Žena koja je radila za FSB: "Mnogi tamo misle da je rat izgubljen"

Marija Dmitrijeva (31) je uspjela da pobjegne iz Rusije - preko sjeverne Afrike do tranzitne zone na aerodromu u Parizu, gdje je podnijela zahtjev za politički azil. Kaže da više ne može da podnese ono što se dešava u njenoj domovini:

„Želim da prestane umiranje. Ne želim više da ljudi umiru u Ukrajini, da umiru Rusi."

Ona je po struci ljekar i kaže da je od 2016. radila za tri ruske bezbjednosne agencije - posljednja je bila služba državne bezbjednosti FSB. Ali rat u Ukrajini, kako kaže, natjerao ju je da raskine veze sa državom. Sa novinarskom ekipom političkog magazina ARD-a „Kontraste" razgovarala je na primorju u južnoj Francuskoj.

Dmitrijeva nije ni opozicionar ni liberal. I sama je donedavno bila dio Putinovog sistema, radila za Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane i tajnu službu FSB. Prvi put govori za javnost.

Mnogi misle da je rat izgubljen

Mnogi u FSB-u misle da je rat izgubljen, kaže ona. Kao ljekarka je više puta tretirala nezadovoljne službenike koji su htjeli da daju otkaz:

„Govorili su da su umorni, ali FSB se ne napušta tek tako. To je veoma cijenjeno radno mjesto do koga je jako teško doći. A kada za mjesec dana troje mladih zaposlenih daju otkaz, to znači da se ne slažu sa sistemom."

Dmitrijeva misli da službenici tajne službe strahuju da će jednog dana morati da odgovaraju za zločine u ruskom agresorskom ratu.

Njene izjave se ne mogu nezavisno provjeriti. Dmitrijeva novinarima pokazuje dokumente koji potvrđuju da je radila u ruskim bezbjednosnim službama, a na osnovu avionskih karata se vidi kada je stigla u Francusku.

Gerhard Mangot, politikolog i stručnjak za Rusiju sa Univerziteta u Inzbruku, smatra da je ocjena Dmitrijeve suštinski vjerodostojna:

„Već sam čuo od svojih izvora da se u rukovodstvu FSB postavljaju pitanja, koliko su spremni da plate za pobjedu u Ukrajini. I da je sve veći broj onih koji se brinu da bi Rusija mogla i da izgubi ovaj rat."

Bezbjednjaci smatraju da ih je Putin izdao ovim ratom

Vladimir Osečkin govori slično. Ruski aktivista za ljudska prava i osnivač gulagu.net, NVO koja razotkriva zlostavljanja u ruskim zatvorima, ima dobre kontakte sa kritički nastrojenim službenicima tajne službe. Od početka rata u Ukrajini, on je pod motom „vetar promena", na internetu objavio brojne izvještaje jednog ruskog agenata, za koje, prema podacima magazina Kontraste, zapadne službe vjeruju da su autentični.

„Sudeći prema izvorima iz tamošnjeg sistema, mnogi smatraju da ono što je Putin započeo 24. februara vodi u ponor, u katastrofu, da je to najveća Putinova greška kao političara i šefa države", kaže Osečkin, koji takođe živi u Francuskoj.

„Mnogi u sistemu to vide čak i kao izdaju. Zato što je tokom 20 godina cijeli sistem bezbjednosnih agencija pomogao Putinu da ostane na vlasti."

Sada se plaše da će Putin ugroziti njihov životni standard i sigurnost.

Francuske vlasti su brinu za Osečkinovu bezbjednost - on je non-stop pod nadzorom. U intervjuu kaže da je na njega pokušan napad prije samo nekoliko nedjelja. Nedavno se saznalo da je protiv njega u Rusiji pokrenuta istraga zbog navodnog širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci.

Putina hvata panika od državnog udara

Osečkin kaže da je rastuća ogorčenost razlog zašto je Putin unaprijedio čečenskog lidera Ramzana Kadirova u general-pukovnika. Kadirov se smatra posebno lojalnim i brutalnim. Povećan je uticaj i oligarha Jevgenija Prigožina, šefa privatne plaćeničke vojske Vagner.

To je jedna od Putinovih taktika kojom hoće da se zaštiti od pokušaja državnog udara, smatra Osečkin:

„Putina od toga hvata panika. Zbog toga stvara veliki broj različitih odjeljenja i jedinica koje mogu da se okrenu jedne protiv drugih."

To je strategija koju prepoznaje i Mangot: „Putin je neko ko oko sebe voli da ima mnogo aktera koji su međusobno sukobljeni, koji su rivali. To mu dozvoljava da u određenom trenutku donese odluku, presudu, da bude posljednji posrednik i donosilac odluka."

Ali upravo to izaziva sve veću napetost u aparatu moći, kaže Dmitrijeva:

„Zaposleni u bezbjednosnim službama se boje da će u budućnosti na vlast doći još radikalnije snage, banditi kao što je Kadirov, kojima će onda morati da služe."

Kadirovi vojnici na frontu već sada imaju bolje plate i moderniju opremu od redovnih ruskih trupa.

Bez obzira na živote civila

Dmitrijeva vjeruje da će rat nastaviti da eskalira. Iz dva izvora iz FSB-a je saznala o čemu je bilo riječi na sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti 10. oktobra.

„Razgovarali su o tome kako situacija u Ukrajini može da se stavi pod kontrolu. Pritom uopšte nije bilo važno kojim sredstvima će se taj cilj postići i koliko će civila poginuti."

Sistematsko bombardovanje civilnih ciljeva u Ukrajini počelo je istog dana.

Ova ljekarka okrenula je leđa svom dosadašnjem životu i iza sebe ostavila brojne prijatelje i poznanike. Ona se nada da će se još više njenih kolega iz bezbjednosnih službi u Rusiji otvoreno okrenuti protiv Putina.

( Deutsche Welle )