Javni je interes da Lekić formira vladu

Izbor nove vlade, na čijem bi čelu bio Miodrag Lekić (Demos) je javni interes, a odbijanje predsjednika države Mila Đukanovića (DPS) da mu da mandat je kršenje Ustava.

Tako bi se u najkraćem rezimiralo objašnjenje poslanika Demokratskog fronta o predlogu izmjena Zakona o izboru predsjednika, koji predviđa da propis važi u slučaju septembarskog političkog dogovora da Lekić bude mandatar nove vlade - odnosno retroaktivno.

Predlog, koji je inicirao Demokratski front, a koji je dobio većinsku podršku znači, kako je objasnio Predrag Bulatović (DF), da bi kabinet Miodraga Lekića mogao biti izabran krajem novembra ili u decembru.

Jedno od osnovnih pravnih pravila, sadržano u Ustavu, je da propisi ne mogu važiti za događaje koji su bili prije nego zakon počne da važi. Izuzetak je međutim predviđen u slučaju kada to zahtjeva javni interes:

”Zakon i drugi propis ne može imati povratno dejstvo. Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno dejstvo,” piše u Ustavu.

Đukanović je krajem septembra završio konsultacije sa partijama, nakon čega nije dao mandat Lekiću. Tome je prethodilo višednevno pogađanje stare - nove većine oko sastava vlade, neodazivanje na konsultacije Đukanovića i neprilaganje pisane podrške 41 poslanika za Lekića u propisanim rokovima - što je bio argument Đukanoviću da ignoriše očekivanje poslanika koalicija koje su pobjedile na avgustovskim parlamentarnim izborima 2020. godine.

Insistirajući na pravu da Lekić dobije mandat za sastav vlade, DF se u predlogu izmjena Zakona o predsjedniku pozvao na odredbu Ustava, koja propisuje javni interes kao izuzetak rektroaktivne primjene.

Skupština je do kasno sinoć raspravljala o propisu, nakon što je on uvršten u prvu tačku dnevnog reda sjednice. Tome su se najoštrije protivili poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) čiji je lider i predsjednik države, i koji su skupštinsku većinu optuživali za ustavni puč. Tvrdili su i da je to suprotno Poslovniku jer, kako su objasnili, tačka koja se dodaje u dnevni red ne može biti prva.

Prethodno su funkcioneri GP URA i Demokrata potvrdili da će podržati usvajanje zakona.

Na pitanje poslanice DPS-a Jovanke Laličić ”šta je javni interes” Predrag Bulatović je na sjednici Zakonodavnog odbora objasnio da je to da se “proba doći do vlade koja ima podršku 41 poslanika”. On je podsjetio da kabinet Dritana Abazovića nema podršku Parlamenta i da DF želi ili novu vladu ili izbore.” To je pošteno i korektno,” rekao je.

Na istu temu, on je na plenumu kazao:” Kud će veći javni interes nego da se spreči neustavno dejstvo predsednika da ne omogući izbor vlade. Utvrđivanje mandatara ne znači da će se ona i formirati, ali vjerujem da veština gospodina Lekića dovesti do toga, “ rekao je poslanik DF.

U predlogu izmjena zakona obavezuje se predsjednik države da, 15 dana od početka važenja propisa, obavi nove razgovore, rekao je poslanik.

Procjenjujući da se Đukanović može oglušiti od te nove obaveze, Bulatović je objasnio šta je zaštita javnog interesa. U slučaju Đukanovićevog odbijanja da po tom osnovu predloži mandatara, naveo je, to mogućnost da sastavi vladu dobija onaj ko ima 41 potpis. U ovom slučaju to je Lekić.

Iako zakon nije Lex specijalis, odnosno poseban zakon, u njemu piše da se on primjenjuje za sadašnji skupštinski saziv i formiranje buduće - 44. vlade.

”Ako se on (Đukanović) ogluši, a mi imamo podšrku 41 poslanika, Lekić može da otpočne razgovor o formiranju kabineta jer to je volja građana od 30. avgusta i nije u suprotnosti sa aktuelnim dešavanjima o tome ko ne može biti u vlasti,” rekao je Bulatović aludirajući na loš izborni rezultat DPS-a na nedavnim lokalnim izborima.

Više desetina građana okupilo se sinoć najpre na trgu u centru Podgorice, odakle su se uputili pred zgradu Skupštine kako bi izrazili protest zbog, kako su kazali, “ustavnog puča u režiji Demokratskog fronta”. Građanima se obratilo nekoliko poslanika DPS-a, SD, Liberalne partije i SDP-a.

Bivša zamjenica ministra pravde i advokatica Marijana Laković Drašković saopštila je sinoć da je u Skupštini Crne Gore, “dio poslanica i poslanika pokušao da na najflagrantniji način prekrši Ustav Crne Gore”.

”Pravnim nasiljem, koje se može okarakterisati i kao klasičan pokušaj ustavnog puča, pokušali su da smijene predsjednika Crne Gore prije isteka njegovog mandata”, navela je ona u saopštenju.

Živković: Danas je sve moguće ako imate 41 poslanika, pa i da nekog osudite na smrt

Danijel Živković (DPS) rekao je da ovo više nije parlament, već je na djelu anarhija i tako će se i oni ubuduće ponašati. On je upozorio da se ne mijenja zakon na ovaj način i da nema političkog zdravog razuma da se spriječi ustavni puč i krivično djelo.

“Najveći problem je da oni koji predlažu ovo zakonsko rješenje ne targetiraju funkciju predsjednika, nego onog ko tu funkciju vrši”, naveo je Živković.

On je dodao da je “danas sve moguće u parlamentu” i da “većina koja ima 41 poslanika može nekoga osuditi na smrt”.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je rekao da sa ovim zakonom funkcija predsjednika Crne Gore, ko god bio, svodi na fikusa i da to može da obavlja bilo koji službenik ili službenica sa pečatom.

Draginja Vuksanović Stanković (SDP) rekla je da je zakon skandal. “Zakonom se direktno derogiraju ovlašćenja predsjednika i institucija predsjednika se svodi na nulu. Ne radite vi u interesu Crne Gore, nego u interesu Aleksandra Vučića”, navela je.

( Biljana Matijašević, Mila Radulović )