Ameriku čeka crveno talasanje ili crveni cunami
Očekivani uspjeh republikanaca na izborima mogao bi da značiti više ograničenja američke pomoći Ukrajini i trgovinske tenzije sa Evropom
Nakon žestoke kampanje utrošenih milijardi, danas se u Sjedinjenim Državama održavaju izbori na sredini mandata koji će odrediti balans moći u Vašingtonu i usmjeriti budući pravac američke spoljne politike.
Republikanci predviđaju veliki crveni talas dok nervozne demokrate brane tijesne većine u Kongresu boreći se da prevaziđu zabrinutost oko ekonomije, kriminala i upravljanja predsjednika Džoa Bajdena.
Sve ukazuje na to da će republikanci ostvariti značajan uspjeh, međutim ostaje da se vidi da li će Ameriku zahvatiti crveno talasanje ili crveni cunami, piše agencija Asošijetid pres (AP). Zbog neizvjesnog rezultata i dugog brojanja glasova, mogli bi proći dani pa čak i nedjelje prije nego što bude objavljen konačni rezultat u ključnim državama.
Američki birači su u velikoj mjeri pesimistični povodom pravca u kojem ide zemlja dok inflacija raste, a političke podjele su sve dublje. Istorija je pokazala da oni u takvim okolnostima frustraciju iskaljuju na partiji koja je na vlasti, ističe AP.
Partija koja upravlja Bijelom kućom pretrpjela je značajne gubitke na skoro svakim izborima na sredini mandata u zadnjih više od vijeka. Izuzeci su 1934. godina za vrijeme Velike depresije; 1998. za vrijeme napora za opoziv Bila Klintona; i 2002. nakon terorističkih napada 11. septembra.
Efekat presude o abortusu blijedi
Demokrate su se u početku nadale da je odluka Vrhovnog suda da eliminiše prava na abortus mogla biti dovoljna da preinači istorijske trendove - ili makar da ograniči njihove gubitke - međutim stranački lideri su postajali sve više zabrinuti kako su se izbori bližili.
Četiri mjeseca nakon presude, efekat abortusa blijedi.
Demokratski kandidati su posljednjih nedjelja pomjerili narativ od abortusa, makar donekle, i okrenuli se ekonomiji, socijalnoj bezbjednosti i zdravstvenoj njezi. Pojedini poslanici, poput senatora iz Vermonta Bernija Sandersa, upozorili su da su se demokrate previše oslanjale na pravo na abortus kao na pokretača njihovih birača.
Operativci u obje partije očekuju da republikanci osvoje većinu u Predstavničkom domu, za što im je potrebno još pet mjesta. Međutim, sa velikim talasom, republikanci bi mogli osvojiti 25 mjesta ili više. Nakon što su osjetili da im se ukazala šansa, republikanske grupe investirale su milione dolara u demokratski orijentisane distrikte u Kaliforniji, Njujorku, Ilinoisu i Pensilvaniji.
Borba za većinu u Senatu je neizvjesnija, a ako republikanci osvoje samo još jedno mjesto, oni će kontrolisati gornji dom.
Evropa sa zebnjom prati izbore
Današnje izbore u SAD pomno i, prema ocjeni posmatrača, sa zebnjom iščekuje i Evropa. Uspjeh republikanaca bi, kako piše portal “Politiko”, mogao značiti ograničenje američke pomoći Ukrajini, rast trgovinskih tenzija i odugovlačenje globalnih klimatskih ambicija.
Kevin Mekarti, lider republikanaca u Predstavničkom domu koji bi mogao zamijeniti Nensi Pelosi na dužnosti predsjednika, upozorio je u intervjuu prošle nedjelje da republikanci “neće ispisivati blanko čekove Ukrajini”.
Ti komentari su, kako ističe “Politiko”, u početku uznemirili ukrajinske zvaničnike i NATO saveznike, ali je kasnije većina njih pokušala da ublaži moguće negativne posljedice pobjede republikanaca.
”Pomoć Ukrajini da pobijedi protiv jedne terorističke države kakva je Rusija je suštinski interes i dužnost Sjedinjenih Država i cijelog demokratskog svijeta”, kazao je Rasa Juknevičiene, potpredsjednik odbora Evropskog parlamenta o bezbjednosti i odbrani i bivši litvanski ministar odbrane. “To nije stranački interes, i ja vjerujem da su i demokrate i republikanci toga i te kako svjesni”. Sličan stav dijeli i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, a njihovo samopouzdanje je dijelom zasnovano na komentarima pojedinih republikanaca.
“Zatim će vjerovatno doći do težih i dužih pregovora oko pomoći. Možda će pomoć biti manje učestala. Ali generalno postoji konzenzus da Rusiju treba što je moguće više oslabiti podrškom Ukrajini”
Senator Lindzi Grejem, koji je uticajan u republikanskim spoljnopolitičkim krugovima, kazao je prošle nedjelje da on očekuje značajan vojni i ekonomski paket krajem godine.
”Mojim republikanskim kolegama, koje ne žele blanko ček poručujem: To je u redu, biće mi drago da sjednem sa vama kako bi se pobrinuli da novac završi tamo gdje treba. Međutim, tvrdim da je većina republikanskih senatora potpuno posvećena tome”, kazao je on tokom događaja na Univerzitetu Jejl kojem je onlajn prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Pomoć Ukrajini, ali uz uslove
Grejemovi komentari su, kako prenosi briselski portal, ukazali na jedan mogući pravac politike prema Ukrajini ukoliko republikanci peuzmu kontrolu - SAD će nastaviti da pružaju Ukrajini vojnu opremu, ali uz više uslova.
Od početka rata, SAD su snosile veći dio finansijskog tereta pomoći Ukrajini, a prema podacima Kiel instituta za svjetsku ekonomiju SAD su pružile skoro 25 milijardi dolara finansijske i humanitarne pomoći, kao i 27,5 milijardi u vojnoj opremi - što je znato više u odnosu na Evropsku uniju.
Nekoliko upućenih zvaničnika kazalo je za “Politiko” da će preispitivanje te podrške - čak iako to bude podrazumijevalo veći nadzor - vjerovatno postati nova realnost u Vašingtonu. Istraživanja pokazuju da više republikanaca nego demokrata smatra da treba smanjiti pomoć Ukrajini, iako većina Amerikanaca i dalje podržava pomoć Kijevu.
”Iskreno se nadam da se to neće dogoditi, ali ovo je poziv na buđenje”, kazao je Riho Teras, bivši estonski ministar odbrane, a sada član Evropskog parlamenta. “Apsolutno sam ubijeđen da Evropa ne čini dovoljno”.
SAD - i vlada Zelenskog su već izrazili nezadovljstvo Briselu zbog odugovlačenja sa pružanjem pomoći od devet milijardi dolara - od kojih tri još nijesu upućene. A kako bi Evropa popunila prazninu koju bi SAD ostavile za sobom u finansiranju Ukrajine, ostaje velika nepoznanica, piše “Politiko”, naročito ako se ima u vidu da EU države ulažu ogromne količine novca za obuzdavanje energetske krize, na odbranu i programe protiv inflacije.
Međutim, mada su ruski državni mediji bljuvali vatru na Bajdena i Demokratsku partiju oko svega počev od ekonomskog učinka do politike prema Ukrajini, spoljnopolitički eksperti bliski Kremlju ne očekuju da današnji izbori okrenu stvari u korist Rusije.
”Kongres u starom sastavu će zasjedati do januara i odobriće ozbiljan paket vojne pomoći Ukrajini “prije raspuštanja”, kazao je za Fjodor Lukjanov, urednik žurnala “Russia in Global Affairs”. “Zatim će vjerovatno doći do težih i dužih pregovora oko pomoći. Možda će pomoć biti manje učestala. Ali generalno postoji konzenzus da Rusiju treba što je moguće više oslabiti podrškom Ukrajini”, kazao je on.
Pobjeda republikanaca bi takođe mogla značiti dodatni pritisak na Bajdenovu administraciju da se oštrije postavi prema EU po pitanju Kine - i to upravo u trenutku kada veliki broj članica evropskog bloka želi da sačuva pravo da sami oblikuju pristup Pekingu.
”Politiko” takođe ističe da djeluje da EU nije svjesna šta bi mogao značiti trijumf republikanaca na izborima i podsjeća na 2016. godinu kada Brisel ostao zatečen Trampovom pobjedom i naredne četiri godine proveo improvizujući.
Test političke snage Donalda Trampa
Tramp ostaje dominantna sila u Republikanskoj pariji, a izbori će zapravo biti test njegove snage u širem izbornom tijelu, navodi AP. Mada se on lično ne kandiduje, podržao je desetine kandidata, a među njima su njima su i brojne kontroverzne ličnosti koje nijesu bile prvi izbor partijskog establišmenta. Ukoliko njegovi kandidati ostvare uspjeh, to će u velikoj mjeri pokazati njegovu političku snagu dok on ramatra kandidatru za predsjedničke izbore 2024. godine, koju bi mogao najaviti nedugo nakon današnjih izbora.
Na mnogo načina, današnji izbori će oblikovati ishod izbora 2024. Loš rezultat demokrata mogao bi podriti Bajdenove šanse za reizbor, a Tramp bi skoro sigurno iskoristio pobjede republikanaca kao dokaz njegove političke snage.
Bajden je upozorio da bi pobjeda republikanaca mogla oslabiti osnove američke demokratije. “Na izborima se odlučuje bukvalno o demokratiji”, kazao je on na skupu u Njujorku u nedjelju.
Rojters podsjeća da su tijesnom kontrolom u Predstavničkom domu i Senatu, demokrate pomogle Bajdenu da ispuni predizborna obećenja o podsticajima za čistu energiju, borbi protiv pandemije i finansiranju obnove puteva i mostova.
Međutim, rast inflacije i visoka stopa kriminala uticali su na mnoge birače da odbace njegov način upravljanja zemljom. Prema anketi Rojters/Ipsos svega 40 odsto Amerkanaca odobrava njegov učinak.
Nakon što je juče ruski biznismen Jevgenij Prigožin priznao da uplitanje u izborne procese u SAD i kazao da će to nastaviti da čini i ubuduće, profesor ruske politike na Kings koledžu u Londonuj Sem Grini je komentarišući pokušaje ruskih trolova i botova da utiču na ishod glasanja kazao da je njihov clj oblikovanje agende o Ukrajini koju će republikanci sprovoditi. ”Cilj je uticati na bazu republikanaca da se založi za smanjenje američke podrške Ukrajini”, objavio je Grini na Tviteru i istakao da unutar partije ne postoji konsolidovana pozicija o ratu u Ukrajini.
”Polovina želi da ispraši Bajdena zbog podrške Ukrajini, a druga polovina zbog nedovoljne podrške Ukrajini”, naveo je Grini.
( Nada Bogetić )