Očekuje se novi rast cijena hrane

Odluka Kremlja da suspenduje učešće u sporazumu o izvozu žita iz Ukrajine iznenadila je tržišta i analitičare, koji mada su sumnjali u to da će dogovor biti produžen nakon isteka roka sredinom novembra, nijesu očekivali iznenadni prekid.

Analitičari predviđaju da će zbog odluke Kremlja cijene pšenice i ostalih žitarica na međunarodnim tržištima već danas skočiti.

”Doći će do značajnog porasta cijena”, kazao je za “Fajnenšl tajms” Andrej Sizok, direktor crnomorske konsultanstke firme “SovEkon”, dodajući da je potez Rusije “najgori mogući scenario”.

Arif Husein, glavni ekonomista u Svjetskom programu hrane upozorio je da će odluka Moskve pogoditi mnoge siromašne zemlje. “Ovo bi i u najboljim vremenima bilo loše, a u sadašnjoj svjetskoj situaciji, ovo je nešto što se mora riješiti što je prije moguće. Ovdje se ne radi o jednoj zemlji, već o desetinama država”, kazao je on.

Rojters podsjeća da je u sklopu ugovora izvezeno više od 9 miliona tona kukuruza, pšenice, proizvoda od suncokreta, ječma, uljane repice i soje.

Kada je sporazum potpisan, SvJetski program za hranu UN saopštio je da oko 47 miliona ljudi pati od “akutne gladi” jer je rat zaustavio ukrajinske pošiljke, što je izazvalo globalnu nestašicu hrane i dovelo do rasta cijena.

Ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba kazao je da je suspendovanjem učešća u sporazumu o izvozu žita pod lažnim izgovorom eksplozija 220 kilometara daleko od bezbjednog koridora, Rusija blokirala dva miliona tona žita na 176 brodova koji su već na moru - što je dovoljno da nahrani sedam miliona ljudi”.

"Putinu je potrebna poluga uticaja budući da mu ne ide najbolje na frontu u Ukrajini, stoga globalnu prehrambenu krizu treba vratiti u rusku torbu instrumenata prinude i ucjene. Međutim, ubijanje sporazuma stvoriće pukotine između Rusije i moćnih igrača kao što su Turska i Saudijska Arabija", naveo je Aleksandar Gabuev, sa Karnegi fondacije za međunarodni mir.

U sklopu crnomorskog sporazuma, koji je sklopljen ljetos u Istanbulu, Moskva je garantovala bezbjedan prolaz za teretne brodove koji prenose žoto iz luka na jugu Ukrajine koje su ranije bile blokirane.

Specijalizovani medij “Fastmarkets Agricensus” juče je izvijestilo o “panici” u ovim lukama jer su međunarodni brodovi već pristali i utovaruju se, i mogli da budu zarobljeni sada kada je Moskva suspendovala koridor bezbjednog prolaza.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na snažnu međunarodnu reakciju Ujedinjenih nacija i G20. “Rusija čini sve kako bi se pobrinula da se milioni Afrikanaca, milioni stanovnika Bliskog istoka i Južne Azije nađu u uslovima vještački izazvane gladi ili makar ozbiljne krize cijena”, kazao je Zelenski u obraćanju tokom noći.

Rusija poriče da je njen napad na Ukrajinu, velikog svjetskog izvoznika žitarica i drugih prehrambenih proizvoda, izazvao rast cijena ili pogoršao nestašicu hrane. Moskva je u subotu saopštila da je spremna da isporuči 500.000 tona žita direktno siromašnim zemljama u bliskoj budućnosti, prenijela je agencija Tass, pozivajući se na ministarstvo poljoprivrede

To pojedini analitičari, prema pisanju FT-a, vide kao pokušaj Moskve da očuva odnose sa zemljama na globalnom jugu čije su zalihe hrane duboko pogođene posljedicama ruske odluke da napadne Ukrajinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je proteklih nedjelja izražavao nezadovoljstvo sporazumom, tvrdeći da od njega nemaju koristi “najsiromašnije zemlje”.

Međutim UN ne tvrde da je cilj sporazuma bio slanje žita direktno siromašnim zemljama, već da učine žito pristupačnijim svima tako što će sniziti cijene na tržištu.

Putinovo nezadovoljstvo sporazumom takođe se poklopilo sa nizom vojnih poraza njegovih snaga i suspenzija sporazuma događa se u trenutku kontraofanzive u južnom regionu Hersona.

”Zašto Moskva sada remeti sporazum o žitu? Odgovor: Putinu je potrebna poluga uticaja budući da mu ne ide najbolje na frontu u Ukrajini, stoga globalnu prehrambenu krizu treba vratiti u rusku torbu instrumenata prinude i ucjene”, napisao je Aleksandar Gabuev, sa Karnegi fondacije za međunarodni mir.

Međutim, on je takođe upozorio da se ta strategija može obiti o glavu. “Ubijanje sporazuma o žitu stvoriće pukotine između Rusije i moćnih igrača kao što su Turska i Saudijska Arabija”, naveo je Gabuev.

Turska je posredovala u postizanju sporazuma 22. jula zajedno sa Ujedinjenim nacijama, podsjeća Rojters. Ministarstvo odbrne Turske je navelo da je ministar Hulusi Akar u kontaktu sa ruskim i ukrajinskim kolegama kako bi obnovili sporazum i zatražio je od obje strane da izbjegavaju “provokacije”.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš kazao je juče da je “duboko zabrinut” zbog odluke Rusije da suspenduje učešće u sporazumu i odložio je posjetu inostranstvu kako bi pokuša da ga obnovi.

Gutereš je u intenzivnim pregovorima oko sporazuma, kazao je portparol UN Stefan Dujarić. Gutereš je odložio podlazak na samit Arapske lige u Alžiru kako bi se fokusirao na tu temu, navodi se u saopštenju.

NATO je takođe istakao da je sporazum o izvozu žita pomogao u smanjenju cijena hrane širom svijeta. “Pozivamo Rusiju da preispita svoju odluku i hitno obnovi sporazim, omogućavajući da hrana stigne do onih kojima je najpotrebnija”, kazala je portparolka Oana Ungesku.

Evropska unija je takođe pozvala Moskvu da preinači odluku. “Ruska odluka da suspenduje učešće u crnomorskom sporazumu dovodi u rizik glavnu izvoznu rutu prijeko potrebnog žita i đubriva kako bi se pozabavili prehrambenom krizom koju je izazuvao rat protiv Ukrajine”, naveo je na Tviteru evropski šef diplomatije Žozep Borel.

U subotu, predsjednik SAD Džo Bajden nazvao je portez Rusije “nečuvenim” rekavši da će to povećati glad, dok je državni sekretar Entoni Blinken optužio Moskvu da koristi hranu kao oružje. Ruski ambasador u Vašingtonu juče je uzvratio rekavši da je reakcija SAD na napad na rusku flotu “nečuvena”.

Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je Ukrajina rano u subotu napala crnomorsku flotu blizu Sevastopolja sa 16 dronova, i da su specijalisti britanske mornarice pomogli u koordinisanju tog, kako se navodi, terorističkog napada. Britanija je odbacile te tvrdnje kao netačne.

( Nada Bogetić )