Arhetipska čežnja za čudom koje će ispuniti sve naše želje
Komad sa Dramske scene za djecu Gradskog pozorišta Podgorica, biće izveden večeras u Podgorici, u KIC-u “Budo Tomović” u 20 časova
Došao je red na dobru staru, tačno ispričanu bajku, poručuje direktor Gradskog pozorišta Podgorica, Stevan Koprivica u susret premijeri predstave sa Dramske scene za djecu “Aladinova čarobna lampa”. Komad koji nastaje u režiji Milana Karadžića biće izveden danas u velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” u 20 časova.
Bajku iz čuvene persijske zbirke pripovjedaka “1001 noć” pozorištu je prilagodio Nikolas Stjuart Grej u verziji “Nove lampe za stare”, a dramatizaciju za Gradsko pozorište potpisuje Igor Bojović.
Koprivica ističe da je ovakvih tetarskih rukopisa sve manje, a dječija, pa i druga publika željna onog poznatog “u davna, pradavna vremena bio jednom jedan i bila jednom jedna”, nakon čega se događaju razna čudesa...
”Da se navija, strepi i da na kraju, kao u bajci, sve ispadne po dobru. Takav je projekat ‘Aladinova čarobna lampa’ priča iz Šeherzadine ‘1001 noći’ koju, uz nešto duhovitih intervencija adaptatora Igora Bojovića, režira veteran Gradskog pozorišta u Podgorici, Milan Karadžić. Uz ime Milana Karadžića vezuju se najveći uspjesi Gradskog pozorišta ‘Novela od ljubavi’, ‘Ženidba kralja Vukašina’, ‘Zauvijek tvoj’, a po interesovanju publike da pozorište ima na raspolaganju 50 termina do kraja godine svi bi bili popunjeni”, kazao je Koprivica.
Reditelj Karadžić ističe nužnost ovakve predstave u vremenu u kojem živimo:
”Maštovita i lijepa Šeherzada priča sultanu Šahrijaru čudesne propovijesti, svake noći drugu priču. Hiljadu i jednu noć traje pripovjedanje. Iz tog mita stvorena je ogromna riznica persijskih bajki pod naslovima ‘1001 noć’ ili ‘Arapske noći’ koje vjekovima predstavljaju obaveznu literaturu odrastanja djece na svim kontinentima. Bajke o Sinbadu moreplovcu, Alibabi i četrdeset razbojnika i Aladinu i duhu iz čarobne lampe pričaju se vjekovima, doživljavajući neminovne promjene, shodno vremenima koja određuju nove interpretacije”, kaže reditelj i dalje podsjeća da je “Aladinova čarobna lampa” bila prva priča koju je Šeherzada ispričala.
”Arhetipska čežnja za čudom koje će ispuniti sve naše želje sa ishodima srećnog kraja za one koji su vrijedni, dobri, koji vole snažno, itekako nam je potrebna u ovom vremenu. Svjestan da su velike filmske industrije uveliko i moćno koristile ovu riznicu bajki, pa i priču o Aladinu, a da pozorište ne može da prati tehnološka dostignuća filma, odlučio sam se da, na bazi odlične dramatizacije Nikolasa Stjuarta Greja i osavremenjene duhovite adaptacije Igora Bojovića, ispričam priču u maniru klasičnog teatra za djecu, posvetivši se glumačkoj igri i nijansama dramskog teksta, u svedenoj ali funkcionalnoj scenografiji, uz kostime koji kao da dolaze iz Šeherzadinog vremena. Pozorište koje slijedi vedrinu duha, scensku razigranost uz neminovnost naravoučenija kojeg bajka nudi bile su moje rediteljske i poetičke nakane u Gradskom pozorištu Podgorica”, izjavio je reditelj Milan Karadžić.
Predstava će i djecu i njihove roditelje podsjetiti i podučiti vrijednostima koje su možda i zaboravljene, tvrdi umjetnički direktor Gradskog Dušan Kovačević.
”Nova premijera predstavlja jedan osvjedočeni dvojac koji je napravio razne hitove što mislim da će biti i ova predstava, s obzirom na raskošnost u igri, tekstu, temi, kostimima, muzici, koreografiji, koja je zaista zastupljena u predstavi, a ono što bih istakao kao najvažnije je da se u njoj govori o ljubavi, empatiji, ljudskim vrijednostima, čemu treba da učimo našu najmlađu publiku i što mislim da smo, mi stariji, dosta izgubili. Ovaj naslov, na tragu repertoarske politike Gradskog pozorišta, sigurno će se ticati svih nas, posebno najmlađe publike kojoj će pružiti jednu novu dimenziju i od njih napraviti bolje ljude”, rekao je Kovačević.
U predstavi igraju: Lazar Đurđević, Lara Dragović, Omar Bajramspahić, Miloš Pejović, Maja Šarenac, Emir Ćatović, Stefan Vuković, Marija Đurić i Davor Dragojević. Scenografiju za predstavu potpisuje Andreja Rondović, kostimografiju Lina Leković, a scenski pokret i koreografiju Slavka Nelević.
( Jelena Kontić )