Đukanović zatražio da Venecijanska komisija da hitno mišljenje na Zakon o predsjedniku
Đukanovićev savjetnik Boris Bastijančić je poručio da je Đukanović naročito problematizovao to što, i pored nefunkcionisanja Ustavnog suda Crne Gore, određeni nosioci izvršne i zakonodavne vlasti čine korake koji, reklo bi se, zalaze mimo ograničene ravni njihovih Ustavom definisanih nadležnosti
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zatražio je da Venecijanska komisija da hitno mišljenje na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore.
Savjetnik predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić saopštio je da se Đukanović danas obratio predsjednici Venecijanske komisije - Claire Bazy Malaurie.
"Cijeneći intenzivnu i sadržajnu saradnju Crne Gore i Venecijanske komisije, u svjetlu izuzetnog doprinosa koji je Komisija dala prilikom izrade Ustava Crne Gore od 2007. godine, pripremi i donošenju amandmana na isti 2013. godine, kao i u procesu donošenja zakona u oblastima izbornog zakonodavstva, pravosuđa, ljudskih prava i sloboda i vladavine prava u cjelini, predsjednik CG danas se obratio predsjednici Venecijanske komisije, Njenoj Ekselenciji Claire Bazy Malaurie", istakao je Bastijančić u saopštenju.
On je dodao da je s tim u vezi, Đukanović podsjetio da je duže od deceniju struktura obraćanja Komisiji sa različitih državnih adresa, uz dominantno zajednički politički interes većine političkih subjekata u Crnoj Gori, vođena namjerom da se uvažavajući mišljenja Venecijanske komisije dođe do pravnog, političkog i demokratskog snaženja ukupnog institucionalnog okvira u Crnoj Gori, te da je sama demokratska tranzicija vlasti, nakon održanih parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, u tom trenutku bila jedan od dokaza dosegnutog visokog nivoa demokratske zrelosti crnogorskog društva.
"Međutim, dinamičan razvoj društvenopolitičkih događaja i karakterističnih postupanja institucija sistema, od tada do danas, nedvosmisleno ukazuju da su ključni državni organi prevashodno zaduženi za afirmisanje i očuvanje vladavine prava suočeni sa sve izraženijim izazovima, takvim da je njihov rad u punom kapacitetu onemogućen ili je čak u cjelosti blokiran", poručio je Bastijančić.
On je naveo da je stoga, predsjednik Crne Gore naročito problematizovao to što, i pored nefunkcionisanja Ustavnog suda Crne Gore, određeni nosioci izvršne i zakonodavne vlasti čine korake koji, reklo bi se, zalaze mimo ograničene ravni njihovih Ustavom definisanih nadležnosti, za šta je najbolji primjer nedavno donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, podržano glasovima 41 poslanika.
"Na kraju, naglašavajući da bi posljedica mogućeg ponovnog izglasavanja spornog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore na skupštinskom plenumu, i njegovog stupanja na snagu u vrlo kratkom roku, mogla biti urušavanje ustavnog poretka Crne Gore i univerzalnih pravnih vrijednosti, šef države zatražio je da Venecijanska komisija dâ hitno mišljenje na ovaj Zakon, koji je, kako je poznato, vratio Skupštini Crne Gore na ponovno odlučivanje", zaključio je Bastijančić.
Đukanović nije potpisao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, već je taj dokument vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, saopšteno je 7. novembra iz njegovog kabineta.
Đukanović je u dopisu šefici parlamenta Danijeli Đurović naveo da bi se potencijalnim proglašavanjem tog zakona, njegovim stupanjem na snagu i postupanjem predsjednika "saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu" neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države.
Parlament je izmjene zakona usvojio na sjednici 2. novembra, glasovima 41 poslanika.
( Ne.V. )