Kraj rata možda nije ostvariv vojnim sredstvima

Bijela kuća prešla je u režim kontrole štete nakon što je načelnik generalšataba Mark Majli u više navrata proteklih dana kazao da nema vojnog rješenja za rusko-ukrajinski konflikt i da je za njegovo okončanje neophodna diplomatija.

Najviši general u Pentagonu i u srijedu je ponovio procjenu da vjerovatnoća da će Ukrajina potpuno potisnuti Rusiju na bojnom polju “nije visoka” dok je pokušavao da objasni zašto je nedavno sugerisao da vlada u Kijevu treba da na predstojeću zimu gleda kao na priliku za pregovore o okončanju konflikta.

Kontradiktorne poruke u javnosti i privatno o tome da li Sjedinjene Države treba da ozbiljnije počnu razgovore sa Ukrajinom o mirovnim pregovorima sa Rusijom narušavaju odnos Vašingtona i Kijeva, kazali su pojedini zvaničnici za “Politiko”.

Dok neki najviši zvaničnici za nacionalnu bezbjednost smatraju da sada nije trenutak za priču o pregovorima, naročito nakon što je Kijev povratio strateški važan grad Herson, drugi među kojima je očigledno i Majli, smatraju da zimu treba iskoristiti za diplomatske razgovore.

General Majli je novinarima u srijedu saosjećajno kazao da će Sjedinjene Države “nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko god je potrebno da bi bili slobodni” i da je na “Ukrajini da odluči kako, kada i hoće li pregovarati sa Rusima”. Međutim, on je sa istom uvjerenošću ponovio stav da predstojeća smjena godišnjih doba, kada se očekuje usporavanje borbi, može pružiti “prozor” za političko rješenje - jer bi potpuno istjerivanje Rusije iz Ukrajine bilo “veoma težak zadatak”, dok je vjerovatnoća da Rusija porazi Ukrajinu “skoro jednaka nuli”.

”Vašington post” podsjeća da je Majli slične komentare dao i tokom govora u Njujorku prošle nedjelje, razbjesnivši ukrajinske zvaničnike koji obećavaju da će povratiti sve teritorije pod ruskom okupacijom, dok je Bajdenova administracija bila primorana da odagna utisak da američka podrška Kijevu jenjava.

Niz poziva i sastanaka sa Ukrajincima naglasio je stepen zabrinutosti administracije za predstavljanje jedinstvenog fronta povodom dešavanja u Ukrajini i potencijalnih mirovnih pregovora. Svaka vrsta prolongiranog razdora među vodećim američkim zvaničnicima mogla bi ugroziti već delikatni odnos Vašingtona i Kijeva u ključnom trenutku rata, navodi portal “Politiko”.

”Vašington post” ističe da SAD čak i profitiraju od konflikta budući da njihova odbrambene industrija ima više narudžbina, energetski izvoz je postao nezamjenjih, a njihov status bezbjednosnog stuba zapadnog svijeta je konsolidovan, ali samo dok se ne nađe u spirali eskalacije.

Međutim Majli je i u srijedu na pitanje o pređašnjim komentarima kazao da gubici koje je Rusija pretrpila daju Kijevu prednost u slučaju obnove mirovnih pregovora. “Želite da pregovarate u trenutku kada ste vi snažni a vaš protivnik slab”, kazao je Majli.

Pojedini vojni eksperti ne slažu sa sa Majlijevim stavom. Zima će usporiti ali neće zaustaviti sukobe, a ukrajinske snage će nastaviti da vrše pritisak na ruske trupe, smatra general pukovnik u penziji Ben Hodžis, bivši komandant američke vojske u Evropi. Do januara, ukrajinske snage će biti u poziciji da počnu napredovanje prema Krimu, smatra Hodžis i predviđa da će izbaciti sve ruske trupe sa svoje teritorije do ljeta.

Zvanična pozicija Sjedinjenih Država jeste da je Ukrajina ta koja treba da postavi uslove za mir i odluči kada i da li je uopšte spremna da pregovara. Ipak, nakon incidenta u utorak pošto je zalutala raketa pogodila teritoriju Poljske, treba da bude jasno zašto se stavovi generala Majlija očigledno razlikuju od zvaničnog stava, navodi “Vašington post” i podsjeća da je opasnost od eskalacije, ili trećeg svjetskog rata pa čak i nuklearne razmjene prisutna sve dok traje rat u Ukrajini.

Čak i ako je projektile koji su pogodili Poljsku ispalila ukrajinska protivraketna odbrana, a Poljska i njeni saveznici u NATO-u napad tretiraju kao nesreću, nema garancije da sljedeći alarm neće dovesti do potrebe da se NATO u potpunosti uključi. Ta prijetnja nadmašuje, barem iz perspektive SAD, ostatak ratnih posljedica, kao što je priliv izbjeglica u Evropsku uniju, iscrpljivanje evropskih zaliha oružja i municije ili povećanje cijena energije, piše “Vašington post”.

List ističe da SAD čak i profitiraju od konflikta budući da njihova odbrambena industrija ima više narudžbina, energetski izvoz je postao nezamjenjiv, a njihov status bezbjednosnog stuba zapadnog svijeta je konsolidovan, ali samo dok se ne nađe u spirali eskalacije.

Zbog toga je, kako navodi, “Vašington post”, neophodno gledati dalje od strogo moralnog stanovišta, koji nalaže da Ukrajini bude dozvoljeno da odredi sopstvenu budućnost i da joj bude pružena pomoć kako bi ostala nezavisna.

Mada je Rusija pretrpila niz ponižavajućih poraza, pa čak i ako su neki optimisti, poput generala Hodžisa, u pravu da će Ukrajinci biti u dobroj poziciji do januara da počnu da preuzimaju Krim, Ukrajina je još daleko od svog cilja da povrati sve teritorije koje su joj pripadale prije 2014.

Nemoguće je predvidjeti šta se može dogoditi, ističe “Vašington post” i dodaje da upravo zbog toga Majli poziva sve strane da priznaju da kraj rata, odnosno dovoljno brz kraj, “možda nije ostvariv vojnim sredstvima”.

U prilog tome govori i činjenica da su se ukrajinski gradovi juče ponovo našli na meti ruskih projektila koji su pogađali energetska postrojenja, dok su ruske trupe intenzivirale napade na istoku Ukrajine uz pojačanje zahvaljujući snagama povučenim iz Hersona.

Eksplozije su, kako prenosi Rojters, odjekivale u gradovima uključujući i Kijev, Odesu, Dnjepar i Zaporožje.

Dok je prvi snijeg padao u Kijevu, vlasti su saopštile da rade kako bi povratile napajanje električnom energijom širom zemlje pošto je Rusija ranije ove nedjelje pokrenula napade za koje Ukrajina tvrdi da su najsnažniji u dosadašnjem ratu.

Državna energetska kompanija Naftogaz saopštila je da su proizvodna postrojenja na istoku Ukrajine oštećena ili uništena.

Humanitarna kancelarija Ujedinjenih nacija (OCHA) upozorila je juče na ozbiljnu humanitarnu krizu u Ukrajini tokom zime budući da su milioni ljudi često bez struje.

( Nada Bogetić )