Mrdak u sukobu interesa zbog kamenoloma Velja Gorana?

Bivši državni sekretar u Ministarstvu ekologije Danilo Mrdak koordinirao je timom za izradu elaborata za kamenolom Velja Gorana, koji se nalazi na teritoriji barske opštine, prije isteka ograničavajućeg roka od dvije godine po prestanku javne funkcije.

Time je, kako je Agenciju za zaštitu životne sredine (EPA) u ime mještana izvijestio advokat Veselin Radulović, Mrdak potencijalno prekršio Zakon o sprečavanju korupcije.

Nakon što je primila obavještenje od Radulovića, EPA je mišljenje zatražila od Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Agencija na čijem je čelu Jelena Perović, još nije donijela mišljenje o tome da li se bivši državni sekretar ogriješio o zakon, s obzirom na ograničavajuće odredbe nakon prestanka funkcije. Zahtjev ASK-u upućen je 29. septembra, te potom, dopunjen, i prije desetak dana, odnosno 17. oktobra.

Pored ostalog, u zahtjevu se navodi da je na javnoj raspravi o elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za projekat površinskog kopa tehničko-građevinskog kamena ležišta Velja Gorana, koja je održana 16. septembra u Baru, kao koordinator multidisciplinarnog tima za izradu tog dokumenta, učestvovao dr Danilo Mrdak.

Učesnici javne rasprave, kako se navodi, postavili su pitanje mogućeg sukoba interesa Mrdaka, “zato što je do januara ove godine bio državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

I Radulović u dopisu EPA, te EPA u dopisu ASK, ukazali su da, prema članu 15 tačka 1 Zakona o sprečavanju korupcije, javni funkcioner ne može, u periodu od dvije godine po prestanku javne funkcije, da pred organom vlasti u kojem je vršio javnu funkciju nastupa kao predstavnik ili punomoćnik pravnog lica, preduzetnika ili međunarodne ili druge organizacije koji sa tim organom vlasti imaju ili uspostavljaju ugovorni, odnosno poslovni odnos.

”Takođe, shodno članu 15, tačka 2 Zakona o sprečavanju korupcije javni funkcioner ne može, u periodu od dvije godine po prestanku javne funkcije, da zasnuje radni odnos, odnosno uspostavi poslovnu saradnju sa pravnim licem, preduzetnikom ili međunarodnom ili drugom organizacijom koji, na osnovu odluka organa vlasti u kojem je javni funkcioner obavljao funkciju, ostvaruju korist”, dodaje se u zahtjevima pravnog zastupnika mještana Velje Gorane i EPA.

Kada je na javnoj raspravi u Baru, kada je i prezentovan elaborat otvoreno pitanje mogućeg sukoba interesa, Mrdak je to negirao, jer, kako je objavio portal glasmrkojevica.me, u vrijeme kad je bio državni sekretar u Ministarstvu ekologije, nije imao nikakav kontakt sa tim materijalima.

”Problem ovog kamenoloma je prostorni plan, kada je kamenolom ucrtan, niko nije reagovao. Nisam vam ja kriv za ovo, već onaj koji je ovo ucrtao”, rekao je tada Mrdak.

Obrađivač elaborata čiju izradu je koordinirao Mrdak je “EcoEnergy Consulting” iz Podgorice.

Koncesija za kamenolom u Veljoj Gorani dodijeljena je u tehničkom mandatu nekadašnje Vlade Demokratske partije socijalista (DPS) čiji je premijer bio Duško Marković. Ugovor je potpisan mjesec prije formiranja Vlade Zdravka Krivokapića, u decembru 2020, a mještani Velje Gorane, kako tvrde, saznali su za kamenolom tek kada su vidjeli građevinske mašine u selu.

”Vijesti” su početkom marta objavile da je advokat Veselin Radulović tada Osnovnom sudu u Podgorici podnio tužbu protiv Vlade i investitora i tražio poništenje poništenje ugovora o koncesiji. Drugom tužbom, koja je tada protiv resora ekologije podnijeta Upravnom sudu, Radulović je tražio da se poništi rješenje na Elaborat procjene uticaja detaljnih geoloških istraživanja tehničko-građevinskog kamena ležišta Velja Gorana na životnu sredinu. Taj eleborat radila je firma “Medix” iz Podgorice.

Barska firma “Trojan” jedina se prijavila na konkurs za davanje koncesije, a njenu ponudu, tenderska komisija ocijenila je sa maksimalnih 100 bodova. Radulović je u tužbi naveo da koncesija nije data u skladu sa zakonom propisanom procedurom, da su prekoračena zakonska ovlašćenja i da je ugovor zaključen protivno i Ustavu Crne Gore, evropskoj Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Zakonu o obligacionim odnosima, kao i protivno stavovima Evropskog suda za ljudska prava iskazanim kroz praksu tog suda. Pored ostalog, on je naveo i da je odluka o dodjeli koncesije donijeta, “iako Vlada nikada nije održala sjednicu sa dnevnim redom donošenja ove odluke, niti je takvu odluku Vlada donijela ili kasnije verifikovala na način propisan Uredbom o Vladi Crne Gore”.

U tužbi koja je Upravnom sudu tada podnijeta protiv resora ekologije i rješenja EPA od sredine novembra 2021, Radulović je naveo da je donijeto povredom pravila postupka koje propisuje Zakon o upravnom postupku, da obrazloženje rješenja ne sadrži izlaganje stranke - tužioca, činjenično stanje na osnovu koga je doneseno, propise na osnovu kojih je donijeto...

Podsjeća da je u žalbi na prvostepeno rješenje tužilac, pored ostalog, ukazao da se odluka ne može donijeti uvidom u projekat bez izlaska na lice mjesta, da se radi o bezvodnom kraju gdje se stanovništvo snabdijeva vodom kišnicom... Dodatno, kako je naveo, ukazano je da se stanovništvo Velje Gorane bavi poljoprivredom i da bi blizina kamenoloma ugrozila egzistenciju ljudi na tom lokalitetu, a da zahtjev sadrži netačne podatke u odnosu na lokalitet i očuvanje okoline...

Mještani Velje Gorane više puta su saopštili da “kamenoloma u Veljoj Gorani biti neće”.

”Velja Gorana je prelijepo selo između Bara i Ulcinja, ima veliki potencijal za ruralni razvoj, za razvoj poljoprivrede, organske proizvodnje, eko i etno turizma. I žalosno je da se na ovaj način narušava sve ono što nam je bogom dano. Mještani Velje Gorane se pretežno bave poljoprivredom i stočarstvom i ovo mjesto je prepoznato po jako zdravim i kvalitetnim organskim proizvodima. Pitanje je, kome može da odgovara da od ovakvog mjesta načini pustoš, da razori brda, da uništi prirodu i naše pravo na dostojan, miran i zdrav život i da nas u krajnjem primora na napuštanje naših ognjišta”, rekla je ranije “Vijestima” mještanka Edina Osmanović.

( Damira Kalač )