Ulaganja dijaspore veliki potencijal ekonomskog rasta
"Dijaspora donosi mnogo novca svake godine. Bez obzira na krizu, dijaspora je donosila i ulagala zarađeni novac i to nijesu male svote, od 400 do 700 miliona eura godišnje. To treba bolje iskoristiti", saopštio je Hajriz Brčvak
Postoji veliko interesovanje dijaspore za investiranje, ali je potrebno otkloniti određena ograničenja, umanjiti rizike i uspostaviti mostove saradnje kako bi se iskoristio taj značajni potencijal ekonomskog razvoja, ocijenjeno je na međunarodnoj konferenciji koju je organizovala Privredna komora (PKCG).
Vlasnik i direktor kompanije MIH – GmbH, Hajriz Brčvak, smatra da je dijaspora najveći resurs koji imaju balkanske države i da Crna Gora treba to da iskoristi.
"Dijaspora donosi mnogo novca svake godine. Bez obzira na krizu, dijaspora je donosila i ulagala zarađeni novac i to nijesu male svote, od 400 do 700 miliona eura godišnje. To treba bolje iskoristiti", rekao je Brčvak na panelu pod nazivom Uloga dijaspore u ekonomskom razvoju.
On je kazao da bi Zapadni Balkan trebalo da se prilagodi evropskom sistemu poslovanja, koji podrazumijeva manja ograničenja za investitore.
“Moramo zajedno raditi na tome da nekome ko želi da investira olakšamo početak i vjerujem da će država učiniti sve kako bi to omogućila, uz pomoć PKCG”, naveo je Brčvak.
On je dodao da bi od velikog značaja bilo osnivanje posebnog ministarstva za dijasporu, koje bi doprinijelo većem povjerenju investitora, kao i da dijaspora može prenijeti značajno znanje i iskustvo, stečeno u inostranstvu.
Brčvak je upozorio i da druga ili treća generacija dijaspore ne smije izgubiti kontakt sa domovinom, za šta postoji veliki rizik.
Regionalni direktor za Jugoistočnu Evropu Financial Markets Internationala i moderator panela, Sanjin Arifagić, saopštio je da globalna dijaspora nikada nije bila veća, kao i da je ona tokom godina kući poslala oko 708 milijardi dolara.
“Zapadni Balkan je plodno migratorno područje, što je posebno izraženo posljednjih deset do 15 godina i petina stanovništva Balkana zapravo živi negdje drugo”, podsjetio je Arifagić.
On smatra da bi bilo neophodno da se pokuša naći rješenje kako najbolje uključiti sve resurse koji postoje van matičnih zemalja i doprinijeti ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana.
Vlasnik Advanced Security Technologiesa, Vladan Todorović, kazao je da na Zapadnom Balkanu postoje izvjesna ograničenja u smislu stepena rizika ulaganja, što je jedan od glavnih problema.
On je dodao da su politika i brojna institucionalna ograničenja veliki problem za ulaganje dijaspore, te da bi se njihovim prevazilaženjem dosta olakšao operativni dio.
"Strateško investiranje, ne samo u smislu novca, već i znanja i poslovnih mreža, predstavljaju veliki potencijal dijaspore", rekao je Todorović.
Vlasnica Bardo brenda, Lilijan Sulejmanović, kazala je da dijaspora ima veliku želju da doprinese razvoju regiona, ali da to još nije realizovano u dovoljnoj mjeri.
"Mislim da je ovo ključni period da razmišljamo na koji način da se uvežemo sa dijasporom i da taj most prema njima ojačamo. Ne možemo očekivati da će sve generacije dijaspore željeti da ulažu ovdje i moramo da ojačamo njeno pasivno ulaganje kroz mreže “anđela”, za šta je ključno unapređenje regulatornog okvira", rekla je Sulejmanović.
Ona je dodala da značaj pasivnog ulaganja treba jednako razmatrati kao i aktivnog, kao i da vidi mogućnost doprinosa dijaspore ne samo profesionalizaciji sektora usluga, već i razvoja i unapređenja proizvoda za domaće i strano tržište.
Prema riječima Sulejmanović, apsolutno je potrebno da države Zapadnog Balkana imaju stratešku viziju razvoja, da znaju u šta žele da investiraju resurse i da na tome zasnivaju pravnu i političku strukturu.
"Ne smijemo zanemariti potencijale poljoprivrede i potrebno je imati viziju kako da iskoristimo njene značajne potencijale", rekla je Sulejmanović.
Član Alijanse Crna Gora, Srđan Plamenac, smatra da interesovanje za ulaganje postoji, da dijaspora ulaže dosta u nekretnine i pomaže rodbini i familiji, ali da to još nije dovoljno.
"Neophodno je formirati opštinske kancelarije u Crnoj Gori, kako bi dijaspora mogla da se ujedni i udruži kapital", rekao je Plamenac.
Kao povoljne uslove za investiranje u Crnoj Gori on je naveo porez na dobit, koji iznosi svega devet odsto i može biti dobar preduslov za ulaganje.
Plamenac je ukazao i na značaj evropskih fondova, navodeći primjer Hrvatske kojoj je iz njih odobreno 3,9 milijardi, dok bi Crnoj Gori bilo dovoljno samo 20 odsto tog iznosa.
On je predložio PKCG da organizuje investicionu konferenciju, koja bi okupila značajne investitore iz dijaspore, a podržao je ideju Brčvaka o osnivanju ministarstva za dijasporu koja treba da ima značajan uticaj na njegov rad.
Direktor i suvlasnik kompanije Pulsar Laboratories, Ante Medić smatra da su proizvodnja i izvoz ključni za budući ekonomski razvoj.
"Neophodna je promjena paradigme. Turizam i usluge se ovdje gledaju kao primarne grane, ali moramo raditi na razvijanju kritičnih tehnologija i komponenti za veće industrije. Tu mislim da je budućnost, jer industrija usluga vodi ka jeftnijoj radnoj snazi. Proizvodnja fizičkog proizvoda i plasman vani je formula uspjeha", saopštio je Medić.
On je kazao da za dugoročni rast treba ulagati u tehnologiju i znanje, te proizvode koji mogu da budu konkurentni na svjetskom tržištu.
"Takve investicije zahtijevaju i edukaciju samog investitora. Cjeloživotna edukacija je nužna kako bi znali u šta uložiti i na koji način", objasnio je Medić.
On smatra da bi trebalo osmisliti posebne finansijske instrumente koji bi privukli investicije i posebno investitore anđele.
( MINA business )