Nobelovac Šehtman na UCG: Razvoj malih zemalja vidim u ulaganju u obrazovanje i razvijanje tehnološkog preduzetništva
"Ako svake godine budemo okupljali naučnu elitu kao što smo to uradili zahvaljujući ogormnom entuzijazmu i trudu uvaženog profesora i prijatelja Veljka Milutinovića, onda Crna Gora neće biti samo divna turistička zemlja", poručio je rektor UCG Vladimri Božović
Rješenje za razvoj malih zemalja vidim u ulaganju u obrazovanje na svim nivoima, sa posebnim akcentom na ulaganje u nauku i razvijanje tehnološkog preduzetništva, poručio je Nobelovac Dan Šehtman.
"Stratapovi su ti koji kreiraju nova zaposlenja", dodao je Šehtman, a navodi se u saopštenju Univerziteta Crne Gore (UCG).
Kako su objasnili on je među kolegama naučnicima održao prezentaciju na temu "Demografija, tehnološko poduzetništvo i budućnost Crne Gore", a sve tokom dvodnevnog naučnog simpozijuma Nauka i male zemlje: Sinergija dijaspore, matice i prijatelja Crne Gore u Rektoratu UCG.
Danijel Dan Šehtman je izraelski naučnik, a Nobelovu nagradu za hemiju dobio je 2011. godine - za otkriće kvazikristala.
Iz UCG naviode da je na Tehnionu, Izraelskom institutu tehnologije, tokom osamdesetih Šehtman osnovao i vodio predmet na temu tehnološkog preduzetništva koji i danas postoji, kao uspješan model obrazovanja mladih ljudi kako da realizuju sve startap zamisli.
Rektor Univerziteta Vladimir Božović rekao je da iako naslov određuje okvir ove konferencije ona nema samo naučni karakter.
"Ona je po svom sadržaju, a potpuno sam siguran i po odjecima koje će imati, zlata vrijedna poruka - da možemo", naveo je Božović.
On je izrazio vjerovanje da Crna Gora ima potencijal koji daleko nadmašuje statističke parametre kojima se suvoparno enciklopedijski opisuje.
"Naša snaga i značaj se može mjeriti i time koga možemo da privučemo i okupimo. Dovoljno je pogledati spisak onih koji će ovdje govoriti i jasno je – u pitanju je naučni događaj elitnog svjetskog nivoa. Time svjedočimo njegoševsku poruku, misao lovćenskog genija iz nešto drugačijeg ugla. Onoliko koliko je lako iz grmena velikog izaći na svjetsku pozornicu, toliko je teško iz male zemlje skromne naučne tradicije. Zaista je teško, ali je moguće, potvrđuju lavovi nauke i znanja, okupljeni u ovoj sali, na ovoj konferenciji", poručio je.
On je podsjetio da je u tom duhu i rekao mladim kolegama koji su ove godine zakoračili na Univerzitet Crne Gore, da budu odgovorni prema sebi, da ne dopuste da budu radna snaga za ostvarenje tuđih snova.
"To što smo mala zajednica ne znači da ne treba da se borimo da bismo bili najbolji u onom što radimo. Možda je nama zato teže, ali su zato plodovi uspjeha slađi i dugotrajniji", istakao je Božović.
Vrijednost nauke, dodao je, ne smije biti u znanju koje se hladno niže u spratovima vremena, bez topline za život društva, ali odgovornosti za čovjeka i njegove potrebe.
"Ne želimo visoko-tehnološku, apatičnu i hladnokrvnu civilizaciju u kojoj je čovjek puka statistička jedinica, pa čak i višak. Duboko vjerujem da je nauci potreban danas povratak smislu u humanističkom okviru, što je i njeno rodno mjesto. Isto toliko vjerujem da je ova konferencija korak u tom pravcu", kaže Božović.
"Ako svake godine budemo okupljali naučnu elitu kao što smo to uradili zahvaljujući ogormnom entuzijazmu i trudu uvaženog profesora i prijatelja Veljka Milutinovića, onda Crna Gora neće biti samo divna turistička zemlja, pa ćemo ovim silnim planinama dodati i neke eminientne naučne vrhove", zaključio je Božović.
IZ UCG dodaju da je naučni simpozijum organizovan u saradnji sa Crnogorskom akademijom nauka, čiji je inostrani član profesor Milutinović kojem je zahvalnost iskazao i predsjednik CANU akademik Dragan K. Vukčević.
"Kasno smo kao društvo i država zakoračili na put koji vodi iz sela u grad, sa njive u frabriku i iz crkve u školu. Cijenu zakašnjele moderne plaćamo i danas. Po mom sudu neznanje je najveći problem savremene Crne Gore. Teško shvatamo da su institucije krovovi pod kojima se oblikuje kultura jednog društva i njegove države i teško prihvatamo da je planiranje elita oblikovanje sopstvene budućnosti. Zbog nedostatka tih institucija naše nekadašnje elite oblikovane su i stvarane van Crne Gore", kaže Vukčević.
On je dodao da su mnogi od prisutnih naučnika na skupu potomci ljudi koji su otišli iz zemlje i istakao da su svojim dolaskom učinili čast i CANU i UCG i Crnoj Gori. Navodi se da je zaključio riječima da u Crnoj Gori sazrijeva svijest da je kultura posljednja odbrana države, profesionalizam najbolji oblik patriotizma, a ulaganje u znanje od presudne važnosti.
U saopštenju se navodi da je skup pozdravila i ministraka nauke i tehnološkog razvoja Biljana Šćepanović.
"Jesmo mala država – teritorijom, populacijom… Ali, ta mala država ima svoje djeliće, svoje predstavnike širom svijeta, koji govore univerzalnim jezikom – jezikom nauke. I srećna je što je nisu zaboravili, što ne samo da održavaju i jačaju svoje veze sa njom, već i pomažu da uspostavi naučnu konekciju sa drugim državama, da se crnogorske naučnoistraživačke ustanove i istraživači povežu i sarađuju sa svojim kolegama širom svijeta", istakla je Šćepanović.
Iz UCG dodaju da će se Simpozijum nastaviti i sjutra (četvrtak), izlaganjima eminentnih imena iz svijeta nauke.
( K.B. )