Trgovac smrću se vraća u Rusiju?
Viktor But je, prije hapšenja 2008. godine na Tajlandu, skoro dvije decenije bio najozloglašeniji trgovac oružjem i jedan od najtraženijih ljudi na svijetu
Život Viktora Buta podsjeća na špijunski triler. Rusija želi nazad trgovca oružjem, koji se trenutno nalazi u zatvoru, i pregovara o razmjeni zatvorenika sa Sjedinjenim Državama u okviru koje bi mogao biti zamijenjen za Amerikance koji se nalaze u ruskim zatvorima, uključujući i košarkašku zvijezdu Britni Griner.
Nazivan “trgovcem smrti” i “razbijačem sankcija” zbog svoje sposobnosti da zaobiđe embargo na oružje, 55-godišnji But je bio jedan od najtraženijih ljudi prije hapšenja 2008. po osnovu više tačaka optužnice u vezi sa trgovinom oružjem.
Skoro dvije decenije, But je bio najozloglašeniji trgovac oružjem, prodajući naoružanje odmetničkim državama, pobunjeničkim grupama i ubilačkim ekstremistima u Africi, Aziji i Južnoj Americi.
Toliko je ozloglašen da je njegov život poslužio kao inspiracija za holivudski film iz 2005. “Gospodar rata”, u kojem Nikolas Kejdž glumi Jurija Orlova, trgovca oružjem čiji je lik donekle zasnovan na Butu.
But je nadareni lingvista, koji je kasnije koristio poznavanje engleskog, francuskog, portugalskog, arapskog i persijskog jezika kako bi izgradio imperiju trgovine oružjem
Uprkos tome, Butovo porijeklo ostaje obavijeno tajnom. Opšte uvriježeno mišljenje je da je rođen 1967. godine u Dušanbeu, tadašnjoj prijestonici sovjetskog Tadžikistana, blizu granice sa Avganistanom.
Nadareni lingvista, koji je kasnije koristio poznavanje engleskog, francuskog, portugalskog, arapskog i persijskog jezika kako bi izgradio imperiju trgovine oružjem, But je navodno pohađao Esperanto klub u Dušanbeu kao dječak i savladao ovaj univerzalni jezik, ističe Rojters.
Nakon toga je izvjesni period proveo u sovjetskoj vojsci, gdje je But kazao da je dostigao čin poručnika, služeći kao vojni prevodilac uključujući i Angolu, zemlju koja će kasnije postati ključna za njegovo poslovanje.
Butov veliki proboj dogodio se u danima nakon pada komunističkog bloka 1989-91, kada je uspio da unovči gomilanje odbačenog oružja iz sovjetskog doba snabdijevajući bratoubilačke građanske ratove u Africi, Aziji i šire.
Nakon raspada velike vazduhoplovne flote Sovjetskog Saveza, But je uspio da kupi eskadrilu od oko 60 starih sovjetskih letjelica stacioniranih u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kojom je mogao da snabdijeva klijente širom svijeta.
Posao ispred politike
U biografiji iz 2007. godine pod nazivom “Trgovac smrću: Oružje, avioni i čovjek koji omogućava rat” Daglasa Faraha i Stivena Brauna navedeno je nekoliko detalja o Butovoj mračnoj trgovini. Rojters nije mogao da iz nezavisnih izvora potvrdi tačnost tih opisa.
Iz baze u gradu Šardža u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, on je svoju trgovinu oružjem uvezao sa naizgled bezazlenim logističkim poslom, uvijek insistirajući da je legitimni preduzetnik sa uglednim klijentima i da nema zbog čega da odgovara.
But je prema biografima uvijek stavljao posao ispred politike, pa je u Avganistanu prodavao je oružje i islamističkim talibanskim pobunjenicima i njihovim prozapadnim protivnicima
Uprkos tome, But, koji se prvi put pojavio na radaru američke Centralne obavještajne agencije (CIA) nakon izvještaja o sumnjivom ruskom državljaninu koji trguje oružjem u Africi, bio je početkom milenijuma jedan od najtraženijih ljudi na svijetu.
Međutim But, među čijim klijentima su bile pobunjeničke grupe i milicije iz Konga preko Angole do Liberije, nije imao mogo smetnji za njegovu ideologiju, a to je stavljanje posla ispred politike.
U Avganistanu, prodavao je oružje i islamističkim talibanskim pobunjenicima i njihovim prozapadnim protivnicima, navodi se u knjizi “Trgovac smrću”.
Navodno je oružjem snabdijevao bivšeg predsjednika Liberije Čarlsa Tejlora, koji sada služi kaznu od 50 godina zatvora za ubistva, silovanje i terorizam, kao i razne frakcije u Konglu i filipinsku islamističku militantnu grupu Abu Sajaf.
Kraj je stigao tek 2008. godine, nakon temeljne i ospežne operacije koju je sprovela američka Uprava za suzbijanje narkotika (DEA) prateći Buta kroz više država do jednog luksuznog hotela u Bangkoku.
Tokom spektakularne operacije, But je snimljen kako pristaje da proda američkim agentima, koji su se predstavili kao pripadnici kolumbijske ljevičarske gerile FARK, 100 raketa zemlja vazduh koje bi oni koristili za ubijanje američkih vojnika. Ubrzo nakon toga, uhapsila ga je tajlandska policija.
Nakon više od dvije godine diplomatskog trvenja u kojem je Rusija glasno insistirala da je But nevin i da je njegov slučaj politički motivisan, But je izručen Sjedinjenim Državama gdje se suočio sa nizom optužbi, uključujući i zavjeru za podršku teroristima, zavjeru za ubijanje Amerikanaca i pranje novca.
Butu je suđeno po optužnici vezanoj za FARK, koju je negirao, a 2012. godine je proglašen krivim i osuđen u sudnici na Menhetnu na 25 godina zatvora, što je najmanja moguća kazna za ta krivična djela.
Od tada, Rusija očajnički želi da ga vrati.
Razmjena za dvoje Amerikanaca?
Sjedinjene Države i Rusija su 5. avgusta saopštile da su spremne da pregovaraju o razmjeni zatvorenika, dan nakon što je košarkaška zvijezda Britni Griner osuđena na devet godina zatvora jer je u Rusiju unijela elektronske cigarete sa uljem od kanabisa.
Na suđenju je Grinerova, koja je u međuvremenu prebačena u kaznenu koloniju u Mordoviji, kazala da je koristila kanabis za olakšanje bolova usljed sportske povrede i da nije željela da prekrši zakon. Kazala je pred sudom da je pogriješila kada je spakovala ulje u prtljag.
Zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov saopštio je juče da je moguć dogovor o razmjeni zatvorenika koji bi uključivao Buta.
”Viktor But je među onima o kojima se razgovara, i mi svakako računamo na pozitivan rezultat”, kazao je Rjabkov za agenciju Interfaks.
Izvori upoznati sa situacijom kazali su za Rojters da je But ponudio da razmijeni Buta za Grinerovu i bivšeg američkog marinca Pola Vilana, koji je 2020. godine osuđen na 16 godina zatvora zbog špijunaže.
Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov kazao je da je Butovo izručenje sa Tajlanda bilo “očigledna nepravda” i ustvrdio da je on nevin.
Ruski mediji su se u argumentaciji za Butov povratak kući često pozivali na jedan intervju iz 2012. godine sa sudijom koji je predsjedavao njegovim suđenjem u Njujorku i koji je kazao da je njegova 25-godišnja kazna bila “pretjerana”.
Ranije ove godine, pojavile su se spekulacije da će But biti razmijenjen za Trevora Rida, veterana američkih marinaca koji je bio osuđen na zatvor zbog napada. Rid je na kraju oslobođen i razmijenjen za Konstantina Jarošenka, ruskog pilota koji je u SAD bio osuđen zbog šverca droge.
Rojters ističe da pojedini eksperti smatraju da kontinuirano interesovanje ruske države za Buta, zajedno sa njegovim vještinama i vezama u međunarodnoj trgovini oružjem, snažno ukazuje na ruske obavještajne veze.
U intervjuima, But je kazao da je pohađao Vojni institut za strane jezike u Moskvi, koji služi kao obuka za vojne obavještajne oficire.
”But je skoro sigurno GRU agent, ili je u najmanju ruku povezan sa GRU-om”, kazao je za Rojters Mark Galeoti, ekspert za ruske bezbjednosne službe govoreći o ruskoj vojnoj obavještajnoj agenciji.
”Njegov slučaj je čuven, a ruske obavještajne službe žele očajnički da pokažu da ne napuštaju svoje ljude”, kazao je Galeoti.
Prema riječima Kristofera Milera, novinara koji bio u kontaktu sa neonacistima koji su zajedno sa Butom u zatvoru u Ilinoisu, bivši trgovac oružjem u svojoj ćeliji ima fotografiju ruskog predsjednika Vladimira Putina i navodno govori da Ukrajina ne treba da postoji kao država.
Rojters je preko WhatsApp aplikacije uspio da stupi u kontakt sa Butovom suprugom Alom, koja živi u Sankt Peterburgu, i koja je kazala: “Mi se u velikoj mjeri nadamo da će sve biti riješeno i da će dogovor biti postignut”.
”Sada jedino možemo da se molimo”, dodala je ona.
( Nada Bogetić )