda pala za više od 30 odsto, a da je inflacija 26 procenata. Trećina Ukrajinaca trenutno je bez posla. „Neke prognoze su još pesimističnije“, rekla je Sviridenko.

Ako se saberu isporuke naoružanja, krediti i humanitarna pomoć koji su se do sada slili u Ukrajinu, onda su Evropska unija, SAD i druge zemlje već prikupile oko 93 milijarde eura.

Direktna finansijska pomoć potrebna je prije svega da bi se podržao državni budžet. Sviridenko je izjavila da je ukrajinska vlada otvorila 800 državnih preduzeća za privatizaciju kako bi novac ušao u budžet. „Očuvanje privrede nam je isto tako važno, kao i pobjeda na frontu.“

Međunarodna donatorska alijansa za Ukrajinu

S obzirom na veličinu zadatka, njemački kancelar Olaf Šolc rekonstrukciju Ukrajine naziva „generacijskim zadatkom“. „Nijedna zemlja, nijedan donator, nijedna međunarodna institucija to ne može sama.“ Zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, Šolc poziva na „Maršalov plan“ za Ukrajinu. Tako se, naime, zvao program kojim su SAD od 1948. do 1952. s milijardama američkih dolara finansirale obnovu Njemačke i drugih evropskih zemalja.

U cilju sklapanja saveza, Šolc je, kao aktuelni predsjedavajući grupi G7, pozvao sedam vodećih demokratskih ekonomskih sila, zajedno sa predsjednicom Evropske komisije, na međunarodnu konferenciju eksperata. „Cilj je da se zajednički mobiliše međunarodna podrška koja je Ukrajini najhitnije potrebna“, rekao je kancelar. „Što se to bude koordinisanije i transparentnije odvijalo, to će biti veća međunarodna spremnost da se pomogne, a i više će privatnih kompanija ulagati u obnovu Ukrajine.“

Obnovljivi izvori energije iz buduće članice EU

Kancelar želi da namami privatni sektor i činjenicom da je Ukrajina nedavno postala kandidat za članstvo u EU. „Svako ko danas ulaže u obnovu Ukrajine, taj ulaže u buduću državu-članicu EU, koja će biti dio naše pravne zajednice i našeg unutrašnjeg tržišta.“ Međutim, to takođe znači i da se sektor logistike i transporta, odnosno transportna infrastruktura, moraju razvijati na način da Ukrajina bude u potpunosti povezana s unutrašnjim tržištem EU.

Posebno je hitna rekonstrukcija energetske i toplovodne mreže. „Prioritet je da ih što prije ponovo učinimo funkcionalnim“, naglašava Šolc. Međutim, istovremeno se mora postaviti kurs za efikasnu i klimatski neutralnu mrežu. „Zahvaljujući suncu, vjetru i postojećim mrežama, Ukrajina ima najbolje preduslove da postane, ne samo tranzitna zemlja, već i izvoznik održivo proizvedene energije.“

Potrebna je kratkoročna zimska pomoć

Ali, to je sve još uvijek sanjarenje o budućnosti. Trenutni fokus je prvenstveno na kratkoročnoj „akutnoj zimskoj pomoći“, kako naglašava njemački ministar privrede Robert Habek. Rusija ima za cilj da dodatno destabilizuje Ukrajinu i natera ljude da beže iz zemlje napadima na energetsku infrastrukturu, hladnim stanovima i nedostatkom vode, kaže Habek. I zato generatori, transformatori i popravke mreže „imaju apsolutni prioritet“.

Ali i Habek gleda dalje od rata. „Ukrajina je vrhunski trgovinski partner za sirovine, energiju, a i kao dobavljač.“ Svaki napor da se Ukrajina uvede na unutrašnje tržište EU vredan je truda, smatra njemački ministar. Vlada u Berlinu podržaće njemačke kompanije u njihovim aktivnostima u Ukrajini u okviru izvoznih i investicionih garancija. Čim situacija ponovo bude malo stabilnija, Habek namjerava da ode u Ukrajinu sa poslovnom delegacijom.

Ideje njemačke privrede za Ukrajinu

Za to putovanje mnoge kompanije bi mogle da budu zainteresovane. Odbor za istočnoevropske ekonomske odnose njemačke privrede od ovog ljeta radi u nekoliko radnih grupa na idejama za obnovu Ukrajine. Rezultat je dosije u čijem sastavljanju je učestvovalo 50 njemačkih kompanija i predstavnika velikih poslovnih udruženja. Ne samo da je tu riječ o temama kao što su građevinarstvo, logistika i infrastruktura, digitalizacija i energija, već se pomno prate i pravna dešavanja.

Privreda nije zaboravila da je korupcija prije rata bila veliki problem u Ukrajini. „Sada je pravo vrijeme da počnemo da primjenjujemo pravne standarde EU na odgovarajućim mjestima“, tvrdi Hans-Ulrih Engel, zamjenik predsjednika Istočnoevropskog odbora. „Kompanijama su“, kaže, „potrebni pouzdani kontakti, brzi i transparentni tenderi i jednostavne procedure odobravanja u zemlji.“

( Deutsche Welle )