Ministarstvo predlaže da EPCG zatraži veću cijenu struje

Bord direktora Elektroprivrede treba u narednih 20 dana da Vladi dostavi informaciju zbog čega neće da traži povećanje cijena za potrošače u Crnoj Gori u narednoj godini kada zbog visokih cijene uvoza struje trpi višemilionske gubitke, navedeno je u zaključcima koje je Vlada juče usvojila.

Oni su usvojeni na predlog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića čiji je resor pripremio informaciju o stanju u energetskim kompanijama. Regulatorna agencije treba da do kraja decembra odredi cijene struje za sve kompanije i stavke na računu, a one bi važile naredne tri godine.

Ibrahimović je naveo da je obaveza direktora da vode računa o kompanija i povećanju prihoda, a ne da brinu o socijalnom stanju građana - potrošača električne energije.

Zabrinuti ako struja ne poskupi

”Posebno zabrinjava činjenica koja se odnosi na najavljeno postupanje Odbora direktora EPCG koji najavljuje nepovećanje cijene električne energije. Zakonsko ograničenje rasta cijene električne energije ističe 31. 12. 2022. godine pri čemu treba razdvojiti primarnu ulogu Odbora direktora koja im je prenijeta imenovanjem, a koja se zasniva na vođenju računa o državnom kapitalu i ostvarivanju većeg prihoda u privrednom poslovanju, dok se ograničenje rasta cijene električne energije može podvesti pod socijalnu kategoriju koja nije u domenu njihove nadležnosti”, navedeno je u informaciji tog ministarstva.

Nakon toga, u izvještaju slijedi rečenica - “Iz navedenih razloga potrebno je skrenuti pažnju da svako postupa u domenu svojih nadležnosti, u suprotnom treba preduzeti određene korake”, čime se skreće pažnja odboru direktora EPCG da će snositi odgovornost ukoliko ne zatraže poskupljenje struje a kompanije zbog toga bude loše poslovala.

”Pored ovoga zabrinjava već pomenuto kreditno zaduženje i najava novih neplaniranih investicija, posebno kada uzmemo u obzir da je kupovina sopstvenih akcija EPCG od strane Vlade bila usmjerena na povećanje likvidnost preduzeća, a dodatno u trenutku kada je ostvaren negativan poslovni rezultat uputna je bilo kakva odluka u pravcu neplanskih investicija”, navedeno je u izvještaju Ministarstva čime se praktično dovodi u pitanje namjera EPCG da kupi imovinu Željezare.

Svaka od energetskih kompanije ima svoju stavku na računu za struju, a povećanje svog dijala tarife već su od Regulatorne agencije zatražili Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES). Povećanje svoje stavke jedino do sada nije zatražila EPCG, a iz borda su to obrazložili očekivanjem da će uskoro pasti kiša i da neće više imati potrebe za uvozom električne energije, kao i da bi povećanje cijena bilo udar na standard građana.

Međutim, ministar ih je juče upozorio da nije njihov posao da vode računa o standardu građana već kako da povećaju prihod kompanije.

Suša odnijela oko 130 miliona eura

Prema podacima iz informacije, EPCG je za devet mjeseci ostvarila gubitak u poslovanju od 57,6 miliona eura zbog toga što je u ovom periodu manjak struje usljed niske količine padavina uvoznu električnu energiju plaćala po prosječnoj cijeni od 281 euro po megavat satu, dok ga je građanima i ostalim potrošačima prodavala po cijeni od oko 50 eura. Zbog toga je ukupan uvoz električne energije iznosio 165 miliona eura, dok je planom bilo očekivano da to bude svega 32 miliona eura. U istom periodu prošle godine uvoz nedostajuće struje je koštao 45 miliona eura, kada je prosječna uvozna cijena bila 78 eura po megavat satu.

Ministarstvo ovim izvještajem predlaže EPCG da zatraži povećanje cijena jer bi po Zakonu i pravilnicima za izaračunavanje cijena na njega imali pravo, jer bi u suprotnom ako uskoro ne bude kiše, koja bi popunila akumulacije, EPCG bila u opasnosti da izgubi likvidnost a time i nemogućnost da više kupuje struju iz uvoza, što bi značilo krah energetskog sistema.

Veliki gubici CGES-a i CEDIS-a zbog uvoza

U izvještaju se navodi i situacija u CEDIS-u i CGES-u koji zbog regulatornih pravila moraju kupovati struju na berzi za pokriće tehničkih gubitaka na mreži, po višestruko većim cijenama nego što taj trošak mogu pokriti iz sadašnjih stavki na njihovom dijelu računa za struju.

”Nabavka gubitaka za 2023. godinu u ovom trenutku CGES može da košta oko 80 miliona eura, dok će CEDIS koštati oko 180 miliona eura. Tržišno poslovanje CGES i CEDIS dovešće do neizbježnog minusa u poslovanju ovih kompanija pri čemu je istaknuto da je cijena električna energija za pokrivanje gubitaka za 2023. godinu na današnji dan oko 510 eura po megavatsatu”, navedeno je u izvještaju Ministarstva.

Ove kompanije tek oko deset odsto ovog troška mogu da nadoknade iz stavke na računu.

”Inicijativa EPCG je da se nađe način da se ograniči cijena za nabavku gubitaka na nivo približno cijeni odobrenoj od strane Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, a sa druge strane bi trebalo razmotriti opterećenja koja trpi EPCG”, piše u izvještaju.

Naveden je i primjer da je CGES pokušao da na domaćoj berzi električne energije (BELAN) kupi količinu koja bi mu nedostajala do kraja godine, ali je odustao jer je cijena bila sedam puta veća.

”CGES je, kako bi preduprijedio eventualne male nedostatke električne energije za pokrivanje gubitaka do kraja godine, u skladu sa Zakonom o energetici objavio tender za nabavku nedostajućih količina preko berze električne energije Crne Gore (BELEN) dana 06. 09. 2022. godine, međutim bez zaključivanja nabavke jer je najniža ponuđena cijena iznosila 819,9 eura po megavat času, dok je za CEDIS taj iznos ranije bio 116,22 eura”, navedeno je u izvještaju.

Ostaviti politiku, država ugrožena

Ibrahimović je na sjednici Vlade kazao da treba ostaviti politiku po strani jer je ovo sektor od koga zavisi stabilnost države, da je činjenica da su ove državne kompanije negativno poslovale zbog krize i loše hidrološke situacije koja nije išla naruku.

Ministar je saopštio podatak da je sada EPCG u minusu od 80 miliona i da će država biti u velikom problemu ako ne bude kiše. Istakao je i da nije za povećanje cijena struje građanima, ali da treba povećati prihode EPCG.

Premijer Dritan Abazović je kazao da je Crna Gora imala veliki uvoz struje tokom avgusta, na dnevnom nivou od 1,5 miliona, odnosno 45 miliona za taj mjesec. On smatra da država nije u zavidnoj situaciji, ali da nije ni u katastrofalnoj.

“Crna Gora spada u red malog broja država koje nijesu korigovale cijenu struje na gore. Siguran da će u posljednjem ovogodišnjem, i u prvom kvartalu naredne godine, podaci biti drugačiji, posebno oni koji se odnose na EPCG”, kazao je Abazović očekujući da će uskoro ipak biti kiše koja će popuniti akumulacije.

Vlada je, povodom energetske krize, usvojila i druge zaključke. Pozvana je Državna revizorska institucija (DRI) da u skladu sa zakonskim ovlašćenjima uvrsti EPCG, CEDIS i Rudnik uglja Pljevlja u plan revizija za narednu godinu, kao i da Regulatorna agencija za energetiku razmotri mogućnost kontrole poslovanja energetskih kompanija iz njene nadležnosti u što kraćem roku radi zaštite javnog interesa.

CEDIS u plusu jer ne plaća struju po novim cijenama

Zbirni poslovni rezultat svih osam državnih kompanija iz energetskog sektora za devet mjeseci ove godine je minus od 29 miliona eura.

EPCG je imala gubitak od 57,6 miliona eura, nova firma “Solar gradnja” od 1,8 miliona eura, CGES je ostvario profit od 19,7 miliona eura, a CEDIS je prikazao profit od 7,3 miliona eura.

U izvještaju se navodi da je CEDIS prikazao ovaj profit jer on EPCG-u nije plaćala struju po novim višim cijenama utvrđenim prema regulatornim pravilima, jer je na njih izjavio žalbe. I izvještaju se procjenjuje da bi gubitak CEDIS-a bio 10,9 miliona eura kada bi plaćao nove uvećane cijene.

Operator tržišta električne energije COTEE je ostvario dobit od 6,8 hiljada eura, dok je Montenegro bonus imao gubitak od 357 hiljada eura prije svega jer mora nekim državnim institucijama da prodaje gorivo po ranije definisanim cijenama dok su sada one znatno veće.

Berza električne energije (Belan) je imala gubitak od 46,8 hiljada eura. Navode da su ovaj gubitak imali zbog odustajanja strateškog partnera “Nord Pool” od saradnje, kao i da je potrebna dokapitalizacije te firme kako bi unaprijedili poslovanje i time povećali prihode sa tržišta.

Rudnik uglja je u ovom periodu ostvario dobiz od 3,5 miliona eura, ali se u izvještaju izražava zabrinutost jer glavni kupac uglja EPCG kasni sa plaćanjem zbog toga što sav novac usmjerava na potrebni uvoz električne energije kako bi se očuvala stabilnost sistema.

Ibrahimović: Povećanje broja radnika i plata nije domaćinsko poslovanje

Ibrahimović je na sjednici naveo da je u energetskim kompanijama bilo prekomjerno zapošljavanje i povećanja zarada, što je povećalo troškove.

On je naveo da je u odnosu na kraj 2020. godine broj radnika u svim kompanijama povećan za 1.417 radnika ili za 40 odsto, kao i da je fond zarada u odnosu na prije dvije godine porastao za 16,6 miliona ili 25 odsto, te da je to nedomaćinsko poslovanje.

”Ako izuzmeno radnike iz Solar gradnje novih je zaposleno više od 800 što je previše”, rekao je Ibrahimović.

Prema podacima iz izvještaja broj radnika je na kraju 2020. godine u svih osam kompanija iznosio 3.566 a u septembru je bio 4.983.

Ovdje su u broj zaposlenih računati svi angažovani po bilo kojim oblicima - po ugovoru o djelu, dopunskom radu, preuzeti od agencija za posredovanje.... a ne samo zaposleni. Kod rasta fonda zarade se koristi iznos neto zarada računajući i onaj dio koji je porastao zbog programa “Evropa sad”.

Da dostave poseban izvještaj za “Solar gradnju”

Vlada je usvojila i zaključak da EPCG treba da dostavi i analizu opravdanosti i održivosti poslovanja “Solar gradnje”, dok je Montenegrobonus zadužen da dostavi plan sa konkretnim mjerama za prevazilaženje krize u toj kompaniji.

EPCG je osnovala “Solar gradnju” kao uslužnu firmu koja treba da se bavi postavljenjem solarnih panela na krovovima potrošača prema programu “Solari”, a kao svoj prihod dobija naknadu od svakog postavljenog panela.

Nakon nabavke oprema, pribavljanja potrebnih dokumenata i završetka obuke prvih timova, montaža prve solarne elektrane izvršena je 23. juna u Nikšiću.

”Zaključno sa 30. avgustom, instalirano je 1000 kW (1 MW) solarnih panela kod građana (176 objekata), a od 01. 09. 2022. godine izvršena je ugradnja fotonaponskih sistema na 86 objekata kod fizičkih lica, ukupne snage 570 kW, dok su instalirani fotonaponski sistemi za 26 pravnih lica, ukupne snage 895 kW.

Dakle, do sada je zbirno instalirano fotonaponskih sistema ukupne snage oko 2,5 MW”, navedeno je u izvještaju.

Tako da je do pisanja ovog izvještaja Ministarstva, koji nije naveden u tekstu, “Solar gradnja” postavila ukupno 288 solarnih elektrana na krovovima građana i preduzeća.

Ova firma je na kraju septembra imala 553 radnika, od čega su ugovor za stalno imao svega 21 radnik.

( Marija Mirjačić, Goran Kapor )