Đurović ne strahuje od krivične prijave kojom joj prijeti SDP
SDP najavio prijavu protiv predsjednice Skupštine, koju sumnjiče za zloupotrebu službenog položaja u slučaju smjene njihovih ministara
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović (Socijalistička narodna partija - SNP) rekla je da ne strahuje od krivične prijave kojom joj je priprijetila Socijaldemokratska partija (SDP), navodeći da bi za društvo bolje bilo da se izaberu sudije Ustavnog suda koje bi rješavale pravno sporne situacije.
Šefica Kluba poslanika SDP-a Draginja Vuksanović Stanković, saopštila je juče da će podnijeti Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv predsjednice Skupštine zbog zloupotrebe službenog položaja. Ona je optužila da je svjesno i sa namjerom prekršila Ustav kad je u dnevni red sjednice uvrstila predlog premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića za smjenu Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, tadašnjih ministara iz SDP-a.
”Ona je svjesno i s jasnom namjerom prekršila Ustav i Poslovnik, s ciljem da svom političkom subjektu i g. Abazoviću obezbijedi korist, kao i da nanese štetu u pogledu prava g. Konjeviću i g. Krivokapiću, čime je izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, rekla je Vuksanović Stanković na pres-konferenciji.
Upitana za komentar najavljene prijave, predsjednica parlamenta je rekla “Vijestima”: “Nemam nikakav problem sa krivičnim prijavama, ali bi mnogo bolje bilo za društvo da se osposobi Ustavni sud glasanjem u Skupštini i da se tamo provjere sva zakonska rješenja”.
Đurović je dodala da bi se time doprinijelo da se “država zaista izvede iz krize, a ne da se prijeti krivičnim prijavama koje ne pridonose rješavanju situacije”.
Vuksanović Stanković juče je kazala da je Đurović 22. oktobra, suprotno Ustavu Crne Gore i Poslovniku Skupštine, uvrstila u dnevni red sjednice parlamenta inicijativu premijera u tehničkom mandatu Abazovića za razrješenje Konjevića i Krivokapića, iako je njegovoj Vladi bilo izglasano nepovjerenje.
”On nije imao pravo na to, a ona nije smjela da stavi inicijativu na dnevni red. Promjene u sastavu Vlade moguće je vršiti samo u trajanju njenog mandata, a njen mandat je prestao 20. avgusta, kad joj je izglasano nepovjerenje. Sve ovo ukazano je predsjednici Skupštine, ali ona je izričito rekla da ostaje pri svom stavu”, rekla je poslanica SDP-a.
Za razrješenje Krivokapića i Konjevića, dvije noći uoči loklanih izbora u 14 opština, glasao je 41 poslanik Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Građanskog pokreta (GP) URA, SNP-a, Demosa, Ujedinjene Crne Gore, Prave Crne Gore i Radničke partije.
Abazović je, obraćajući se poslanicima u parlamentu, saopštio da je Krivokapić “zasipao međunarodnu zajednicu pogrešnim informacijama vezano za trasiranje puta Vlade Crne Gore”, a da Konjević “nije preduzimao aktivnosti koje je trebalo”. U inicijativi za razrješenje on je naveo da “u periodu od izglasavanja nepovjerenja Vladi do podnošenja ovog predloga, javno djelovanje ministara Konjevića i Krivokapića je u kontinuitetu odstupalo od zvaničnog stava Vlade, dok je njihovo rukovođenje resorima odbrane i vanjskih poslova u velikoj mjeri otežalo rad 43. Vlade “.
Demokratska partija socijalista (DPS), SDP, Socijaldemokrate (SD) i poslanici manjinskih stranaka su tokom rasprave u plenumu tvrdili da je inicijativa o razrješenju ministara protivzakonita i protivustavna, jer je Vlada već oborena. Ranije nije postojala praksa da se smjenjuju ministri vlade kojoj je uskraćeno povjerenje.
Đurović je tvrdila da obavlja funkciju u skladu sa Ustavom, te da “Vlada koja je izgubila mandat ne može samo raspustiti Skupštinu, i da drugih ograničenja nema”.
( Nikola Dragaš, Mila Radulović )