Fon der Lajen: Srbiji 160 miliona eura budžetske pomoći iz EU da bi se izborila sa energetskom krizom
"Potrebno je da se diverzifikuju izvori gasnog snabdijevanja u Evropi, jer prevelika fokusiranost na Rusiju nije dobra. Diversifikacija, zarad više pouzdanih izvora je od suštinske važnosti", rekla je predsjednica EK
Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izjavila je danas u Nišu da će Srbija dobiti 160 miliona eura direktne budžetske pomoći iz Evropske unije (EU), kako bi se izborila sa energetskom krizom.
"Mislim da je ovo neophodno da bi i Srbija mogla da pomogne ugrožene društvene grupe, kao i mala i srednja preduzeća", rekla je Fon der Lajen prilikom obilaska radova na izgradnji gasnog interkonektora između Srbije i Bugarske sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Ona je navela da gradnja ovog interkonektora pokazuje "povezanost i sjajnu sardanju Srbije i EU".
Kako je istakla, ovaj projekat će otvoriti gasno tržište Srbije za različite izvore i unaprijediti energetsku bezbjednost zemlje.
"Potrebno je da se diverzifikuju izvori gasnog snabdijevanja u Evropi, jer prevelika fokusiranost na Rusiju nije dobra. Diversifikacija, zarad više pouzdanih izvora je od suštinske važnosti", rekla je predsjednica EK.
Ona je podsjetila da je Srbija već u energetskoj uniji sa EU, čime podrazumijeva da sve što EU radi, u to je uključen i Zapadni Balkan.
Istakla je da je EU proteklih mjeseci dosta radila na suzbijanju energetske krize, navodeći da se uspjelo u namjeri da se kompenzuje 100 miliona kubnih metara gasa, koje je Unija dobijala iz Rusije, diversifikacijom kroz druge izvore.
"Pozivamo i Srbiju da nam se priključi u zajedničkoj nabavci gasa zato što želimo da iskoristimo našu tržišnu snagu i postignemo bolju cijenu na globalnom tržištu gasa", kazala je Fon der Lajen.
Ona je podsjetila da je opredijeljeno i 500 miliona eura bespovratne pomoći Srbiji iz EU za ulaganje u infrastrukturu.
Pecizirala je da su sredstav namijenjena za transbalkanski strujni koridor od Italije, preko Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine do Bugarske, kako bi zemlje jedna drugoj mogle da pomažu.
Fon der Lajen je kazala da EU želi da tim sredstvima podrži Srbiju i da izgradi novu, energetski efikasnu Univerzitetsku dječiju bolnicu u Beogradu, koja bi trebalo da se završi do 2025. godine.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je na novčanoj pomoći EU, kao i na pomoći pri izgradnji gasnog interkonektora, čiji završetak očekuje do kraja naredne godine.
"Kada vam neko daje novac, a nije vam tražio za to bilo šta, morate da kažete ogromno hvala", rekao je Vučić.
On je naveo da će osim Niša, gasovod obuhvatiti tri mjerno-regulacione stanice za gas u Dimitrovgradu, Pirotu i Beloj Palanci, koji će na ovaj način dobiti pristup gasnom snabdijevanju za grijanje i industrijsku proizvodnju.
Vučić očekuje da će dopremanje gasa u te industrijske zone značiti ogromnu šansu za dolazak novih investitora u ovaj deo zemlje.
On je naveo i da je zamolio za pomoć EU i za projekat izgradnje gasovoda koji bi povezao Srbiju sa Severnom Makedonijom.
Važno je, kako je istakao, da se razmišlja i o gasnom povezivanju i sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.
Rekao je da je EU Srbiji pomagala u svim projektima energetskog povezivanja i da to nikada nije dovođeno u pitanje.
"Mislim da su oni nama pomagali i više nego što smo mi očekivali", kazao je on.
Podsjetio je i da je Srbija od EU dobila i 600 milona eura za izgradnju brze pruge od Beograda do Niša.
Vučić očekuje da ove godine ukupna trgovinska razmjena Srbije i EU bude rekordnih 37 milijardi eura ove godine, podsjećajući da je ta razmjena prošle godine iznosila 30,3 milijardi eura.
Precizirao je i da Srbija ostvaruje oko 51 odsto ukupne trgovinske razmjene Zapadnog Balkana sa EU i oko 50 odsto ukupnog izvoza iz tog regiona u zemlje EU.
Vučić izjavio je i da će u rekonstrukciju niškog aerodroma Konstantin Veliki biti uloženo više od 40 miliona eura.
Kako je precizirao, aerodrom će dobiti novi kontrolni toranj, nove prostorije, popravljanje piste, nove mašine za snijeg i led.
Izgradnja gasnog interkonektora između Srbije i Bugarske stratovala početkom ove godine na delu od Niša do granice sa Bugarskom kod Dimitrovgrada.
Gasovod u Srbiji biće dužine 109 kilometara, dok je ukupna dužina dvosmjernog gasovoda kroz obe države 170 kilometara, a projektovan je za kapacitet od 1,8 milijardi kubnih metara gasa godišnje.
Tim gasovodom Srbija će se povezati na gasovod između Bugarske i Grčke, odnosno dobiće mogućnost snabdijevanja gasom iz Azerbejdžana ili sa LNG terminala (za tečni prirodni gas) na sjeveru Grčke.
Ugovorom su predviđena sredstva u iznosu od 49,6 miliona eura besprovratno iz IPA fonda EU, 25 miliona evra kredit Evropske investicione banke, 10,3 miliona eura iz budžeta Srbije i približno 600.000 eura od Srbijagasa.
Srbija je do sada za ovaj projekat izdvojila 15 miliona eura i 7,5 miliona za pripremne radove i projektovanje.
Kako je predviđeno projektom, novi gasovod Niš-Sofija će obezbijediti dodatnih 80 odsto povećanja kapaciteta u odnosu na trenutne godišnje potrebe Srbije, što je oko 2,4 milijarde kubnih metara gasa godišnje.
Gasni interkonektor Srbija – Bugarska jedna je od alternativa Srbije za ruski gas.
Predsjednica Evropske komisije nalazi se u posjeti regionu da bi, kako je najavljeno, sa liderima razgovarala o podršci Evropske unije u prevazilaženju energetske krize.
Ona je bila u Skoplju, Tirani, Prištini i Sarajevu, a sjutra će boraviti u Podgorici.
( BETA )