Zdravlje zuba djece loše, zaostajemo za Evropom
Crna Gora nema podatke o stanju u ovoj oblasti, Institut za javno zdravlje Srbije bilježi da svega petina petnaestogodišnjaka ima sve zdrave zube. Dr Tijana Stojanović u razgovoru za “Vijesti” kaže da prve preglede treba obaviti do druge godine, te da čak 85 odsto djece ima potrebu za protezama
Nadležne zdravstvene institucije duže od deceniju nemaju podatke o zdravlju zuba djece, a situacija bi mogla da se promijeni vraćanjem školskih stomatologa na jesen naredne godine.
Crnogorski Institut za javno zdravlje od 2009. godine nema evidenciju o broju stomatoloških usluga koje se pružaju djeci, od kada su reformom prešli u privatni sektor, za razliku od institucija u okruženju. Tako podaci Instituta za javno zdravlje Batut pokazuju da svega 36 odsto djece uzrasta od 12 godine ima sve zdrave zube, ali i svega 22 odsto petnaestogodišnjaka.
Stomatološkinja Tijana Stojanović iz Crne Gore, koja radi i živi u Srbiji, podsjeća da cijeli Balkan u vezi s pitanjem zdravlja zuba mlađih zaostaje u odnosu na inostranstvo, gdje je osnovni pristup izražena promocija zdravlja, zdravstveno vaspitanje u medijima, vrtićima, školama, edukacija trudnica i obavezni pregledi. Poručuje da bi bilo dobro da se i na našim prostorima uvedu obavezni stomatološki pregledi na tri do šest mjeseci, posebno kod mlađe populacije.
Prema analizi, koju su krajem prošlog mjeseca dijelom predstavili iz Fonda za zdravstveno osiguranje, stomatologe nakon 14 godina treba vratiti u domove zdravlja, prvenstveno za djecu do 18 godina, dok je u školama širom Crne Gore identifikovano 59 objekata koji bi zadovoljavali uslove za ambulante. Za renoviranje tih objekata i nabavku opreme budžetom je predviđeno oko 800.000 eura, najavili su iz Fonda.
Šećer glavni neprijatelj zuba
Stojanović za “Vijesti” kaže da je više uzroka zbog kojih djeca na Balkanu imaju lošije stanje zuba i mekih tkiva u odnosu na svoje vršnjake u Evropi.
”Značajno manje pažnje se posvećuje higijeni usta i zuba. Ishrana je izrazito bogata rastvorljivim ugljenim hidratima, a istovremeno je siromašna zaštitnim namirnicama koje pomažu oporavku zubne gleđi. Takve namirnice su, na primjer, mliječni proizvodi (sir, jogurt, kisjelo mlijeko, kefir), orašasti plodovi... Postoji navika ‘kljukanja djece’ slatkišima i drugim oblicima ugljenih hidrata, noćnih obroka, zaslađenih sokića za koje roditelji i nisu svjesni da su štetni. Najvažnije je da se razvije svijest o zdravstvenom vaspitanju i preventivnim pregledima”, objašnjava ona.
Poručuje da je, naprije, stanje zuba kod roditelja dosta loše, te da građani na ovim prostorima vjeruju da se zdravlje zuba obezbjeđuje plombama, protezama, implantima, krunicama... Ona ističe i da se najčešća oralna oboljenja, karijers i paradontpatije, mogu izbjeći svakodnevnim preventivnim mjerama i da je neuspjeh uglavnom posljedica neadekvatne motivacije na duži vremenski period, kao i nedosljednosti...
Stojanović tvrdi da su najčešći neprijatelji zuba naše djece slatkiši, zaslađeni i gazirani sokovi, odnosno da je šećer glavni neprijatelj.
”On omogućava dominaciju štetnih bakterija u zubnom plaku. Preporuka je da se bebama najmanje do treće godine života ne dodaju u hranu slobodni šećeri u bilo kom obliku. Slobodni šećeri su oni koji su rastvorljivi ili dodati u hrani i piću”.
Prvi pregled najkasnije do druge godine
Stojanović ističe da je prvi stomatološki pregled kod djece poželjno obaviti odmah po nicanju prvih mliječnih zuba, najkasnije do druge godine.
”Prvi mliječni zub se najčešće javlja do navršene prve godine života. Prva posjeta stomatologu važna je i za roditelja i za dijete. Blagovremenim odlaskom dijete će se postepeno navikavati na izabranog stomatologa i na taj način izbjeći strah od zubara. Roditelji će već tada dobiti adekvatne savjete kako održavati pravilnu dentalnu higijenu djeteta, koja je ishrana dobra za zube i redovno praćenje razvoja vilice i zuba. Ukoliko posjeta stomatologu počne na vrijeme, ona će se svesti samo na redovne kontrole, prijatne razgovore i pranje zubića. Nikako ne treba da prvi pregled djetata bude sa bolom zuba. Dobre navike u oralnoj higijeni usvajaju se od malih nogu, tada dijete najbolje uči”, poručuje ona.
Objašnjava i da problemu straha od stomatologa treba pristupiti polako, te da roditelji treba da pronađu ljekara koji se bavi dječjom preventivnom stomatologijom i u koga će dijete imati povjerenje.
”Rodtitelji ne bi smjeli da pričaju o svojim strahovima ili lošim iskustvima kod stomatologa. Ne dozvoliti drugima da odlazak kod stomatologa pominju u negativnom kontekstu. Pričati samo pozitivna iskustva. Poželjno je spomenuti ‘zubić vilu’ kad ispadne prvi mliječni zubić i poklon koji će donijeti. Prvi pregled mora da bude prijatan, uz igru, pokazivanje ambijenta stomatološke ordinacije i upoznavanje sa instrumentima.... Veliku ulogu u suzbijanju straha djece od stomatologa imaju prije svega roditelji koji mališanima treba da objasne zbog čega su ove posjete važne i zašto ne treba dozvoliti da se zubići pokvare. Najbolji način da se spriječi formiranje straha kod djece je započeti sa preventivnim programom odmah po nicanju zuba...”, pojašnjava stomatološkinja.
Mliječni zubi se, ipak, liječe
Stojanović kaže da prvi zub, mliječni, počinje da raste oko šestog mjeseca života, a ostali do treće godine, te da imaju značajnu funkciju u formiranju kostiju vilica, razvoju stalnih zuba, govora....
”Djeca imaju 20 mliječnih zuba. Ispod svakog se nalazi zametak stalnog. Ako se mliječni zubi ne liječe, roditelji rizikuju da ugroze stalne zube koji se nalaze u procesu formiranja. Što prije počnete da liječite djetetove zube, to će ono lakše savladati strah od stomatološke stolice. Mliječni zubi čuvaju mjesto za stalne zube i zato je bitno da budu zdravi. Funkcija varenja hrane direktno zavisi od zdravlja zuba, kako mliječnih u najranijem dobu,tako i stalnih. Neliječeni mliječni zubi su izvor hroničnih infekcija. Ukoliko se na vrijeme ne otkrije karijes i ukloni, pored bolova postoji opasnost od pojave fistula, otoka. Ove komplikacije utiču na kvalitet života djeteta. Nažalost, mnogi roditelji smatraju da mliječne zube ne treba popravljati jer će ih zamijeniti stalni. Ovakvo mišljenje se negativno odražava na oralno zdravlje djece čije se posledice mogu javiti i u kasnijem životnom dobu. Mliječni zubi utiču i na razvoj govora. Značajnu funkciju imaju i u formiranju kostiju vilica i razvoju stalnih zuba”, pojašnjava ona.
Većina djece kandidati za protezu
Stojanović ističe da je posljednjih godina sve više djece koja imaju anomalije zuba i koja treba da nose protezu.
”Stručnjaci smatraju da mališani sve manje zvaću hranu, zbog čega ih je sve više sa krivim zubima. Danas je skoro 85 odsto djece indikovano za neki vid ortodontske terapije protezama”, kaže ona.
Objašnjava da su najčešće anomalije zuba kod djece tjeskoba, otvoren zagrižaj, ukršten zagrižaj, protruzija, hiodoncija, hiperdoncija (nedostatak jednog ili prekobrojan broj zuba).
”Kod nas je najzastupljeniji ortodontski problem tjeskoba zuba zbog prevremenog vađenja mliječnog”, kaže ona i pojašnjava da do anomalije zuba i vilica dovode trauma, poremećaj lokalnih funkcija, nepravilno gutanje, loše navike sisanja prsta, cucle, usne...
Ona naglašava da je vrlo važno voditi dijete na redovne kontrole, naročito ako se primijete nepravilnosti u rastu i razvoju vilice.
” U većini slučajeva ako dijete dođe na vrijeme na kontrolu kod svog stomatologa u uzrastu 7-10 godina predlaže se nošenje ortodontskog aparata (mobilne proteze), a kasnije fiksne proteze. Ako mobilni aparat nakon smjene mliječnih zuba ne da očekivane rezultate, potrebna je dalja terapija fiksnom protezom. Smatra se da je kraj osnovne škole i početak srednje škole idealan period za donošenje odluke o terapiji fiksnom protezom”.
Preventiva počinje u djetinjstvu
Stomatološkinja kaže da djeca svakodnevno treba da koriste mliječne proizvode, voće, povrće, proteine životinjskog porekla, ribu, dok se za piće preporučuje voda. U ishranu za zdrave zube treba uključiti i više zelenog lisnatog povrća, kupus, blitvu, spanać, šargarepu.
”Ono pomaže da imate jake zube jer sadrže visok nivo kalcijuma, magnezijuma i fosfora. Jesti zrelo voće, nezrelo voće ima više kiseline u sebi što može da ošteti zubnu gleđ. Djeci, nakon izbijanja prvih zuba, što manje miksati hranu kako bi korišćenjem zuba jačali vilične mišiće koji su bitni za razvoj vilice i zuba”, naglašava ona.
Zaključuje da dokazi sugerišu da je započinjanje preventivnih mjera u ranom djetinjstvu ključno za sprečavanje nastanka karijesa i gingivitisa, a najbolji efekat se postiže ako se navike usvoje tokom ranog detinjstva i sprovode tokom života.
”Preventiva je glavni faktor u očuvanju zdravlja zuba naše djece. Svjetska zdravstvena organizacija preventivnu stomatologiju stavlja na prvo mjesto. Preventiva u stomatologiji obezbeđuje zdravlje zuba na duže staze. Jedna od najefikasnijih preventivnih mera u očuvanju zdravlja zuba jesu redovne posjete stomatologu... Kao bitnu metodu u očuvanju zdravlja zuba djece preporučujem zalivanje fisura mliječnih i stalnih zuba. To je bezbolna metoda, traje svega nekoliko minuta, prijatna je za dijete i bitna u očuvanju zdravlja zuba. Zalivaju se mliječni premolari po nicanju kao i stalne šestice i sedmice. Zalivanje fisura je preventivna metoda kojom se sprečava nastanak karijesa na griznoj površini bočnih zuba. Ona predstavlja jednu od najefikasnijih metoda prevencije”.
Higijena važna i prije izbijanja zuba
Roditelji treba da počnu sa održavanjem oralne higijene kod djece prije izbijanja prvog zuba, poručuje stomatološkinja Stojanović.
”To znači da posle obroka treba mekom gazom i mlakom vodom da čiste desni i jezik. Čim se pojavi prvi zub, treba koristiti male dječje četkice prilagođene uzrastu djeteta. Bebicama se zubi peru najmanje dva puta dnevno ujutro prije obroka i uveče pred spavanje, a ukoliko nema zuba ne treba koristiti pastu”, kaže ona.
Stomatološkinja objašnjava da se rutina redovnog pranja ujutru i uveče uspostavlja kada izbiju prvi zubi.
”Roditelji obavezno peru zube djeci do uzrasta četiri godine. Stomatolozi savjetuju da roditelji djeci kad napune jednu godinu treba da peru zube sa količinama paste do zrna graška, a od treće do šeste trebalo bi povećavati količinu paste sa florom. Rana njega i pranje zuba su od ključne važnosti”, ističe ona.
( Ana Komatina )