Uz platu i pravo na naknadu za isti posao
Vlada je nedavno formirala Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije i Savjet za vladavinu prava, a koliko će novca biti izdvojeno iz državnog budžeta za naknade članovima dvaju tijela još nije utvrđeno, jer nijesu donijete posebne odluke o visini naknada po ovom osnovu. Članovi dvaju savjeta treba da se izjasne o tome da li će uzeti naknadu, a neki od njih dobijaju redovnu platu za isti ovaj posao koji obavljaju sa svojih redovnih radnih pozicija
Vlada je nedavno formirala Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije i Savjet za vladavinu prava, a koliko će novca biti izdvojeno iz državnog budžeta za naknade članovima dvaju tijela zasada nije utvrđeno, jer nijesu donijete posebne odluke o visini naknada po ovom osnovu.
”Vijestima” je ovo saopšteno iz kabineta ministra bez portfelja Zorana Miljanića i kabineta potpredsjednice Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju i ministarke za evropske integracije Jovane Marović. Miljanić je zamjenik predsjednika Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, a Marovićeva zamjenica predsjednika Savjeta za vladavinu prava.
Predsjednik oba ova tijela je premijer Dritan Abazović.
Nacionalni savjet za borbu protv korupcije imaće 25 članova i sekretara, a Savjet za vladavinu prava 14 članova i sekretara. Za obavljanje stručnih, administrativno -tehničkih i drugih poslova za potrebe ovog radnog tijela biće zaduženi sekretari.
Ove naknade kako je pojašnjeno iz dvaju kabineta pripadaju shodno Zakonu o zaradama u javnom sektoru, kao i odluci o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad člana radnog tijela ili drugog oblika rada.
Kada je usvojen Zakon o zaradama u javnom sektoru kojim su plate funkcionera drastično povećane u odnosu na ostale činovnike u državnoj upravi, saopšteno je da se to upravo radi kako bi se njima ukinule naknade po osnovu članstva u raznim tijelima. Međutim, do danas to je ostalo samo mrtvo slovo na papiru.
Uz to, naknade se planiraju i za ono što je redovni opis posla pojedinih funkcionera, a primjer za to je sastav Nacionalnog savjeta za borbu protiv korucije u kome su premijer, ministri pravde, unutrašnjih poslova, evropskih integracija, finansija, zdravlja, prosvjete, prostornog planiranja, zatim direktori agencija za sprečavanje korupcije i nacionalnu bezbjednost, direktori uprave policije, prihoda i carina, vrhovna državna tužiteljka, specijalni državni tužilac... Svima njima je i borba protiv korupcije u opisu redovnih radnih aktivnosti.
Po zakonu, javni funkcioneri imaju pravo na jednu naknadu bez obzira u koliko odbora i komsija su članovi.
Lična odluka
Na pitanje da li smatra opravdanim da naknadu dobijaju oni kojima je u opisu redovnog posla koji je plaćen iz državnog budžeta borba protiv korpucije, Miljanić kaže da ta naknada pripada po Zakonu o zaradama, a da li će je neki član savjeta uzeti, to je njegovo lično pravo.
”Ja za sebe mogu reći da neću uzeti ovu naknadu. Svaki član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije treba pismeno da se izjasni da li će da uzme naknadu nakon što se donese posebna odluka. Predviđeno je da se naknada isplaćuje iz budžeta one institucije iz koje svaki član savjeta dolazi, dok još nije definisano ko će plaćati tri člana savjeta koji dolaze iz nevladinog sektora. Rad savjeta spada u redovni posao većine njegovih članova, izuzev NVO sektora”, kazao je Miljanjić koji je zadužen u vladi za sprovođenje politike borbe protiv korupcije.
Prema njegovim riječima, sastav Nacionalnog savjeta za borbu protiv korpucije koncipiran je u saradnji sa međunarodnim partnerima, a svi međunardoni ekspreti koji po odluci mogu biti angažovani za potrebe rada savjeta biće plaćeni iz budžeta onih organizacija koje predstavljaju.
Vlada je na posljednjoj sjednici donijela rješenje o imenovanju Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, u sastavu - Dritan Abazović, predsjednik savjeta, Zoran Miljanić, zamjenik predsjednika savjeta, i članovi: Marko Kovač, Filip Adžić, Aleksandar Damjanović, Jovana Marović, Ervin Ibrahimović, Ana Novaković Đurović, Miomir Mijo Vojinović, Dragoslav Šćekić, Jelena Perović, Boris Milić, Zoran Brđanin, Ana Vujošević, Vladimir Bulajić, Maja Jovanović, Vladimir Novović, Vesna Vučković, Nina Drakić, Vladimir Otašević, Ana Đurnić, Ognjen Mitrović i Bojana Jokić.
Naknada bila 50 odsto prosječne plate
Iz kabineta ministarke Marović su kazali da je odlukom o Savjetu za vladavinu prava, koju je Vlada donijela na sjednici 22. jula ove godine utvrđen sastav i način rada ovog savjeta kao privremenog tijela Vlade.
Shodno toj odluci, Savjet za vladavinu prava čine predsjednik/ica, zamjenik/ica predsjednika/ice i 12 članova/ica koji su ministri pravde Marko Kovač, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar bez portfelja Zoran Miljanić, v. d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković, v. d. predsjednice Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer, v. d. vrhovnog državnog tužioca Maja Jovanović, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, direktor Uprave policije Zoran Brđanin, direktorka Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, pregovarač za klaster 1 - temeljna poglavlja Bojan Božović, predstavnik/ica Tužilačkog savjeta iz reda članova/ica Tužilačkog savjeta i predstavnik NVO “Građanska alijansa” Pavle Ćupić.
Konstitutivna sjednica Savjeta je bila 7. oktobra 2022.
”Još uvijek nije donijeta posebna odluka o visini naknade koja je predviđena za članove i sekretara ovog Savjeta. Tokom prethodnog saziva Savjeta za vladavinu prava, naknada za rad je bila u visini od 50 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini prema podacima Monstata. Naknade za rad su pokrivale institucije iz koje dolaze pojedinačni članovi Savjeta, saopšteno je iz kabineta ministarke Marović.
Prosječna neto zarada po podacima Monstata u 2021. godini je bila 523 eura, dok je u ovoj godini prosječna zarada za devet mjeseci 708 eura.
Kako je objašnjeno, članovima Savjeta za vladavinu prava pripada naknada za rad na osnovu Zakona o zaradama u javnom sektoru i Odluke o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad člana radnog tijela ili drugog oblika rada.
Strategija u početnoj fazi
Miljanić je kazao da je izrada Strategije za borbu protiv korupcije sa akcionim planom u početnoj fazi i da se ne može definisanti rok u kome će ona biti donijeta.
”Treba istaći da je Crna Gora do sada imala dva strateška dokumenta koji i su tretirali borbu protv korupcije - program protiv korupcije i organizovanog kriminala (2005) i Strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (2010-2014). Sada su ove dvije oblasti razdvojene. Strategija za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala je u završnoj fazi izrade. Ovo će biti prva strategija koja se odnosi isključivo na borbu protiv korupcije u kojoj će se nastojati da se ova oblast tretira na sveobuhvatan i inkluzivan način”, rekao je Miljanić.
On je rekao da je krajem juna objavljen javni poziv za konsultovanje zainteresovane javnosti u početnoj fazi pripreme Nacionalne strategije za borbu protv korupcije uz podršku kancelarije UNDP-a u 11 tematskih oblasti.
Miljanić je pojasnio da je razlika u odnosu na prethodni Nacionalni savjet ta što se on bavio samo korupcijom na visokom nivou i brojao je pet članova, dok će se novi savjet baviti korupcijom uopšte.
Dodatne obaveze treba vrednovati kroz naknade
”Vijesti” su pitale da li je opravdano da u trenutku kada je država suočena sa nezavidnom situacijom sa javnim finansijama treba da se isplaćuju naknade članovima Savjeta za vladavinu prava koji već imaju redovnu platu za isti ovaj posao koji obavljaju sa svojih redovnih radnih pozicija.
”Razlog za dodjelu naknada za rad članovima Savjeta za vladavinu prava leži u činjenici da punopravno članstvo u EU predstavlja jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Crne Gore i samim tim pitanje je od državnog interesa. Reformske aktivnosti na planu unapređenja vladavine prava u Crnoj Gori predstavljaju centralni element pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, od čije dinamike dominantno zavisi tempo pregovaračkog procesa, ali i ukupna politička stabilnost i ekonomski prosperitet zemlje”, odgovoreno je iz kabineta ministarke Marović.
Istaknuto je da ne treba zanemariti ni veći pristup evropskim fondovima i stvaranje boljeg ambijenta za investicije, koji su u direktnoj vezi sa unapređenjem sistema vladavine prava.
”Dodatno, treba imati u vidu složenost poslova koje Savjet za vladavinu prava obavlja te nesporan značaj u pogledu obaveza koje ovo tijelo treba da izvršava u narednom periodu, što podrazumijeva dodatne obaveze svih institucija u sistemu vladavine prava koju je potrebno prepoznati i vrednovati kroz dodjeljivanje naknada za članstvo u ovom tijelu”, naglašeno je iz kabineta ministarke.
DRI kandidovao senatora Zorana Jelića, čekaju mišljenje ASK-a
Miljanić je kazao da su na sjednici Vlade imenovana 23 člana Savjeta, dok se imenovanje preostala dva člana - Državna revizorska institucija(DRI) i Zajednica opština očekuje u narednom periodu.
”Imenovanjem članova Savjeta od strane vlade stekli su se uslovi za održavanje prve, konstitutivne sjednice čije održavanje očekujemo uskoro”, rekao je Miljanić.
DRI je odlučio da njihov predstavnik u Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije bude Zoran Jelić.
DRI je obavijestio kabinet Miljanića i da je upućen zahtjev za mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije povodom učešća člana Senata DRI u Nacionalnom savjetu u cilj usprečavanja nastanka konflikta interesa.
Miljanić je kazao da Zajednica opština čeka imenovanje generalnog sekretara nakon čega će poslati ime svog predstavnika.
( Marija Mirjačić )