Zanatlija i radnika u Crnoj Gori sve manje, zbog deficita i inflacije dnevnice porasle

"Dnevnica za nekvalifikovanu radnu snagu je od 30 do 40 eura po danu. Radni dan traje 10 sati, od sedam časova do pet popodne uglavnom, šest dana u nedelji. Što se tiče kvalfikovane radne snage te dnevnice su od 60 do 80 eura, što je značajno više u odnosu na prethodni period. Desila se inflacija, radna snaga je poskupjela", kaže Gujić

4536 pregleda8 komentar(a)

Crnoj Gori nedostaju radnici svih profila - zidari, tesari, keramičari, podopolagači... Jedine građevinske firme koje imaju svoju radnu snagu sa ovih prostora su one koje se bave izvođenjem elektroinstalaterskih radova, termotehnike, vodovodnih i kanalizacionih radova.

To je u Bojama jutra rekao predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore Crne Gore Mile Gujić.

Problem sa radnicima, kaže Gujić, postoji već duži period, a Crna Gora se nema čime pohvaliti, jer je prinuđena da uvozi radnu snagu "sa strane".

"Ranije su to uglavnom bili radnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Albanije... Sada se promijenila ta struktura. To su radnici iz Albanije, nešto malo ih je sa Kosova, a najviše iz Turske. Ostali su krenuli ka Njemačkoj, obzirom da Njemačka vapi za radnom snagom". rekao je Gujić.

Dodaje da su radnici sada malo bolje plaćeni nego ranije.

"Dnevnica za nekvalifikovanu radnu snagu je od 30 do 40 eura po danu. Radni dan traje 10 sati, od sedam časova do pet popodne uglavnom, šest dana u nedelji. Što se tiče kvalfikovane radne snage te dnevnice su od 60 do 80 eura, što je značajno više u odnosu na prethodni period. Desila se inflacija, radna snaga je poskupjela", kaže Gujić.

Navodi da je tačno da su plate nešto više za našu, domaću radnu snagu, ali da je radnicima koji dolaze sa strane plaćen smještaj kao i troškovi hrane.

Profesor u Srednjoj stručnoj građevinsko geodetskoj školi Bratislav Radunović kaže da je najviše zainteresovanih za četvrti stepen struke, a da je primjetan deficit interesovanja u smjeru obrazovanja nižeg stepena, odnosno zanata.

U ovoj školi se obrazuju profili iz oblasti arhitekture, građevine i geodezije.

Radunović ističe da ljudi nesvjesno iubjegavaju zanate ne shvatajući da je u njima budućnosti.

"Potrebno je da se mijenja svijest u ljudima u i roditeljima koji treba djecu da stimulišu da stvaralački reaguju i umijeće primijene. Svako ko ima znanje i struku, on sigurno ima budućnost", rekao je Radunović.

Ove godine nije bilo zainteresovanih za posao vodoinstalatera.

"Trudili smo se, osavremenili program. Doveden je na visok nivo, na nivo Evrope. Bilo je interesovanja za završne radove u građevinarstvu...Postoji veliki dio časova praktične nastave i postoji fond časova za praktičnu nastavu kod poslodavca. Naši učenici i radnici mogu su konkurentni bilo gdje na tržištu u Evropi zaključio je Radunović.