Savjet u vrijeme Vlade Duška Markovića nezakonito zaustavio privatizaciju Instituta "Dr Simo Milošević"
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte u vrijeme Vlade premijera Duška Markovića donio nezakonito rješenje u vezi s prigovorom češko-crnogorskog konzorcijuma kojim je osporena odluka tadašnje izvršne vlasti da obustavi prodaju Instituta. Upravni sud naložio da se Savjet opet izjasni o ovom pitanju i donese zakonito rješenje
Upravni sud Crne Gore presudio je da je Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte u vrijeme Vlade premijera Duška Markovića donio nezakonito rješenje u vezi s prigovorom češko-crnogorskog konzorcijuma kojim je osporena odluka tadašnje izvršne vlasti da obustavi prodaju većinskog paketa akcija države u Institutu “”Dr Simo Milošević”.
Presudom Upravnog suda, koja je donijeta 15. septembra ove godine, naloženo je da Savjet za privatizaciju donose novo zakonito rješenje.
“Vijesti” imaju uvid u ovu presudu.
Crnogorsko-češki konzorcijum koji su činili Philibert.a.s. i kompanije Vile Oliva privrednika Žarka Rakčevića bio je jedini ponuđač na tenderu raspisanom 18. 10. 2022. godine i čija je ponuda proglašena ispravnom i da zadovoljava tenderske uslove.
Poništenje tendera
Vladin Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim je predsjedavao Duško Marković, odbio je krajem januara 2020. godine predlog Tenderske komisije, na čijem čelu je bila tadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić, da se potpiše ugovor sa češko-crnogorskim konzorcijumom. To je urađeno godinu nakon otvaranja jedine ponude.
Nakon odluke da se obustavi tender i ne potpiše ugovor, konzorcijum je Savjetu podnio prigovor na tu odluku, ali je rješenjem 18. maja 2020. Savjet odbacio taj prigovor, nakon čega je uslijedila tužba Upravnom sudu.
Odluku Upravnog suda je donijelo tročlano vijeće koje su čini sudija Fadil Kardoić (predsjednik vijeća) i dva člana vijeća sudije Muzafer Hadžajić i Srđan Klikovac.
”Tužba se usvaja. Poništava se rješenje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte od 18. 05. 2020. godine. Obavezuje se tuženi (Savjet) da tužiocima (konzorcijumu) na ime spora nadoknadi 484 eura u roku od 15 dana od dana prijema ove presude”, piše u presudi.
U obrazloženju presude je objašnjeno da je konzorcijum osporio zakonitost rješenja Savjeta za privatizaciju zbog povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
”Konzorcijum je naveo da je odluka Savjeta suprotna Zakonu o privatizaciji privrede, Uredbi o prodaji akcija i imovine putem javnog tendera, Instrukcijama za ponuđače i Informativnom memorandumu iz 2018. godine”, navodi se u obrazloženju.
Obrazloženje
Konzorcijum je, kako se navodi, ukazao da je u Instrukcijama za ponuđača u dijelu koji se odnosi na poništenje tendera ili poglašenje neuspjelim definisano u kom roku u odnosu na podnošenje ponude se može poništiti tender, te da u odluci Savjeta nijesu navedeni razlozi o tome koje su to značajne promjene na globalnom ekonomskom tržištu, kao i u ekonomskom, pravnom i finansijskom sistemu Crne Gore koje u narednom periodu otvaraju nove mogućnosti za kvalitetniji model privatizacije i bolju valorizaciju Instituta.
56,48
odsto akcija države je bilo oglašeno na prodaju na tenderu za koje je konzorcijum ponudio 10 miliona eura i 27,94 miliona eura za investicije, u narednih pet godina, uz socijalni program.
”Konzorcijum navodi i da Vlada u odgovoru na poslaničko pitanje od 28. 11. 2019. konstatuje da nije osnovan zahtjev da se poništi tender jer su ispunjeni ciljevi privatizacije, da bi nakon tri mjeseca bila nova situacija, u kojoj se ističe da nijesu zadovoljeni ciljevi privatizacije sa pozivom na načelo savjesnosti i poštenja i da će u narednom periodu obezbijediti bolje uslove za volorizaciju”, piše u obrazloženju presude.
Dalje se navodi da je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države u ime izvršne vlasti u odgovoru na tužbu ostao pri stavu da se akcije države nakon dvije godine po raspisavanju javnog poziva mogu na znatno bolji način valorizovati što čini sasvim opradvanom i zakonitom odluku o poništenju tendera.
”Tužba je osnovana. Sud nalazi da je tuženi organ (Savjet za privatizaciju) počinio povredu pravila upravnog postupka iz člana 22 stav 7 Zakon o obligacionim odnosima po kome obrazloženje mora sadržati utvrđeno činjenično stanje, pravne propise i razloge koji upućuju na odluku i razloge zbog kojih nije uvažen neki od predloga stranke. Pravilo u upravnom postupku je da obrazloženje rješenja treba da sadrži, između ostalog, i materijalne pripise koji čine važan element obrazloženja rješenja, kao i razloge koji upućuju na rješenje. Po nalazu suda Savjet je postupio suprotno citiranoj odredbi, jer ostaje nejasno kako je prigovor konzorcijuma odbijen sa pozivom na član 23, stav 2 Uredbe o prodaji akcija i imovine putem javnog tendera kojim je propisano da tenderska komisija može odbiti ponudu u svim fazama sprovođenja tedera ako se upozna sa činjenicama koje mogu imati uticaj na slobodnu volju ugovornih strana, kod činjenice da se prigovorom osporava odluka kojom je tender proglašen neuspjelim. U ponovnom postupku Savjet za privatizaciju će otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom presudom i nakon toga shodno obavezi iz člana 56 Zakona o upravnom sporu donijeti novo zakonito rješenje”, piše u obrazloženju presude.
Pet neuspjelih tendera
Ovo je bio peti pokušaj privatizacije Instituta.
Javni poziv je objavljen 16. oktobra 2018, a u izbornoj godini je odlučeno da se poništi tender.
”Savjet je zadužio Tendersku komisiju da donese odluku o proglašenju tendera neuspjelim, što je bio plod duge i konstruktivne diskusije na sjednici. Konstatovano je da jedna dospjela ponuda za kupovinu akcija nije obezbijedila konkurenciju, te da je došlo do značajnih promjena kako na globalnom tržištu tako i u ekonomskom, finansijskom i pravnom sistemu Crne Gore koje otvaraju nove mogućnosti za valorizaciju nespornog resursa Instituta”, zvanično je bilo obrazloženje Savjeta u saopštenju za javnost.
Konzorcijum je ponudio 10 miliona eura za 56,48 odsto državnih akcija Instituta i 27,94 miliona eura za investicije, u narednih pet godina, uz socijalni program.
U pregovorima je obezbijeđen i pristanak ponuđača na uslov komisije da preuzme i sporove Instituta, čiji se finansijski ishod sada ne može predvidjeti.
Rakčević je u avgustu 2018. kupio skoro 26 odsto akcija Instituta, koje su bile u vlasništvu države Srbije, za 2,8 miliona eura.
Markovićeva Vlada je krajem 2019. godine informisala Skupštinu da odbija predlog poslanika DF-a Nebojše Medojevića da se poništi tender za Institut, uz obrazloženje da taj predlog nije osnovan jer ponuđač ispunjava kvalifikacione i minimalne uslove tendera, kao i da je sa konzorcijumom usaglašena “većina članova ugovora i ušli smo u završnu fazu pregovora”.
Dvije stopirane privatizacije
Postupanje u vezi s Institutom je bio drugi slučaj zaustavljanja privatizacije u momentu kada se stiglo do predloga ugovora sa ponuđačem. Savjet za privatizaciju Markovićeve vlade je poništio u aprilu 2017. tender za prodaju 30 odsto državnih akcija Luke Bar u paketu s Montekargom. To je takođe bilo suprotno preporuci Tenderske komisije za privatizaciju da se usvoji ponuda jedinog ponuđača - “OT Logistics” iz Poljske.
Do toga je došlo nakon što je Savjet Vlade Mila Đukanovića podržavao tu privatizaciju, a lider vladajućeg DPS-a javno kritikovao dio partije u Baru. On je tada nazvao neopreznim ponašanje odbornika DPS-a iz Bara koji su stali uz kolege iz opozicije protiv prodaje dijela Luke Poljacima.
Tadašnji predsjednik Tenderske komisije za privatizaciju Branko Vujović nije bio saglasan sa odlukom Savjeta, nakon čega se povukao iz te komisije.
( Marija Mirjačić )