Medenica: Greške na portalu Vlade, ministarstava i društvenim mrežama su nenamjerne i nastale u brzini
“Administrator portala nije obilježio dio teksta koji je trebalo da ostane tokom preslovljavanja na latiničnom pismu”, objasnila je Janković
Sve greške na portalu Vlade i ministarstava, kao i na društvenim mrežama su nenamjerne i nastale u brzini, kazale su između ostalog u Bojama jutra šefica Biroa za društvene mreže i online komunikaciju Vlade Anđela Medenica i šefica Biroa za administriranje portala Jelena Janković.
Nedavno se na stranici Ministarstva ekonomskog razvoja pojavio tekst gdje je naziv obuke na engleskom napisan na ćirilici.
Janković navodi da je portal Vlade relativno nova platforma na kojoj je moguće preslovljavanje iz latinice u ćirilicu kako bi oba pisma bila dostupna.
“Administrator portala nije obilježio dio teksta koji je trebalo da ostane tokom preslovljavanja na latiničnom pismu”, objasnila je Janković.
Ističe da platforma sadrži oko 47 portala.
“Portal Vlade uređuje redakcijski tim svih organa uprave, svih 47 portala ima svoj redakcijski tim gdje su PR službenici. Uređivačku politiku vodi isključivo PR služba u koordinaciji sa svojim kabinetom”, navela je Janković.
Greške se dešavaju i na društvenim mrežama, a posljednja je bila kada je Gospa od Škrpjela nazvana Gospom od Stena.
“Što se tiče Gospe od Stena mislim da se podigao preveliki hajp. Od greške niko ne bježi. Ova objava se desila na bazi teksta koji je pristigao i djevojka je prosto tako objavila. Podigla se velika prašina, da je to bila provokacija, da je to namjerno na ekavici… Tu se ne radi ništa namjenski, prosto greška se desila. Mi formiramo materijal na bazi podataka koje dobijamo. Prirodno je da od usko vezanih institucija dobijamo informacije”, rekla je Medenica.
Profesor stručnih predmeta iz oblasti prevodilaštva na UCG Petar Božović rekao je da svakodnevno zavisimo od prevođenja i potcjenjujemo ovu vrlo važnu djelatnost.
“Međutim prevoda postajemo svjesni tek onda kada je loš. Ovo ovdje su relativno benigni primjeri. Postoji problem u percepciji i vrjednovanju prevodilačke struke. Mašinsko prevođenje bez obzira na to kako je napredovalo još uvijek ne može da zamijeni stručnog prevodioca. Institucije treba da imaju svoje prevodilačke službe, i da kontrolišu kvalitet. U 21. vijeku stručni prevodioci nisu luksuz nego potreba. Potreba za prevođenjem kako vrijeme prolazi ne opada nego raste”, poručio je Božović.
( A.B. )