Brazilska realnost i velika Lulina obećanja o zaštiti prašuma Amazonije

Iako novoizabrani brazilski predsjednik Luiš Inasio Lula da Silva obećava da će suzbiti deforestaciju (krčenje šuma) u Amazoniji, njegova vizija može naići na probleme u Brazilu zbog značajnog protivljenja u Kongresu i podjela u društvu oko Lulinog povratka na vlast, ocjene su svjetskih medija koje prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Lula da Silva je 16. novembra na klimatskom samitu COP27 u Egiptu rekao da će Brazil učini sve što je potrebno da postigne nultu deforestaciju u amazonskoj prašumi, ističe Tajms.

Novoizabrani brazilski predsjednik rekao je razdraganoj publici da će rješavanje klimatskih promjena biti jedan od najvećih prioriteta njegove vlade, nakon što je krčenje šuma, dodaje londonski list, poraslo na 15-godišnji maksimum pod njegovim suparnikom na izborima Žairom Bolsonarom.

Lula je delegatima na COP27 u Šarm el Šeiku rekao da je njegova zemlja ponovo otvorena za finansijske doprinose fondu za zaštitu prašume. Donatori, uključujući Njemačku i Norvešku, prestali su slati priloge u Amazonov fond pošto je on zamrznut pod Bolsonarovim, ali je Lula rekao da su obije zemlje nagovijestile da će nastaviti isplate.

Iako nema sumnje da je novoizabrani brazilski predsjednik pun ambicija kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena, analitičari smatraju da će ostvarenje tih obećanja biti izazov, ukazuje BBC.

Lulu čeka teška bitka kod kuće u Brazilu, gdje se suočava sa značajnim protivljenjem u Kongresu i podijeljenim društvom oko njegovog povratka na vlast, ističe britanski javni servis.

Stručnjaci smatraju da Lula mora da preokrene Bolsonarovo nasljeđe ponovnom izgradnjom agencija za zaštitu okoline i odmrzavanjem Amazon fonda. Takođe će morati da se suoči s kriminalcima u Amazonu, kazao je šef brazilske mreže Opservatorija za klimu.

Na prvom putovanju u inostranstvo poslije pobjede na prošlomjesečnim izborima, Lula je uživao u optimizmu koji mnogi osjećaju sada kada je ponovno na vlasti zaštitnik ekosistema koji je ključan za globalnu klimu, piše Njujork tajms.

Poziv na samit UN prije inauguracije, rekao je Lula u govoru 16. novembra, "priznanje je da svijet želi da hitno vidi Brazil da ponovo učestvuje u raspravi o budućnosti planete". Lula stupa na dužnost 1. januara.

Lulino ranije iskustvo u obuzdavanju krčenja šuma je mnogima na samitu dalo nadu i velika očekivanja za njegov sljedeći predsjednički mandat, navodi Njujork tajms, ističući da je 2003, kada je Lula prvi put postao predsjednik, krčenje šuma u Amazoniji imalo jednu od najvećih stopa ikada. Do kraja njegova drugog mandata 2010. stopa krčenja šuma pala je za 67 odsto.

Međutim, naglašava list, u Brazilu se Lula danas suočava s političkom slikom koja je mnogo više polarizovana nego u vrijeme njegovog prethodnog mandata.

Mnogi stručnjaci smatraju da je sada siječa šuma više povezana s organizovanim kriminalnom, dok su neki od najžešćih Lulinih kritičara upravo u Amazoniji, gdje su lokalni čelnici za vrijeme Bolsonara profitirali od slabog sprovođenja zakona o zaštiti okoline.

Uprkos Lulinim visokim obećanjima, zadatak nove administracije je ogroman, ukazuje Asošiejtid pres.

Dok mnogi ljudi, posebno ekolozi i zvaničnici slave obećanja o zaštiti Amazonije, brazilski čelnici se tradicionalno suočavaju s velikim razvojnim pritiscima koji dolaze iz sektora kao što su poljoprivreda i rudarstvo, kao i od mnogih ljudi koji žive u Amazoniji i smatraju da oni odlučuju kako će se upravljati ogromnim područjem.

Amazonska prašuma je opustošena krčenjem šuma, a oko tri četvrtine nje već je izbrisano urbanim i infrastrukturnim razvojem i agresivnim praksama agrobiznisa, ističe CNN dodajući da naučnici upozoravaju da se brazilska prašuma približava tački nepovratnog propadanja.

Naučnici tvrde da je dragocjena brazilska prašuma sve manje sposobna za oporavak od poremećaja poput suše, sječe i šumskih požara, te da na nekim mjestima već emituje više ugljen dioksida nego što ga apsorbuje, što bi moglo imati ogroman negativan uticaj na trendove globalnog zagrijevanja.

( BETA )