Čelja nastavlja niz pod imenom mitske kraljice

Sa ciljem poštovanja raznolikosti, a pronalaženjem sličnosti u pograničnim narodima i njihovim kulturama, mala grupa pisaca, prije deset godina dolazi na ideju (Ajeta Bećiraj, Miraš Martinović i Nataša Lako) da formira Regionalno udruženje pisaca Teuta, u okviru trogranične saradanje Crne Gore, Kosova i Albanije.

Krenulo se skromno, ali s dobrim namjerama i toplim željama. Što je tokom desetogodišnjeg trajanja pokazalo sjajne rezultate. U okviru manifestacije “Muezat e Alpeve/ Alpske muze”, karavan umjetnika je posjetio dvadeset i dva grada tri zemlje (Peć, Kotor, Rožaje, Dečeni, Gusinje, Junik, Bajram Curi, Istok, Skadar, Tuzi, Đakovica, Ulcinj, Kruja, Tivar, Lješ, Prizren, Klina, Petnjica, Plav, Priština, Tuzi), te kroz različite umjetničke programe, afirmisao misiju, koja se danas nastavlja. Crnogorski i albanski pisci su u proteklom periodu održali više okruglih stolova na kojima su razmatrane konkretne mogućnosti saradanje na planu izdavštva, zbližavanja i upoznavanja susjednih zemalja.

Regionlna nagrada Teuta, već deset godina se dodjeljuje za životno djelo. Prvi dobitnik, pisac koji je zdušno podržao manifestaciju, jeste Jevrem Brković (2013), a slijedili su albanski moderni klasik Dritero Agoli (2014), Ramiz Keljmendi (2015), Miraš Martinović (2016), Moikom Zeko (2017), Nazmi Rahmani (2018), Zuvdija Hodžić (2019), Dževahir Spahiu (2020), Redžep Ćosja (2021). Za ovu godinu ovo visoko priznanje je pripalo albanskom piscu Ziji Čelji, kome će nagrada biti uručena u nedjelju 30. oktobra u podne u JU Gradska biblioteka “Radosav Ljumović” u Podgorici, gdje će biti održan program ovogodišnje manifestacije.

U obrazloženju za ovogodišnju nagradu Teuta stoji: “Čelja, možda najorginalniji pisac savremene proze na albanskom jeziku, jedinstven je slučaj u albanskoj književnosti. Javlja se kao književna planeta, sva za sebe, orginalna i neupordiva, sama po sebi važna. U knjigama Zija Čelje događaji koji se opisuju mogu se desiti u bilo kojoj zemlji i bilo kojem vremenu. U njegovim romanima je preovlađajuća transcendetalna i vječna dimenzija. Zija Čelja je svojom kreativnošću dokazao da velika književnost izmiče tiraniji vremena, te da je pred njom nemoćno kalendarsko vrijeme. On u tom prostoru stoji sa dostojanstvom i kreativnošću, što ga ističe među albanskim piscima danas”, kaže se između ostalog u obrazloženju.

Praksa je, a to je veoma važan segment rada Regionalnog udruženja pisaca Teuta, da se uz nagradu štampa jedno djelo dobitnika. Podsjetimo da je dobitniku Redžepu Ćosiji, štampan roman Noć je naš dan. Ove godine, Društvo je u svojoj već prepoznatljivoj ediciji objavilo na crnogorskom jeziku roman Ora e Zooparkut (Sat Zooparka) u prevodu Ćazima Muje.

Dvojezično je objavljena i knjiga crnogorskih i albanskih pjesnikinja Perla poetike /Poetski biseri, u kojoj su između ostalih zastupljene Minervine kćeri sa albanske strane: Nataša Lako, Fljora Brovina, Edi Shukriu, Lindite Arapi, Entele Kasi, Ilire Zajmi, a od crnogorskih pjesnikinja mjesto u ovoj vrijednoj knjizi našle su: Lena Rut Stevanović, Dragana Tripković, Svetlana Kalezić Radonjić i Tanja Bakić. Njihovu poeziju su preveli: Ćazim Muja, Nikola Berišaj, Dimitrov Popović i Smajilj Smaka. I crnogorske i alabanske pjesnikinje stvaraju u skladu sa vremenm i kontekstom u kome žive. Za njih nema tabu tema, širom otvorenih očiju one gledaju u realnost i društvene pojave, jasno izražavajući nepomirljive stavove, ne samo za teme vezane za ženu i žensko pitanje, već i za sve osjetljive društvene teme.

Perla poetika /Poetski biseri kao jedinstvena i orginalna pjesnička pletenica, dokazuje da se i mali jezici “slivaju” u široko korito jezika univerzuma, gdje preko pjesničkog jezika spadaju svi jezici sa svojim matičnim izvorima.

Pjesnikinja, novinarka, i predjsednica Regionalnog udruženja Teuta, Ajeta Bećiraj, s velikom pažnjom i ljubavlju pripremila je oba ova izdanja, kao i ona prethodna. Nju želim neizostavno i posebno da istaknem, pošto njeno srce kuca za ovu manifestaciju, u koju nesebično ugrađuje svu svoju ljubav i kreativost. I njoj zahvaljujući mnogo toga dobrog i lijepog ostvareno je na pjesničkom putu karavana Alpske muze, manifestacijom pred kojim se otvaraju gradovi, pomjeraju granice i horizonti.

Pjesnička riječ je nazaustaviva. Ona prelaz granice, ulivajući se u jezike i narode, pošto je njen jezik univerzalan.

Nakon 29. u Orhovucu, pjesnička manifestacija Muezt i Apleve /Alpske muze biće 30. oktobra održana u Podgorici u JU Narodna biblioteka Radosav Ljumović. Program će početi u podne u Sali Marko Miljanov, gdje će biti prikazan dokumentarni film o istorijatu ove manifestacije, uručena ovogodišnjia Knjižvena nagrada Teuta albanskom piscu Ziji Ćelji. Tom prilikom biće promovisan Čeljin roman Sat Zooparka i knjiga Perla Petike/Potski biseri, dvojezično izdanje. Član albanskog pozorišta u Americi glumac Dževat Limani izvešće dramski monolog. Crnogorski i albanski pisci, učesnici manifestacije, čitaće svoje radove.

Ovogodišnji laureat, Zija Čelja, rođen je 25. marta 1946. godine u Skadru. Nakon završenih univerzitetskih studija, postavljen je za nastavnika, zajedno sa suprugom, koleginicom sa studija, u jednoj zabačenoj planinskoj zoni. Prvu knjigu je napisao pod svjetlošću svijeće, negdje između Kukesija i Tropoje. U međuvremenu, nakon što je postao poznati pisac, preselio se u Tiranu, gdje je radio u književnoj periodici, prvo kao urednik za prozu u časopisu “Nëntori” (Novembar), a zatim kao glavni urednik književnog lista “Drita” (Svjetlost). U međuvremenu je rukovodio i izdavačkom kućom “Letrat” (Pisma), prvom glasniku privatnih izdavačkih kuća. Priče Zije Čelje objavljene su u nekoliko evropskih časopisa. Njegove priče su prevedene na nekoliko jezika. Roman “Djalli komik” (Komični đavo) preveden je na francuski, dok je “Sat Zooparka” njegovo prvo djelo prevedeno na crnogorski jezik.

( Miraš Martinović )