Košir: Raditi na zelenoj transformaciji ekonomija
"Cirkularna ekonomija je rješenje za otporniju ekonomiju. Crna Gora nije samo prirodno bogata, već i stručnim znanjima koje ljudi imaju. U ovom trenutku Crna Gora mora da se osloni na samu sebe i da u odnosima sa drugim bude svjesna svojih snaga", kazala je osnivačica Circular Change
Države mogu iskoristiti prilike koje kriza donosi u pravcu zelene transformacije ekonomija, uprkos recesiji koja je u najavi, ocijenila je osnivačica Circular Change iz Slovenije, Ladeja Godina Košir.
Ona je, drugog dana Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022 na temu Inicijative EU i sinergije za pametnu i zelenu budućnost, govorila o napretku puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, ističući značaj partnera u tom procesu, među kojima su Privredna komora (PKCG), UNDP i Deloitte.
Godina Košir je, kako je saopšteno iz PKCG, navela da se sada radi na strategiji sa akcionim planom gdje su navedene aktivnosti koje će se preduzeti u naredne dvije godine.
"Cirkularna ekonomija je rješenje za otporniju ekonomiju. Crna Gora nije samo prirodno bogata, već i stručnim znanjima koje ljudi imaju. Zato smo definisali prioritetne oblasti, koje moraju biti povezane sa svim ostalim. U ovom trenutku Crna Gora mora da se osloni na samu sebe i da u odnosima sa drugim bude svjesna svojih snaga", kazala je Godina Košir.
Direktorica Partnerstva za pokretanje urbane tranzicije - European Partnership, Margit Noll, saopštila je da su u misijama European partnershipa sadržani suštinski izazovi sa kojima se države suočavaju, te da je cilj postići urbanu mobilnost na lokalnom nivou.
"Partnerstva koja razvijamo doprinose efikasnijem suočavanju sa urbanim izazovima kroz istraživanje i inovacije, te sa izgradnjom kapaciteta omogućavamo lokalnim vlastima i opštinama, pružaocima usluga, infrastrukturi, i građanima da transformišu globalne strategije u lokalnu akciju", rekla je Noll.
Prema njenim riječima, neophodno je razvijati vještine i alate kako bi se ostvarile urbane promjene i podstakle hitno potrebne transformacije ka održivoj budućnosti, te poboljšao kvalitet života u gradovima.
"Države sada imaju mogućnost da se udruže kroz različite programe za istraživanje i inovacije, što može zamijeniti kratkoročne mehanizme koji su ranije postojali, i pomoći da sa novim strateškim pristupom pripreme dugoročne programe koji će doprinijeti cjelokupnom razvoju i održivosti", rekla je Noll.
Kada je u pitanju zelena tranzicija, ona je kazala da je njihov cilj da sagledaju i dopunjavaju strategije koje gradovi imaju, te doprinesu jačanju njihovih kapaciteta.
Voditeljica evropskih i međunarodnih programa, Austrijske Agencije za promociju istraživanja, Andrea Hoeglinger, podsjetila je na važnost pet EU misija, kao i na glavni cilj EU, a to je da evropski kontinent bude prvi koji će biti klimatsko nezavisan do 2045. godine.
“Smatram da su ovakve geopolitičke inicijative izuzetno važne i svi moramo zajednički doprinijeti kako bi se ovaj cilj klimatske nezavisnostui EU i ostvario”, navela je Hoeglinger.
Ona je kazala da evropske misije nijesu vezane samo za istraživanje i inovacije, već imaju jasno formulisane ciljeve i lako se transformišu. Kao jedan od glavnih ciljeva navela je razvijanje ekološke svijsesti kod građana, i na tom putu je neophodna zajednička saradnja društva, vlade, institucija i stručnjaka, kako bi mobilisali građane.
Hoeglinger je pohvalila osnivanje Fonda za inovacije u Crnoj Gori, koji je jako važan za svaku državu, jer generiše nove ideje i donosi napredak, te poručila da je neophodno investirati u inovacije i znanje.
Projekt menadžer Zelene agende u Srbiji iz UNDP, Radovan Nikčević, predstavio je iskustvo te države i projekat EU za zelenu agendu koji tamo realizuje UNDP, za koji je obezbjeđeno 16 miliona eura.
“Mi ovaj projekat realizujemo sa ciljem da odslikava Zelenu agendu sa glavnim stubovima - dekarbonizacijom do 2050. godine, cirkularnom ekonomijom, borbom protiv zagađenja vazduha, vode i zemljišta, zaštitom prirode i uspostavljanjem zelene infrastrukture. Posljednji stub čine održivi sistemi hrane i ruralni razvoj”, objasnio je Nikčević.
Prema njegovim riječima, sada se radi na izradi Strategiji zaštite životne sredine, te brojnim regulativima i jačanju kapaciteta institucija.
Vođa strateškog razvoja za Južnu Evropu Evropskog instituta za inovacije i tehnologije, Ignacio Chanza, predstavio je Evropski institut za inovacije i tehnologije čija je misija da poveća konkurentnost Evrope, njen održiv ekonomski rast, kao i otvaranje novih radnih mjesta promovisanjem i jačanjem saradnje između vodećih poslovnih, obrazovnih i istraživačkih organizacija.
"Smatram da je izuzetno važno da ojačate inovacije i preduzetništvo stvaranjem povoljnih okruženja za rješavanje kreativnih i inovativnih zamisli", rekao je Chanza.
On se posebno osvrnuo na klimatske promjene.
"Moramo da se složimo da je u toku hitna klimatska situacija. Potreba je za djelovanjem sa nezapamćenom urgentnošću. Želimo da kreiramo prosperitetno društvo otporno na klimatske uticaje sa nultim stepenom emisija", kazao je Chanza.
( MINA business )