Država u mreži špijunskih kablova
"Nezakonito praćenje i prisluškivanje isključivo je služilo interesima političko-kriminalnih struktura i potpuno ugrozilo rad i ugled Agencije", tvrdi Dejan Vukšić. "Riječ je o par ekselans partijskom, a ne državnom poslu. Da je drugačije, zašto bi te aktivnosti izmještali van službe", kazao je Božo Prelević
Nezakonito prisluškivanje i praćenje isključivo je služilo interesima političko-kriminalnih struktura i moralo je da bude par ekselans partijski, a ne državni posao.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komenatrašići izjavu predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milana Kneževića, koji je dokumentovao da je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) imala logistiku u zgradama Državne revizorske institucije, Centralne banke, sjedištu gradonačelnika Podgorice, ali i u zgradi privatnog Crnogorskog Telekoma.
Odgovarajući na pitanja “Vijesti” - da li se sa takvom praksom prestalo, doskorašnji šef tajne policije Dejan Vukšić rekao je da se to sada pod hitno mora istražiti, ako su tačni novinski napisi da su određene osobe vraćene na najodgovornije pozicije u Agenciji: “A za koje odgovorno tvrdim da su sastavni dio spisa predmeta kao lica koja su upravo učestvovala u nezakonitom radu Agencije, onda je to okolnost koja se mora hitno ispitati”.
Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević, nedavno je medijima podijelio spise u kojima, između ostalog, piše da je iz zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) prisluškivana kancelarija nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milvoja Katnića.
Vukišić podsjeća da je nedugo nakon stupanja na funkciju direktora ANB-a ustanovio da su pojedinci iz starog menadžmenta Agencije sprovodili aktivnosti koje je ocijenio kao nezakonite, među kojima je i prisluškivanje i Katnića:
”Te sam nakon izbora novog menadžmenta, sa istim, pored redovnih poslova, posebno se posvetio analizi rada Agencije iz prethodnog perioda gdje sam utvrdio ogromne nepravilnosti i nezaknitosti u radu prethodnog rukovodstva. Sa prethodnim sudijskim iskustvom i iskustvom dugogodišnjeg advokata odgovorno tvrdim da su u pitanju najteže povrede zakona i ljudskih prava, zbog čega sam tada nadležnom tužiocu podnio krivičnu prijavu sa više dopuna. Nakon toga, kao što je javnosti poznato, Agencija je razotkrila i slučaj nezakonitog prisluškivanja tada GST, o čemu je odmah podnijela prijavu”, rekao je on.
Kriminalci bez problema slušali
Upitan kako je moguće da su “špijunski kablovi” ANB-a ili dijela te službe bili razvučeni u državnim i gradskim institucijama, ali i privatnim telekomunikacionim kompanijama, rekao je da su mu, kao nekome ko je bio na čelu ANB-a i sa svojim menadžmentom razotkrivao navedene nezakonitosti, poznati detalji:
“Međutim, u smislu Zakona o tajnosti podataka ne mogu da govorim o pojedinostima, jer su u pitanju tajni podaci, a posebno jer su ti podaci sastavni dio spisa predmeta nadležnog tužilaštva, tj. suda koji taj postupak vode. Nažalost, po mome mišljenju, kriminalnim strukturama koji su očito bili involvirani posredno ili neposredno u bezbjednosni sektor nije bio problem da ove nezakonitosti sprovedu”.
Kazao je da je prema njegovom mišljenju u konkretnom slučaju u te nezakonitosti morao biti uključen glavni rukovodilac, sa određenom tehničkom podrškom...
”Nemoguće je izvršiti ovakve vrste nezakonitosti, a da za to ne bude upoznato i uzelo učešća najmanje troje ljudi, što u formalno pravnom smislu predstavlja kriminalnu organizaciju, odnosno kriminalnu grupu čiji je svaki član kriminalne grupe imao unaprijed određeni zadatak i ulogu”, rekao je Vukšić.
Istakao je, međutim, da to nije mogao biti državni posao.
”Naravno da to nije bio ‘državni posao’, jer da jeste, onda bi Vrhovni sud odobrio takve radnje u zakonskoj proceduri. U pitanju su isključivo radnje određenih lica koji su zvanično službenici bezbjednosnih službi i po pravilu pozicionirani u menadžmentu Agencije, koji osim posljedica koje donosi izvršenje konkretnih krivičnih djela, ostavljaju nesagledive posljedice po same institucije - konkretno ANB za koji odgovorno tvrdim da sačinjavaju pošteni i časni ljudi koji su žrtve nezakonitog rada menadžmenta koji je prethodio mom imenovanju. Taj nazovi posao je isključivo služio interesima političko-kriminalnih struktura i potpuno ugrozio rad i ugled Agencije”, rekao je bivši šef tajne policije.
Slušali iz više centara
Advokat i bivši ministar policije Srbije Božo Prelević, kazao je “Vijestima” da misli da je prisluškivanje koje je Knežević dokumentovao zapisnicima sa pretresa, moralo da bude par ekselans partijsko, a ne državni posao.
Da je riječ o državnom poslu, prema riječima Prelevića, u tom slučaju ne bi bio izmješten van “tajne službe”.
”Uobičajeno je da se ovakva prisluškivanja ne sprovode samo iz jednog centra, nego iz više njih. Podsjetiću da je ključni problem u Srbiji između (bivšeg premijera Zorana) Đinđića i (bivšeg predsjednika Vojislava) Koštunice, nastao kad je objavljeno da je Beba Popović uvezao u Srbiju opremu za ‘slušanje’ i da ju je instalirao van državne bezbjednosti i Vojske. Zašto se ovo radi - zato da ne bi imali problem sa parlamentarnom kontrolom u vezi sa tim koga ‘slušate’. Parlamentarna kontrola ide u ‘službu’, koja je zvanična, a vi ste sve to izmjestili u, na primjer, neku kompaniju koja baš nema nikakve veze sa službama bezbjednosti. Direktor te kompanije vam je dao prostor i infrastrukturu, vi ste tu zaposlili svoje ljude koji ‘slušanje’ obavljaju bez bilo kakve kontrole i, naravno, sve to dostavljaju onome ko ih plaća. Ako postavite pitanje ko je to instalirao i plaćao, vidjećete da je to došlo iz nekog od političkih centara. Da li je to DPS, da li neko drugi - jasno je da se prateći tok novca, može doći do organizatora. Ne mislim da je teško utvrditi ko je ovo finansirao, obezbjeđivao, koliko je trajalo...”, istakao je Prelević.
Navodi da savremene tehnologije omogućavaju da se prisluškivanje jednostavno organizuje, a da je to posebno lako učiniti u državama poput Crne Gore, gdje je jedna stranka bila preko 30 godina na vlasti.
Kaže i da tehnika za prisluškivanje više ne košta mnogo.
”Vrlo jednostavno se možete ‘zakačiti’ na ključne sisteme. Možete da obezbijedite ‘slušanje’ mobilnih telefona svih opozicionih pravaka, svih ljudi od značaja. Samo je pitanje da li ćete nekoga da ucjenjujete za finansije, zato što ima ljubavnicu ili zato što mu je dijete narkoman... To ne govorim samo tako, takvih slučajeva je bilo. Tako kreirate političku scenu onako kako vam odgovara”, objašnjava Prelević.
Upitan da li je zbog ove afere nužno krenuti u temeljnu reformu ANB-a, sagovornik odgovara da “tajna služba” mora da se opredijeli da li je državna ili partijska institucija.
”Sasvim sam siguran da tamo ima ljudi koji brinu o državnoj bezbjednosti, ali ima i onih koji brinu o partijskoj. Zadatak je da se napravi čista služba i da se onda utvrdi ovo o čemu pričaju iz DF-a... Otvoriti ovo pitanje je hrabro, ali prvo treba utvrditi da li je sve istina. To što je Knežević rekao, pokazujući neke papire, ne znači da je to tačno. Biće tačno kad bude podignuta optužnica koja će imati sudski epilog. A to se mora uraditi. Biće vrlo zanimljivo ako tužilaštvo ne pokrene slučaj u vezi sa ovim. Ako se to ne uradi, biće i pitanje ko je sadašnju Vladu spriječio u tome”, poručuje Prelević, inače prvi ministar policije u Srbiji nakon smjene režima Slobodana Miloševića.
ANB - opasna igračka koja je promijenila vlasnika
Izvršni direktor NVO MANS Dejan Milovac rekao je da sve što se posljednih mjeseci dešava u vezi sa Agencijom, iznova nas uvjerava u činjenicu da ni dvije godine od smjene DPS režima ne samo da nemamo početak reforme tog dijela sektora bezbjednosti, već da politička volja da se to desi ne postoji ni u tragovima. Ocijenio je i da je ANB veoma (opasna) igračka koja je nakon avgustovskih promjena samo promijenila vlasnika.
”Ovo je naročito važno kada imamo u vidu volumen informacija o tome do koje mjere su pipci organizovanog kriminala bili razgranati unutar institucija koje su bile zadužene da se bore protiv tog problema, te veoma ozbiljne optužbe o konkretnim vezama između kriminalnih klanova i samog vrha države. Nažalost, ono što možemo kao javnost da vidimo, jeste sumnja da se ANB i dalje koristi za politički obračun sa neistomišljenicima, te da vrlo ozbiljna pitanja kao što je šverc cigareta i narkotika, ali i sumnje u postojanje određenih stranih uticaja na domaće državne institucije, nerijetko bivaju izmještene u polje dnevne politike”, rekao je Milovac.
Istakao je da je, ono što je ovdje posebno problematično - činjenica da za mnoge afere koje su uključivale pripadnike Agencije za nacionalnu bezbjednost još nemamo ni naznake bilo kakve ozbiljne istrage:
”A kamoli otvorenih postupaka i presuda koje bi poslale poruku da u ovoj zemlji ipak postoji vladavina prava, a da su institucije, pa i ANB, ipak vezane zakonom. Sve navedeno upućuje na zaključak je da se ANB i njegove nadležnosti ne prepoznaju kao alat za očuvanje bezbjednosti i javnog interesa, već kao veoma (opasna) igračka koja je nakon avgustovskih promjena samo promijenila vlasnika”, kazao je Milovac.
Nikoga ne zanima za koga su izvještaji pravljeni?
Zbog navedenog nezakonitog postupanja nadležni organi pokrenuli su postupke po mojoj prijavi koja je podnijeta na osnovu rezultata rada menadžmenta kojim sam rukovodio. Neoglašavanje državnih organa shvatam kao oprez javnog komentarisanja podataka koji su po pravilu tajni s obzirom na to da su postupci u toku, rekao je Vukšić, upitan da prkomentariše činjenicu da se niko od državnih organa nije oglasio povodom dokumenata koje je Knežević pokazao.
Kazao je i da mu je, kao pravniku, indikativno što nije utvrđeno ko je koristio nezakonito prikupljeni materijal.
”Međutim, sada kao građanin i pravnik sa dugogodišnjim iskustvom moram da prokomentarišem veliku zabrinutost i nezadovoljstvo sljedećim… Naime, kao što je javnosti poznato protiv gdina (Dejana) Peruničića sam kao direktor Agencije podnio četiri krivične prijave i koliko sam upoznat preko sredstava javnog informisanja sva četiri predmeta su procesuirana zbog nezakonitog rada imenovanog. Ono što smatram je da iz navedenih prijava nesumnjivo proizlazi da je u nezakonitim radnjama učestvovalo troje ili više lica, što bi značilo da je u formalno-pravnom smislu u pitanju kriminalna organizacija, odnosno kriminalna grupa”, kazao je Vukšić.
On dodaje da je stekao utisak da je to formalno procesno “izbjegnuto” i da mu je kao pravniku posebno indikativno da je tadašnji GST javno saopštio da nisu pronađeni materijali koji su sabirani nezakonitim prisluškivanjem i da nije utvrđeno ko je krajnji konzument.
”Dakle, to bi značilo da tadašnji predstavnici tužilaštva nisu utvrđivali navedene činjenice, niti su ih ‘zanimale’, pa samim tim nisu utvrđivali ko je krajnji nalogodavac i kome su tzv. izvještaji predavani i ko je bio krajnji konzument. Nažalost, na taj način obesmišljava se cjelokupni postupak, te se kompletna afera po mome mišljenu želi pojednostaviti i banalizovati, a u pitanju su ‘par ekselans’ predmeti gdje razotkriveni izvršilac krivičnog djela ima sve uslove da bude svjedok saradnik. Posebno napominjem da je Zakonikom o krivičnom postupku predviđeno da kada postoji osnovana sumnja da je određeno lice učinilo krivično djelo, pritvor protiv tog lica može se odrediti, ako postoje okolnosti koje ukazuju da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog djela. Nažalost, protiv prijavljenog pritvor nije ni predložen ni određen, iako dokazni materijali (sabirani podaci) nisu pronađeni, očito niti pokušani biti nađeni, što potpuno obesmišljava cjelokupni krivični postupak i ukazuje na različite sumnje”, kazao je on.
Dodaje da je na taj način omogućeno okrivljenom da sabirani podaci prikupljeni izvršenjem krivičnog djela budu uništeni, tj. prikriveni, kao i mogućnost uticaja na svjedoke.
”Podsjećam da se sve ovo dešavalo prije izbora novih čelnih ljudi tužilaštva – v. d. vrhovne državne tužiteljke i novog GST-a. Nezavisno od toga upućujem apel pravosudnim organima, da bez odlaganja preduzmu sve zakonom predviđene mjere, u cilju utvrđivanja odgovornosti izvršilaca krivičnih djela, posebno nalogodavaca. Kao čovjek koji je rukovodio ANB-om u kritičnom periodu, spreman sam da dam i lični doprinos u cilju utvrđivanja svih činjenica ukoliko budem pozvan u svojstvu svjedoka, po prethodno ispunjenim zakonskim uslovima za moje saslušanje u smislu oslobađanja obaveze čuvanja tajnosti podataka”.
Vukšić: Procesuirali smo sve nezakonitosti
Nakon mog izbora za direktora Agencije, sve nezakonitosti za koje možete čuti u javnosti da su vršene u prethodnom periodu su otkrivene isključivo radom menadžmenta kojem sam ja rukovodio, te smo o svemu obavijestili nadležno tužilaštvo podnošenjem prijava, rekao je “Vijestima” Vukšić.
On dodaje da je to bio jedan iscrpni rad i posvećenost koja je rezultirala pronalaženjem ogromnog broja dokaza koji su dostavljeni nadležnom tužilaštvu koje cijenimo relevatnim za razotkrivanje svih učesnika izvršenja teških krivičnih djela.
”Ne znam kakva je praksa bila nakon mog odlaska, ali ako su tačni novinski napisi po pitanju određenih imena koja su navodno vraćena na najodgovornije pozicije u Agenciji, a za koje odgovorno tvrdim da su sastavni dio spisa predmeta kao lica koja su upravo učestvovala u nezakonitom radu Agencije, onda je to okolnost koja se mora hitno ispitati. Što se tiče novoizabranog, trenutnog rukovodstva, imajući u obzir ličnost novog direktora, smatram da će isti poštovati pozitivne propise i praktikovati zakonit rad, te ne očekujem ovakve ili slične zloupotrebe”, kazao je bivši šef tajne policije.
( Jelena Jovanović, Nikola Dragaš )