"Neusklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada ozbiljna prijetnja bilo kojoj ekonomiji"

Neusklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada predstavlja ozbiljnu prijetnju za rast i razvoj bilo koje ekonomije, naročito malih kakva je Crna Gora, ocijenjeno je na međunarodnoj Konferenciji o ekonomiji, koju je u Bečićima organizovala Privredna komora (PKCG).

Učesnici panela pod nazivom (Ne)usklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada, kazali su da se u neskladu ponude i tražnje na tržištu rada rađa dugoročna nezaposlenost, a da uzroke treba tražiti na strani obrazovnog sistema, ali i privrede.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Boban Melović, rekao je da je neusklađenost između obrazovanja i tržišta rada ozbiljna prijetnja za rast i razvoj svake ekonomije, pogotovo malih kao što je Crna Gora.

„Ta neusklađenost dovodi i do one između ponude i tražnje, i tako se stvara nedovoljna iskorišćenost ljudskog potencijala. Upravo je taj nesklad u pozitivnoj korelaciji sa dugoročnom nezaposlenosti“, naveo je Melović.

Prema njegovim riječima, uzroci takvog stanja mogu se tražiti na strani obrazovnog sistema, ali i privrede. On je dodao i da u Crnoj Gori trenutno dominira uslužna ekonomija, što je dovelo do potrebe da se razvijaju nova znanja.

„Bolje definisani ishodi učenja i njihova usklađenost sa novim izazovima na tržištu rada, nedovoljno razvijen koncept praktične nastave i dualnog obrazovanja, te kontinuirano praćenje i vrednovanje postignutih rezultata, oblasti su koje značajno treba unaprijediti“, kazao je Melović.

On je predstavio projekat koji se odnosi na jačanje kapaciteta u dualnom obrazovanju, a realizuje se u saradnji sa PKCG.

„Taj projekat predstavlja model razvoja nastave na visokoobrazovnim institucijama, koji pored teorijskog, pruža i mogućnost učenja uz rad, odnosno praksu. Na taj način učenici jačaju svoje kompetencije i bolje se pripremaju za buduće tržište rada“, rekao je Melović.

On je saopštio da je neophodno stvoriti adekvatne uslove za razvoj dualnog obrazovanja i poboljšanje kompetencija diplomiranih studenata u Crnoj Gori prema potrebama poslodavca, kako bi se povećale mogućnosti za njihovo zapošljavanje, motivacija da studiraju stičući istovremeno praktične kompetencije, kao i da bi se omogućio pristup visokom obrazovanju učenicima iz porodica sa niskim dohotkom.

„Na taj način oni će steći kompetencije koje su više u skladu sa potrebama savremenih kompanija, zbog čega se očekuje da će u većini slučajeva kompanije ponuditi posao studentima nakon stažiranja“, kazao je Melović.

To će, kako je dodao, povećati interes kompanija da ponude praksu i stipendije studentima koji su prošli kroz proces dualnog visokog obrazovanja, a studenti će biti u prilici da sami pokriju svoje troškove tokom studija.

Melović je pozvao privrednike i visokobrazovne institucije u Crnoj Gori da učestvuju u tom projektu i dalje rade na njegovoj implementaciji.

„Svi koji smo angažovani u obrazovanju svjesni smo privilegije i odgovornosti koju taj posao nosi, i u ovom vremenu se od nas očekuje da više nego ikad obrazujemo svoje učenike i studente u skladu sa potrebama društva i tržišta rada“, naveo je Melović.

Direktor jedne hotelske grupacije, Nikola Milić, saopštio je da u hotelskoj industriji u posljednje vrijeme dosta ulažu u kadar, kako kroz interne programe edukacije, tako i dovođenjem eksternih trenera.

On se osvrnuo na početke svog biznisa, kada su se supruga i on više oslanjali na lični osjećaj pri upravljanju procesima i formiranju tima, da bi se danas, 13 godina kasnije, više okrenuli formalizaciji obuka, u cilju ličnog i razvoja svojih zaposlenih.

„Dosta procesa koje smo vodili po osjećaju sada formalizujemo u čemu nam pomažu evropski projekti. Imamo program razvoja talenata, treninge fukcionalnih vještina prema definisanim standardima i procedurama. Formirali smo sektor za ljudske resurse koji u komunikaciji sa zaposlenima doprinosi njihovom usavršavanju prema njihovim iskazanim preferencijama“, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, veliki problem u hotelskoj industriji predstavlja manjak kadra obrazovanog u srednjim stručnim školama, kao i da djecu treba motivisati da ih upisuju, predstavljajući im uspješne primjere iz svijeta.

„ Privreda mora da učestvuje u stalnom usavršavanju zaposlenih kako bi poslovni uspjeh bio sve bolji i veći. Mi u Casa uvijek imamo studente na praktičnoj nastavi kao i učenike srednjih stručnih škola, i dosta učenika sa prakse su postali stalni članovi tima“, saopštio je Milić.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Dejan Šoškić, smatra da je teško je procijeniti koja će se radna mjesta tražiti u budućnosti, te da obrazovni sistem treba da ponudi kvalitetna i primjenljiva znanja, jer je nemoguće kreirati konkurentnu privredu sa ljudima koji nemaju konkurentna znanja.

On je dodao da obrazovni sistem ima veliku odgovornost za to gdje će se naći zemlja u međunarodnoj podjeli rada u budućnosti.

„U postojećem kontekstu moramo obezbijediti da na svakom nivou obrazovanja težimo da znanja budu kvalitetna, konkurentna i primjenjiva“, rekao je Šoškić.

Prema njegovim riječima, obrazovni sistem mora da počiva na jasnom društvenom opredjeljenju da želimo da kreiramo društvo znanja, kao što su finsko i drugih tehnoloških lidera.

„Mora postojati jasno opredjeljenje da je znanje glavna razvojna poluga privrede. Obrazovni proces je u tome od krucijalne važnosti“, poručio je Šoškić.

On je kazao da region treba da percipira budućnost na osnovu toga gdje je obrazovni sistem u društvenoj vrijednosti.

„To su pravci koji zemlje kao što su naše mogu dovesti do toga da BDP kreiraju u sektorima gdje se stvara najveća moguća vrijednost. Društvo bazirano na znanju je ključ opštedruštvenog razvoja. To direktno utiče na kvalitet stranih direktnih investicija koje ali i na kreiranje domaćih investitora“, saopštio je Šoškić.

Generalna menadžerka Univerziteta Donja Gorica i moderatorka panela, Sandra Tinaj, kazala je da se za brojne probleme ekonomije i društva rješenje traži upravo u obrazovanju.

Prema njenim riječima, nesumnjivo je da obrazovanje mora da odgovori zahtjevima tržišta rada ali i šire od toga, jer poslodavci najviše traže rješenja za kratki rok do pet godina, a obrazovanje mora da bude fokusirano na prenošenje znanja za mnogo duže vrijeme.

Tim lider projekta Austrijske razvojne agencije na Kosovu, Efka Heder, osvrnula se na odnos privrede i svijeta obrazovanja, ističući da to nije binarni proces, već ples koji se konstantno mijenja.

„Jedina konstanta je promjena, a ono što nas je sve iznenadilo u tehnološkoj tranziciji jeste brzina kojom se ona dešava, te moramo reagovati brzo i efikasno“, kazala je Heder.

Prema njenim riječima, tehnološki razvoj industrije omogućava korišćenje različitih instrumenata koji mogu doprinijeti boljem prikupljanju podataka i donošenju odluka. Ona smatra da je neophodno uvesti principe pametnog upravljanja razvoja obrazovanja i vještina.

„Mi smo na Kosovu pristupili prikupljanju podataka kako bi pratili stanje na tržištu rada, takozvani Kosovo Market Labour, zatim web parametar koji se odnosi na to koliko je studenata završilo određene programe i u kom pravcu su nastavili poslije završenih studija, te praćenje kvalifikacija i njihova harmonizacija. Takođe, u saradnji sa Privrednom komorom Kosova, razvili smo skill barometar, koji se bavi prognozom potrebnih vještina na tržištu rada i koje će detektovati šta privredni svijet misli, kako bismo dobili pametne informacije koje su to neophodne vještine u obrazovanju. Obrazovanje i privredni svijet moraju zajedno funkcionisati, kako bi razvili društvo u kom živimo“, rekla je Heder.

Ona smatra da je ponovo vrijeme da akademska zajednica snažno doprinese razvoju zasnovanom na dokazima, kako bi snaga znanja, misli i predanosti ljudi kreirala viziju i kako bi cijeli sistem krenuo naprijed.

„Preduzetnici sjutrašnjice su u našim školama danas, i nemojmo im ubiti taj preduzetnički potencijal“, zaključila je Heder.

( MINA business, Ne.V. )