Mišljenje Venecijanske komisije do sredine decembra
Mišljenje VK-a je neobavezujuće i država ga može ignorisati, ali pravnici koje su "Vijesti" ranije konsultovale tvrde da se time ne bi poslala dobra poruka, s obzirom na to da je, kako ističu, VK veoma cijenjeno tijelo u EU
Sekretarijat Venecijanske komisije daće mišljenje na izmjene Zakona o predsjedniku po hitnom postupku, do sredine decembra, rekli su "Vijestima" iz pres službe tog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope.
"Venecijanska komisija namjerava dati ovo mišljenje kao hitno, prije sljedeće plenarne sjednice zakazane za 16. i 17. decembar 2022. Međutim, zasad ne možemo dati precizniji datum", rekli su iz VK-a, potvrđujući da su primili zahtjev predsjednika Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
Đukanović je zahtjev uputio 9. novembra, nakon što je odbio da potpiše izmjene Zakona i vratio ih Skupštini.
Savjetnik predsjednika Boris Bastijančić saopštio je tada da se Đukanović obratio predsjednici VK Kler Bazi Malori, cijeneći njihov doprinos prilikom izrade Ustava Crne Gore od 2007. godine, pripreme i donošenja amandmana na Ustav 2013. godine, kao i u procesu donošenja zakona u oblastima izbornog zakonodavstva, pravosuđa, ljudskih prava i sloboda...
Mišljenje VK-a je neobavezujuće i država ga može ignorisati, ali pravnici koje su "Vijesti" ranije konsultovale tvrde da se time ne bi poslala dobra poruka, s obzirom na to da je, kako ističu, VK veoma cijenjeno tijelo u EU.
Izmjene zakona, koje je inicirao Demokratski front (DF), nakon što Đukanović nije dao mandat za sastav vlade Miodragu Lekiću (Demos) predviđaju da je predsjednik dužan da za mandatara predloži kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika. Ako većine nema, predsjednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata parlamentu, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da nakon ponovnih konsultacija, predloži za mandatara kandidata "s dominantnom skupštinskom podrškom". Tu mogućnost ima i prije inicijative za skraćenje.
Prema zakonu, ako šef države ne izvrši dužnost povodom utvrđivanja mandatara radi zaštite javnog interesa, mandatarom će se smatrati kandidat koji ima "jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika".
Jedan broj pravnika, civilnog sektora i partija tvrdi da su izmjene zakona protivustavne. Zbog toga su DPS i njegovi bivši dugogodišnji koalicioni partneri protestovali prošle sedmice u Podgorici, zahtijevajući povlačenje zakona, vraćanje na početak procesa izbora sudija Ustavnog suda i raspisivanje vanrednih izbora.
Novi protest zakazali su za sjutra veče.
( Biljana Matijašević )