U Rožajama obilježen Svjetski dan romskog jezika: "Romski jezik polako izumire"
"Prema postojećim i dostupnim podacima iz Popisa stanovništva, u Crnoj Gori iz 2011. godine, 6.251 lice se izjasnilo da pripada romskoj nacionalnosti ili 1,01 odsto od ukupnog stanovništva. Populacija Egipćana broji 2.054 lica, odnosno 0,33 odsto od ukupnog stanovništva", kazala je Kalač
Nevladina organizacija Karika obilježila je u Rožajama Svjetski dan romskog jezika sa Srednjom stručnom školom, Osnovnom školom "Skarepača", Osnovnom školom "25. Maj" i Osnovnom školom "Mustafa Pećanin".
Kako se navodi u saopštenju te NVO, ovaj datum je za sve Rome izuzetno bitan jer jezik predstavlja stub svakog identiteta a samim tim i romskog.
"Ono što ne ide u prilog ovoj činjenici je da već godinama pa i decenijama romski jezik polako izumire", kazali su oni.
Događaj je organizovan kako bi, prema njihovim riječima, dali doprinos u etabliranju i specifikumu romske kulture i jezika.
U saopštenju navode da je poslije intoniranja romske himne "Đelem đelem", uvodno izlaganje i prezentaciju na temu „Značaj romskog jezika“ upriličila aktivna članica Karike i najzaslužnija za organizaciju programa, magistrantica njemačkog jezika i književnosti Amra Kalač, koja je iznijela važne statističke činjenice u romskoj populaciji uopšte, te dala više detalja o samom ustanovljenu Dana romskog jezika te važnosti njegovog obilježavanju.
"Prema postojećim i dostupnim podacima iz Popisa stanovništva, u Crnoj Gori iz 2011. godine, 6.251 lice se izjasnilo da pripada romskoj nacionalnosti ili 1,01 odsto od ukupnog stanovništva. Populacija Egipćana broji 2.054 lica, odnosno 0,33 odsto od ukupnog stanovništva", kazala je Kalač.
Dodala je i da najveći broj Roma živi na teritoriji Podgorice (3.988), zatim Berana (531) i Nikšića (483).
"Problemi Roma u Crnoj Gori su raznovrsni, od društevnih, ekonomskih pa sve do političkih. Oni se kreću od pristupa obrazovanju preko diskriminacije u zapošljavanju, stambenih i imovinskih pitanja, kao i pitanja oživljavanja romske kulture i jezika", poručila je ona.
Kalač se osvrnula i na činjenicu da Ustav Crne Gore ne poznaje romski kao jezik u službenoj upotrebi svakako govori o položaju Roma i romskog jezika. Iz te činjenice proizilazi čitav niz problema koji se odražavaju na svakodnevni život Roma.
"S druge strane, Crna Gora je, ratifikacijom Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima Savjeta Evrope, dodijelila romskom jeziku posebnu zaštitu i time se obavezala da će stvoriti preduslove da Romi ravnopravno koriste romski jezik u privatnom i javnom životu", kaže Kalač i dodaje da ne postoji narod bez maternjeg jezika.
"Samim tim, očuvanje maternjeg jezika suštinska je stvar za očuvanje identiteta jedne zajednice i shodno tome, Romski jezik čini jedan od ključnih elemenata nacionalnog i kulturnog identiteta Roma pa negiranje ili osporavanje romskog jezika u bilo kom obliku istovremeno znači i negiranje i osporavanje identiteta Roma. Protiv toga se svi zajedno trebamo boriti. To je moguće činiti organizovanjem predavanja i radionica, uz podršku države i međunarodnih organizacija, na kojima bi se romska ali i neromska djeca i ostali zainteresovani učili osnovama romskog jezika, izuzetno bogatoj istoriji Roma, prvotnom prebivalištu u Indiji i migracijama kroz vjekove, uticaju drugih kultura i jezika na romsku tradiciju, običaje i jezik te pravilnom izražavanju i pisanju na materinjem jeziku", kazala je Kalač.
( M.K. )