Ministarstvo pravde: Tendenciozno i maliciozno smo targetirani

"Ministarstvo pravde u kontinuitetu praktikuje transparentnost u svom radu, i način na koji će se podnosilac zahtjeva obratiti ne zavisi od državnog organa, koji je jedino nadležan da o podnijetom zahtjevu odluči shodno važećim zakonskim propisima"

1332 pregleda0 komentar(a)
Foto: Twitter/@PravdaCG

Ministarstvo pravde saopštilo je da je zahtjevom za slobodan pristup informacijama NVO Centra za građansko obrazovanje (CGO) od njih tražila informaciju "da li i koja lica Crne Gore trenutno potražuje Republika Srbija radi vođenja krivičnog postupka, odnosno izvršenja pravosnažne sudske presude".

"Razmatrajući predmetni zahtjev u dijelu koji se odnosi na Međunarodnu pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima, te uvidom u informacioni sistem LURIS, Ministarstvo pravde je utvrdilo da informacija u obliku traženog dokumenta ne postoji, što ne znači da takve informacije Ministarstvo pravde ne posjeduje", navodi se u saopštenju Ministarstva pravde

Oni su reagovali na navode CGO da "Ministarstvo pravde ne zna koga potražuje od drugih država".

"Takođe, ukazujemo da je članom 10 Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) propisano, između ostalog, da je informacija dokument ili dio dokumenta u pisanoj, štampanoj, video, zvučnoj, elektronskoj ili drugoj formi, uključujući i njihove kopije, bez obzira na sadržinu, izvor (autora), vrijeme sačinjavanja ili sistem klasifikacije, dok je članom 29 stav 1 tačka 1 istog Zakona propisano da će organ vlasti odbiti zahtjev za pristup informaciji, ako pristup informaciji zahtjeva ili podrazumjeva sačinjavanje nove informacije. Drugim riječima, način na koji je Zahtjev postavljen zbog imperativne norme iz člana 29 stav 1 tačka 1 Zakona, ne ostavlja prostor za usvajanje podnijetog zahtjeva. Ova činjenica ne znači da se mimo procedure propisane Zakonom o slobodnom pristupu informacija tražene informacije ne mogu dobiti".

Iz Ministarstva pravde su naveli da je "korektno i odgovorno, te zakonom propisano, da se nezadovoljstvo neusvajanja zahtjeva izražava izjavljivanjem pravnog lijeka protiv donijetog rješenja":

"Što po našim informacijama do sada nije urađeno već je, umjesto toga, putem medija tendenciozno i malicioznom targetirano Ministarstvo pravde, i predstavljeno kao državni organ koji ne posjeduje informacije, odnosno podatke koji su u njegovoj isključivoj nadležnosti. Ministarstvo pravde u kontinuitetu praktikuje transparentnost u svom radu, i način na koji će se podnosilac zahtjeva obratiti ne zavisi od državnog organa, koji je jedino nadležan da o podnijetom zahtjevu odluči shodno važećim zakonskim propisima. Za očekivati je da će se podnosilac zahtjeva, kome nije prvi put da od državnih organa traži slobodan pristup informacijama, prethodno upoznati sa odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama i znati za ograničenje koje postavlja pomenuti član 29 stav 1 tačka 1 Zakona, te znati da jedino pravilno formulisan zahtjev, koji ne potpada pod član 29 st.1 tač.1, može voditi usvajanju zahtjeva", zaključuje se u reagovanju.