Krize pokreću plimu dezinformacija
Sagovornici “Vijesti” kažu da su lažne vijesti vidljive kada je riječ o političkim temama, ali i u dugotrajnoj krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa, kao i bilo kojim drugim društvenim kriznim situacijama
U kompleksnim političkim dešavanjima, kriznim situacijama i danima nestabilnosti, porast dezinformacija kroz komentare na društvenim mrežama je intenziviran. Ideološke i političke podjele, institucionalna ranjivost i ekonomski problemi, pogodno su tlo za širenje raznih narativa.
Tako odgovaraju sagovornici “Vijesti” na pitanje kada su primijetili povećan broj lažnih vijesti, te dodaju da su one, osim kada je riječ o političkim temama, vidljive u dugotrajnoj krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa, kao i bilo kojim drugim društvenim krizama.
”Ideološke i političke podjele, institucionalna ranjivost i ekonomski problemi, pogodno su tlo za širenje raznih narativa koji za cilj imaju produbljivanje nacionalnih i vjerskih podjela i podsticanje međuetničkih tenzija, nepovjerenja prema EU i NATO, kao i crnogorskim institucijama. Tome doprinosi i to što država još nema strateški pristup ovom problemu, a pojedini mediji selektivno poštuju profesionalne standarde”, poručuje analitičar u Digitalnom forenzičkom centru Milan Jovanović.
”Zatrpavanje” komentarima skreće pažnju sa suštine
Zatrpavanje komentarima, sa autentičnih i češće lažnih naloga, skreće pažnju sa suštine sadržaja, odnosno sa suštine poruke naslova, poručuje Jovanović.
”Smatram da je nužno regulisati moderaciju komentara na stranicama medija na društvenim mrežama nekim aktom (Kodeks ili zakon), ali sam svjestan činjenice da redakcije nemaju sredstava da zaposle konkretna lica, koja će se baviti isključivo komentarima na mrežama”, navodi on.
Za razliku od komentara na portalima, analitičar DFC-a ističe da je pitanje komentara na društvenim mrežama još nedovoljno regulisano, ali da je potreba intenzivirana zbog sve masovnijeg kreiranja štetnih i nezakonitih sadržaja.
Jovanović smatra i da dezinformacije funkcionišu i ostvaruju svoj cilj onda kada u društvu ne postoji konzenzus u vezi s važnim pitanjima.
”Stoga su pandemija Kovid-19, pitanje vakcina, ustoličenje mitropolita Joanikija, samo neki od događaja, koji su, osim društvene, imali i snažnu dezinformativnu komponentu. Ne treba zanemariti ni rat u Ukrajini, koji je pogotovo na samom početku izazvao talas neprovjerenih vijesti, ne samo u tradicionalnim medijima, već i kroz djelovanje konzervatinih grupa na Telegramu”, kaže Jovanović.
Ne može se utvrditi da postoji partija koja ne koristi lažne profile
Digitalni forenzički centar se bavio istraživanjem i razotkrivanjem mreže neautentičnih profila na društvenim mrežama, a prema riječima Jovanovića, ne može se utvrditi da postoji partija koja ne koristi takav vid podizanja sopstvenog rejtinga i vidljivosti na mrežama.
Ipak, Jovanović ističe da su Građanski pokret URA registrovali odmah, “budući da agresivno, napadno i providno koriste mrežu takvih profila za političke konfrontacije u virtuelnom prostoru, najčešće na Fejsbuku, a odnedavno i na Tviteru”.
Dodaje i da su lažni profili najčešći vid zloupotrebe mreža od strane partija.
”Posljednje iz domena neautentičnog koordinisanog ponašanja na mrežama bilo je i ukazivanje na višemjesečno djelovanje mreže lažnih naloga GP URA na Fejsbuku, koji u kontinuitetu djeluju na stranicama Vijesti i RTCG-a, targetirajući političke oponente i pružajući podršku partiji i njenim funkcionerima”, ističe Jovanović.
Dodaje da su u periodu održavanja litija u Crnoj Gori primijećene aktivnosti mreže Srpske napredne stranke (SNS) iz Srbije, bot naloga na Tviteru “koji su pružali onlajn logističku podršku”.
”Preko SNS botova u vezi sa pomoći Kine tokom pandemije, do mreže lažnih profila koja je podržavala Zdravka Krivokapića i tergetirala ljude koji su glasali za nepovjerenje njegovoj Vladi”, dodaje on.
Jovanović poručuje da zabrinjava činjenica da se uprkos njihovoj analizi i, kako kaže, prijavljivanju tih aktivnosti, nastavlja sa tim djelovanjem koje se kosi sa standardima i pravilima društvenih mreža.
Stvoriti atmosferu da su dezinformacije i govor mržnje neprihvatljivi
Krivični zakonik sadrži norme o tome u kojim slučajevima su i govor mržnje i dezinformacije krivično djelo, a tu se očekuje postupanje nadležnog tužilaštva i potom suda.
Međutim, to nije dovoljno, ističe vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović.
”Potrebno je u javnosti stvoriti atmosferu u kojoj je to neprihvatljivo ponašanje. Mislim da mnogi akteri javne scene nijesu ni svjesni svoje uloge u podsticanju upotrebe govora mržnje odnosno online nasilja. To se, kao što znamo dobro iz iskustva od prije tri decenije, može pretvoriti u fizičko nasilje, u vrtlog nasilja”, navodi Rudović.
Rudović smatra da je važno ukazati na sve adrese koje podstiču online nasilje, odnosno govor mržnje.
”Istovremeno, osmisliti modele, uz širenje predmeta medijska pismenost u svim školama, koji će svakom građaninu učiniti jasnim posljedice i natjerati ga da se preispita svaki put kada nešto objavljuje na društvenim mrežama. U Nacrtu Medijske strategije je zato predviđeno stvaranje Mreže za borbu protiv govora mržnje, online nasilja i dezinformacija”, pojašnjava on.
Rudović vidi i odgovornost medija u komentarima koji se pojavljuju na njihovim stranicama na društvenim mrežama, a ne samo na portalima.
”Ono što je očigledno nezakonit sadržaj su dužni da uklone i po zakonu. Kada zaživi istinska samoregulacija u svim relevantnim medijima, mislim da je put da se napravi dogovor i da on podrazumijeva zajedničku politiku medija u vezi s komentarima i uslovima za njihovo brisanje, a sve na bazi normi iz Kodeksa novinara Crne Gore. Prema mom mišljenju, vrlo je jednostavno, a u nekim graničnim slučajevima, sudska praksa bi bila orijentir”, konstatuje on.
Pustiti vijesti da se triput potvrde prije nego ih uzmete u ruke
Dugogodišnji novinar i kolumnista Brano Mandić kaže da se trudi da ne trči kada vidi određene informacije putem komentara na društvenim mrežama, već da pušta vijesti da se triput potvrde, prije nego ih uzme u ruke.
”Nekad je kolumnista bio matador koji zabode mač kad je bik već izmoren. Ali to je vrijeme prošlo, pa često ne znaš je li pred tobom bik ili krava. Čak ni redakcije više ne garantuju isporuku kompletnih zaokruženih vijesti, ni mediji više ne drže monopol, pa uvijek postoji opasnost da negdje pokupiš netačnu vijest”, navodi Mandić.
Ipak, savjetuje čitaocima da kao najefektniju alatku za razlikovanje dezinformacija koriste pitanje koje će postaviti sami sebi, a to je “šta će im baš vijest i kako utiče na njihov život”.
”Ako ne utiče, a često je to slučaj, onda mogu da se opuste i postave novo pitanje - kome ova vijest može donijeti korist? Kad se sve to shvati, za šta je obično potrebno dvije sekunde, građanin može opuštenije da čeka rasplet”, ističe Mandić.
On navodi da pojedinci i organizacije plaćaju širenje dezinformacija, da ulažu u lažne vijesti, vode paramedijske kampanje, osnivaju fantomske internet portale.
”Kao što postoji crno tržište cigareta, postoji i crno tržište informacija. Društvene mreže idealan su prostor da se jednom zaigrana lažna vijest besplatno širi dalje. To je naročito vidljivo u kriznim situacijama i danima političke nestabilnosti ili konflikta, kad je taj proces ogoljen i toliko snažan da provaljuje i u main stream medije koji ne mogu da se izbore sa naglim prilivom lažnih vijesti”, smatra on.
Komentari su utisci, a ne provjerene informacije
Glavni i odgovorni urednik Nezavisnog dnevnika “Vijesti” Srdan Kosović smatra da se moderacijom komentara na portalima suzbijaju dezinformacije, ali da su oni predviđeni za iznošenje utisaka, a ne provjerenih informacija, te da ih tako treba i doživljavati.
Ipak, Kosović kaže da vjeruje da se određeni broj čitaoca informiše upravo putem komentara na društvenim mrežama.
”Istraživanja pokazuju da ima onih koji se tako primarno informišu. Ipak, informisanje putem društvenih mreža može da znači mnogo stvari, ne radi se o monolitnom ponašanju”, navodi on.
Kao što novinar ima izvor za svaku svoju informaciju, Kosović poručuje da to treba tražiti i od svakog drugog ko iznosi neku informaciju.
”Dezinformaciju je relativno lako prepoznati ako imate naviku da prostom upotrebom osnovnih internet alata provjerite izvor informacija i druge bitne elemente za vjerodostojnost informacije. Ako ste dobro opremljeni tim alatima, mogu biti korisni, ali ne i primarni izvor informacija”, ističe on.
( Miljana Kljajić )