Radulović: Vrijeme biti ili ne biti za Crnu Goru; Damjanović: Sljedeće godine rast zarada u javnom sektoru

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na inicijativu poslanika Pokreta za promjena Branka Radulovića organizuje tematsku sjednicu „Ekonomsko stanje, izazovi i prespektive“.

Sjednici prisustvuju ministar finansija Aleksandar Damjanović, ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Mijat Jocović, generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica, ekonomski analitičari Predrag Drecun, Mirza Mulešković, Zarija Pejović...

Radulović, koji predsjedava sjednicom, je kazao da su pozvani i bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan Vukčević, rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, nekadašnja ministarka Gordana Đurović, rektor Univerziteta „Donja Gorica“ Veselin Vukotić, ali da se nisu ni udostojili da daju odgovor da neće doći.

Tok sjednice možete pratiti hronološki.

Radulović: Neophodno pokrenuti investicioni ciklus zrelih projekata

Radulović je u uvodnoj riječi kazao da je vrijeme biti ili ne biti jer se, država nalazi u stanju anrhije i haosa, društvenog, političkog i institucionalnog.

"Crna Gora faktički klizi u stanju realne opasnosti od ekonomskog kraha i bankrotstva javnih finansija", naveo je Radulović.

Dodao je da je pitanje kako će se država zadužiti za ovu i sljedeću godinu, kako bi nadoknadila deficit.

Naveo je i da Crna Gora ima sve manje kompetenih ljudi od znanja, a sve više "agresivnih neznalica".

"Obolijeva od isprazog populizma i sve glasnijih demagoga. Crna Gora je bez vizije razvoja. Usvajaju se pogrešne ekonomske politike, nije pokrenuta nijedna suštinska reforma", naveo je Radulović.

On je navoe da je neophodno pokrenuti investicioni ciklus kroz zrele projekte, napraviti Razvojnu banku, usvojiti Prostorni plan države

"Boga pitaj kad ćemo ga dobiti", naveo je Radulović.

Damjanović: Suzbijanjem sive ekonomije do novih prihoda

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da je uvjeren da će se pametnom politikom i smirivanjem političkih tenzija doći do održivog horizonta u javnim finansijama.

"Predviđanja su loša od strane konsultanstkih kuća, banaka... i postoji mogućnost recesije od SAD do Evrope, a to se automatski reflektuje i radikalno udara na Crnu Goru", rekao je Damjanović.

On smatra da nisu iskorišteni svi potencijali Crne Gore, pogotovo poreski potencijali kroz suzbijanje sive ekonomije.

"Tu treba tražiti mehanizme za nove prihode bez podizanje poreskih stopa i PDV-a", rekao je Damjanović.

Poručio je da je država ove godine dobile desetomilionske prihode od akciza, odnosno udarima na sivu ekonomiju, korupciju i kriminal.

On je najavio da će sljedeće godine doći do povećanja zarada u javnom sektoru i da to mora da se desi zbog inflacije.

Dodao je da će Skupštini dostaviti predlog budžeta za sljedeću godinu u zakonskom roku do 15. novembra

Mitrović: Ministar rada direktno radi protiv socijalnog dijaloga

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović naveo je da ekonomski partneri trebaju da radu na poboljšanju socijlalnog.

"Sadašnji ministar rada i socijalnog staranja (Admir Adrović) direktno radi protiv socijalnog dijaloga i želim da više vjerujem da je to zbog neznanja", rekao je Mitrović.

Komentarušući najavu Damjanovića o rastu zarada za sljedeću godinu, Mitrović je kazao da je ključna stvar pri povećanju plata ekonomska aktivnost koja podrazumijeva otvaranja ekonomskih preduzeća, a da Crna Gora to nema.

"Imamo preko 50.000 nezaposlenih, a mi poslodavci ne možemo da nađemo radnike. To je fenomen", rekao je Mitrović.

On je kazao da je neozbiljno pričati o suzbijanju sive ekonomije.

"Imate preko milijardu eura godišnje nenaplaćeno od preduzeća. Kako je to moguće", pitao je Mitrović.

Drecun: Stanje u Centralnoj banci posebno problematično

Ekonomski analitičar Predrag Drecun naveo je da se guverner Centralne banke Radoje Žugić hvali rezultatima, a da oni ovako izgledaju u praksi.

"Sektorska struktura depozita - rastu depoziti nerezidenata, padaju depoziti rezidenata. Imate solventnost banaka 10,5, to je jedva iznad zakonskog prosjeka. Učešće kredita u privredi pada, rastu krediti nerezidentima, a banke nisu u funkciji privrede...", rekao je Drecun.

On je naveo da državu samo rast realne ekonomije vodi u vedriju perspektivu.

Zarubica: Rast zarada "pojela" inflacija

Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica kazao je da je rast zarada od početka godine neutralisan galopirajućom inflacijom.

On je naveo da su potrošačke cijene za godinu porasle za 16 odsto, najviše od 2008. godine i da je ovo šesti uzastopni mjesec da se bilježi rast cijena.

Zarubica je konstatovoa da je socijalni dijalog na nivou države "mrtvo slovo na papiru".

Jocović: Funkcionalne institucije izlazak iz krize

Dekan Ekonomskog fakulteta UCG Mijat Jocović smatra da će nas iz krize jedino izvući funkcionalne institucije.

"Ne pojedinci već institucije... Dodatno moramo vjerovati u domaću pamet. Kreatori politike, kao u mnogim razvijenim zemljama, moraju više konsultovati institucije pri kreiranju politike. To je u prethodnom periodu izostalo, poput projekta 'Evropa sad', ali je izostalo i u prethodnih 30 godina... Pozivam vas da više koristite kao državu Ekonomski fakultet", ocijenio je Jocović.

Milović: Neophodan novi ekonomski pravac

Profesor na Ekonomskog fakultetu UCG-a Nikola Milović kazao je da je državi neophodan novi ekonomski pravac.

"Građani su siti politike, ali kroz ono u šta su oni danas došli povećana je njihova neizvjesnost u budućnost i mi moramo da utičemo da smanjimo neizvjesnost, a smanjenje će biti jedino moguće kada imamo jaku državu", rekao je Milović.

Đurović: Zaduženja usmjeriti na investicije, a manjim dijelom na potrošnju

Poslanik Demokratskog fronta Dejan Đurović kazao je da je zabluda da je rat u Ukrajini glavni faktor inflacije, već je to posljedica štampanje novca Evropske centralne banke.

On je kazao da se za vrijeme vladavine režima Mila Đukanovića nije vodilo računa o strukturi privrede već su se forsirale pojedine strane firme na štetu domaćih.

Pozvao je Vladu da produži rok na snižavanje akciza na gorivo i da ubrza pregovore sa njemačkim trgovcim lancem "Lidl" kako bi se pospješila domaća proizvodnja.

Dodao je i da najavaljeno zaduženje treba usmjeriti na razvoj i investicije, a manjim dijelom na potrošnju.

Mihajlović: Uvesti sistem odgovornosti na svim nivoima

Savjetnica za pravna pitanja u Uniji slobodnih sindikata (USS) Ivana Mihajlović kazala je da taj sindikat godinama insistira na uvođenje sistema odgovornosti na svim nivoima.

"Ako tome ne pristupimo ozbiljno sve druge mjere neće dati rezultat. Npr. na desetine miliona eura iz budžeta godišje odlazi na pogrešne odluke državnih organa - sudske postupke, ali niko ne snosi odgovornost zbog toga...", navela je ona.

Ona je navela i da je nasušna potreba da Crne Gore više pažnje posveti razvoju poljoprivrede kako bi nešto i izvozila, jer je neprihvatljivo da se npr. uvozi voda. Ključnim u smislu punjenja prihodne strane budžeta smatra i suzbijanje "sive" ekonomije i očekuje konkretne rezultate u okviru toga.

Pejović: Jedna smo od najsiromašnijih država u Evropi

Prodekan na Fakulutetu za biznis na Univerzitetu Mediteran Zarija Pejović kazao je da prema podacima Monstata svaki četvrti čovjek u riziku od siromaštva što Crnu Goru svrstava u jednu od najsiromašnijih evropskih država.

On je naveo i da od 2020. godine Crna Gora prvi put od Drugog svjetskog rata bilježi negativnu stopu prirodnog priraštaja.

Ukazao je na disbalans između lične godišnje potrošnje domaćinstava 3,5 milijardi eura, i ukupne mase isplaćenih zarada od 1,5 milijardi eura.

"Iz kojih se izvora finansira ova razlika u potrošnji", rekao je Pejović.

On je kazao da je prema akademskoj instituciji u SAD "country risk" (rizik zemlje) Crne Gore na nivou Uzbekistana, što demotiviše investitiore i negativno utiče na cijenu javnog duga.

"Uzbekistan se graniči sa Avganistanom, Crna Gora sa Evropskom unijom. Molim da mi politički sistem da mi odogovori kakav je to ambijent formiran", naveo je Pejović.

Mulešković: Povećati broj zaposlenih u privatnom, a smanjiti u javnom sektoru

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković kazao je da su donijete poreske reforme (Evropa sad) morale uporedo da se sprovode sa reformom zapošljavanja u javnom sektoru.

"Ne možemo povećavati ovoliko zarade i smanjivati prihode države, ako ne dovedemo do jačanja realnog sektora, povećanja zaposlenosti u privatnog sektoru, a smanjivanju zaposlenih u javnom sektoru. To je morao da bude prioritet i mora da bude prioritet za sljedeću godinu", naveo je on.

Popović: U CG politika progutala ekonomiju

Poslanica Demorkata Zdenka Popović kazala je da je put neoliberalnog kapitalizma bio poguban za Crnu Goru.

"Crna Gora nije bogata i ne možemo da se kompletno okrenemo tržišnoj ekonomiji, jer će tržište pojesti državu kao što se dešava... Jedino je u Crnoj Gori politika progutala ekonomija i politika nam vodi procese, a politika ne zna da pravi strategije. Mi smo mala ekonomija kojoj se lako prilagođava i uspjesima i padovima... Vrlo lako možemo da izaćemo na 'zelenu granu' ako poslušamo stručnjake", navela je ona.

Ona je zamjerila mnogim analitičarima i Ekonomskom fakultetu na tome što su ćutali godinama dok je zemlja išla ka ekonomskom ponoru.

Šestović: Najveći izazov nelikvidnost privrede

Predstavnik Privredne komore Miljan Šestović naveo je da su svi ekonomski indikatori u ovoj godini, osim sektora građevine i industrije, bili pozitivni.

Neveo je da je rast BDP u drugom kvartalu uglavnom uzorkovan potrošnjom domaćinstava, dok je potrošnja države bila skoro na istom nivou, a da je to pokazatelj inflacije.

On je kazao da je jedan od najvećih izazova trenutno nelikvidnost.

"Referentne kamatne stope u centralnim bankama danas su 2,3,4 odsto, što će dovesti do značajnog poskupljenja kredita. Dug blokiranih pravnih lica u Crnoj Gori u periodu od oktobra 2019., do oktobra 2022 uvećan je 50 odsto, sa 600 na 960 miliona. To govori u kakvom je stanju likvidnost naše ekonomije", rekao je on.

Mugoša: Za iskorake u ekonomiji neophodna polička stabilnost

Poslanik Socijaldemorkata Boris Mugoša saopštio je da je uslov da se prave iskoraci u ekonomiji - politička stabilnost.

"Kada ne postoji stabilnost u takvim situacijama se pribjegava ad hoc rješanjima, a nema sistemskih rješanja. Bojim se da ćemo se za par godina baviti posljedicama, a one će nas skupo koštati", naveo je Mugoša.

On takođe smatra da je nelikvidnost preduzeća jedan od glavnih problema.

"Danas je 300 preduzeća više u blokadi u odnosu na prošlu godinu, a čak 800 preduzeća u odnosu na prije dvije godine... Mi se malo bavimo preduzimanjem mjera da utičemo na poboljšanje te likvidnosti'', kazao je on.

Dodao je da je sadašnja Vlada legitimno povukla Predlog Zakona o kreditno garantnom fondu koji je pripremila Vlada prije nje, ali da već šest mjeseci nije pripremila novo rješenje.

Đurović: Ekonomski fakultet nakon 30 godina izašao iz okvira zarobljenosti

Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović kazao je da je Ekonomski fakultet izašao iz okvira u koji je bio zarobljen 30 godina i da se po prvi put danas čuju pomenuti stavovi sa tog fakulteta, koji se kako se ocijenio na današnji dan suočio sa prošlošću.

On je kazao da politička nestabilnost nije dovela do ekonomske nestabilnosti, već politička stabilnost koja je bila prethodnih 30 godina.

"Mi sada u ovoj političkoj nestabilnosti peglamo ono do čega je dovela ta politička stabilnost. U zadnjih dvije godine je urađeno više nego u prethodnih 30 godina", smatra Đurović.

Dodao je da treba raditi na produkciji kadrova i znanja, jer oni nedostaju Crnoj Gori.

( Ivan Ivanović )